Projekt MID MORSKI INCINERATOR DESALINATOR Vladimir Potonik Zagreb

Projekt MID – MORSKI INCINERATOR DESALINATOR Vladimir Potočnik Zagreb

Sažetak Projekt MID omogućava ekonomski i ekološki povoljno rješenje dva teška problema hrvatskih otoka – gospodarenje komunalnim otpadom i vodoopskrba. Projekt MID sadrži brodove s postrojenjima za termičku obradu (incineratori) nerecikliranog komunalnog otpada i mulja otpadnih voda uz proizvodnju pitke vode iz morske vode (desalinatori). Takvo rješenje se primjenjuje na brodovima duge plovidbe i podmornicama. Za realizaciju projekta MID u obzir dolaze hrvatski brodari, čiji bi se rabljeni brodovi, rekonstruirani u hrvatskim brodogradilištima, mogli iskoristiti za te svrhe. Ključne riječi: incinerator, desalinator, komunalni otpad, morska voda, pitka voda.

1. UVOD Turizam, uz ribarstvo, poljoprivredu, brodogradnju i brodarstvo, predstavlja jednu od najvažnijih gospodarskih grana priobalnih županija, a osobito hrvatskih otoka. Potencijalne zapreke daljnjem razvoju turizma na hrvatskim otocima predstavljaju neadekvatno riješeni problemi gospodarenja otpadom i vodoopskrbe. Kruti komunalni otpad se deponira na odlagalištima većih otoka, a s manjih otoka se brodovima ili kamionima preko mostova prevozi na kopno. Veći otoci uvode odvojeno skupljanje i recikliranje nekih komponenata komunalnog otpada. U većim naseljima otoka izgrađeni su ili se planiraju uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, čiji se mulj djelomično koristi u poljoprivredi, a djelomično odlaže s krutim komunalnim otpadom.

2. HRVATSKI OTOCI Hrvatski otoci raspoređeni su u četiri otočne skupine iz 6 priobalnih županija, s osnovnim podacima prikazanim u tablici 1. Tablica 1 Hrvatski otoci [1, 2] OTOCI BROJ NASELJENIH OTOKA BROJ STANOVNIKA 2011. POVRŠINA (km 2) Kvarnerski (PGŽ) 9 39706 1000 Sjevernodalmatinski (ZŽ, LSŽ) 17 24615 700 Srednjedalmatinski (ŠKŽ, SDŽ) 16 42401 985 Južnodalmatinski (DNŽ) 6 18233 450 UKUPNO 48 124955 3135 U turističkoj sezoni naseljenost otoka se poveća za broj turista, koji prosječno iznosi oko 30 000 [3].

2. 1 Kruti komunalni otpad Dnevna proizvodnja krutog komunalnog otpada na hrvatskim otocima procjenjuje se na osnovi specifične proizvodnje otpada po stanovniku: stanovništvo turisti – 0, 7 kg/st, d – 1, 0 kg/st, d Tablica 2 Količine krutog komunalnog otpada na hrvatskim otocima OTOCI BROJ KRUTI KOMUNALNI OTPAD (t/d) Stanovnika Turista Stanovnici Turisti Ukupno Kvarnerski 39706 9200 27, 8 9, 2 37, 0 Sjevernodalmatinski 24615 6200 17, 2 6, 2 23, 4 Srednjedalmatinski 42401 10200 29, 7 10, 2 39, 9 Južnodalmatinski 18233 4400 12, 8 4, 4 17, 2 UKUPNO 124955 30000 87, 5 30, 0 117, 5

2. 2 Mulj komunalnih otpadnih voda na otocima proizvodi se u više UPOV (Uređaj za pročišćivanje otpadnih voda) i u septičkim jamama kapaciteta 2: 155 ES (ekvivalent stanovnika). U planu je izgradnja UPOV za sva naselja veća od 2000 ES. Procjena količina mulja komunalnih otpadnih voda na otocima prikazana je u tablici 3. Tablica 3 Mulj komunalnih otpadnih voda na hrvatskim otocima OTOCI BROJ STANOVNIKA I TURISTA KOLIČINA MULJA (t/d) Kvarnerski 48900 9, 78 Sjevernodalmatinski 30800 6, 16 Srednjedalmatinski 52600 10, 52 Južnodalmatinski 22700 4, 54 UKUPNO 155000 31, 00

2. 3 Ukupni komunalni otpad hrvatskih otoka čine kruti komunalni otpad i mulj komunalnih otpadnih voda. Procjena količina ukupnog komunalnog otpada hrvatskih otoka prikazana je u tablici 4. Tablica 4 Količina komunalnog otpada na hrvatskim otocima OTOCI Kruti Mulj Ukupno Kvarnerski 37, 0 9, 78 46, 78 Sjevernodalmatinski 23, 4 6, 16 29, 56 Srednjedalmatinski 39, 9 10, 52 50, 42 Južnodalmatinski 17, 2 4, 54 21, 74 117, 5 31, 00 148, 5 UKUPNO KOLIČINA OTPADA (t/d) Danas se najveći dio tog otpada odlaže na otočnim ili kontinentalnim odlagalištima, a dio završava u moru.

2. 4 Vodoopskrba otoka Vodoopskrba hrvatskih otoka riješena je na različite načine: vlastite izvore vode ima manje od deset naseljenih otoka, priključak ostali na kontinentalne vodovode ima nekoliko otoka, a otoci opskrbljuju se brodovima vodonoscima ili kišnicom. U sve češćim sušnim razdobljima uzrokovanim klimatskim promjenama problem vodoopskrbe otoka se zaoštrava, što između ostalog šteti i turizmu.

3. MORSKI INCINERATOR DESALINATOR (Projekt MID) Projekt MID se sastoji od nekoliko brodova MID s ugrađenim incineratorima ostatnog komunalnog otpada i mulja komunalnih otpadnih voda, kao i desalinatorima morske vode za proizvodnju pitke vode, kakvi se inače primjenjuju na brodovima duge plovidbe i podmornicama. Za brodove MID u obzir dolaze rekonstruirani rabljeni brodovi hrvatskih brodara. To se može realizirati u hrvatskim brodogradilištima s visokim udjelom domaće opreme i radova. Investicijski povoljnije rješenje su rekonstruirani rabljeni brodovi.

3. 1 Brodovi MID obilaze otočna naselja, iz kojih preuzimaju ostatni komunalni otpad i mulj, a po potrebi istovaruju pitku vodu. Pogonsko gorivo je otpad. Izgaranje otpada uz proizvodnju energije i desalinaciju morske vode obavlja se tijekom plovidbe ili stajanja brodova MID. Ostaci izgaranja otpada se povremeno istovaruju na kopnu i odvoze na korištenje u cestogradnji, cementnoj industriji ili se kontrolirano odlažu. Brodovi MID su višenamjenski brodovi, koji sadrže sljedeće tehnološke cjeline: pogonsko postrojenje, incinerator otpada i mulja (jedan ili više), desalinator morske vode (jedan ili više), bunker otpada s pretovarnim uređajem, bunker šljake i pepela, spremnik pitke vode, te spremnik loživog ulja, itd.

3. 2 Hrvatski brodari Osnovni podaci za najvažnije hrvatske brodare prikazani su u tablici 5. Tablica 5 Hrvatski brodari TVRTKA BROJ BRODOVA NAMJENA GODINA GRADNJE Jadrolinija Rijeka 56 Putnički prijevoz 1955. -2009. Tankerska plovidba Zadar 17 Suhi tereti i tankeri 2000. -2015. Atlantska plovidba Dubrovnik 17 Rasuti tereti 1982. -2008. Jadroplov Split 7 Teretni 1998. -2012. Uz još nekoliko manjih tvrtki hrvatski brodari raspolažu s više od 100 većih brodova, među kojima i starijih. Globalna kriza od 2008. godine pogodila je i hrvatske brodare, koji su zbog smanjenog opsega poslova bili prisiljeni prodavati brodove.

3. 3 Hrvatska brodogradilišta Hrvatska raspolaže s većim brojem brodogradilišta, među kojima su najveća: Brodogradilište Uljanik Pula, Brodogradilište Treći maj Rijeka, Brodogradilište Viktor Lenac Rijeka, Brodogradilište Brodosplit Split, i Brodogradilište Trogir. Globalna kriza od 2008. pogodila je i hrvatska brodogradilišta, tako da bi im proširenje djelatnosti na nova područja, kao što su Projekt MID i obnovljivi izvori energije, olakšalo izlazak iz krize.

4. EKOLOŠKI EFEKTI PROJEKTA MID 4. 1 Smanjenje štetnih utjecaja odlagališta na okoliš Projekt MID energetskom oporabom nerecikliranog komunalnog otpada omogućava smanjenje i inertizaciju ostatnog otpada za odlaganje. Organski dio komunalnog otpada je obnovljivi izvor energije. Odlagališta komunalnog otpada su velik izvor štetnih utjecaja na okoliš i stanovništvo putem onečišćenja zraka, podzemnih voda i okolnog zemljišta. Ti štetni ujecaji se realizacijom projekta MID, odnosno termičkom obradom ostatnog komunalnog otpada, znatno smanjuju. 4. 2 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Odlagališta komunalnog otpada emitiraju deponijski plin s mnogo štetnih plinova, kao npr. metan, vrlo jak staklenički plin, koji izaziva klimatske promjene. Sustav skupljanja deponijskog plina ne može skupiti više od 50% toga plina i iskoristiti ga za proizvodnju energije. To znači da se i iz odlagališta s takvim sustavima oko pola deponijskog plina ispušta u atmosferu. U projektima MID se termičkom obradom otpada proizvodi ugljični dioksid (CO 2) koji je dvadesetak puta slabiji staklenički plin od metana. Dakle, Projekt MID bi emitirao daleko manje stakleničkih plinova nego odlagališta. 4. 3 Sigurnija vodoopskrba otoka Brodovi MID bi u vožnji ili stajanju desalinacijom morske vode proizvodili pitku vodu, koju bi istakali u spremnike na otocima, koji nemaju vlastite izvore vode. Time bi se osobito ljeti, kad je povećana potrošnja pitke vode zbog velikog broja turista, mogao riješiti problem vodoopskrbe na svim hrvatskim otocima.

5. ZAKLJUČAK Projekt MID (Morski incinerator desalinator) stvorio bi mogućnost boljeg rješavanja dvaju ozbiljnih problema hrvatskih otoka – gospodarenja komunalnim otpadom i vodoopskrbe. Najpovoljniji realizatori Projekta MID bili bi veliki hrvatski brodari, čiji bi se rekonstruirani rabljeni brodovi s ugrađenim incineratorima otpada i desalinatorima morske vode koristili u Projektu MID. Projekt MID bi omogućio niz ekoloških i ekonomskih koristi znatno većih od troškova, čineći ga time profitabilnim, što bi trebala dokazati Studija izvodljivosti. Projekt MID bi se mogao iskoristiti i za rješavanje kriznih situacija s komunalnim otpadom i vodoopskrbom na priobalju, kakva je npr. prije nekoliko godina bila u Makarskoj, kao i zbrinjavanje plastičnog otpada iz mora.