PROIZVOD ZNANJA PPBWGA O PLANIRANJU PRORAUNA PREMA UINCIMA
PROIZVOD ZNANJA PPBWG-A O PLANIRANJU PRORAČUNA PREMA UČINCIMA I DUBINSKIM ANALIZAMA RASHODA: TRENUTAČNE PRAKSE, IZAZOVI I PREPORUKE Ivor Beazley 28. svibnja/maja 2020.
Općeniti komentari Jaka analiza s promišljenim zaključcima Praktične preporuke u skladu s dobrim praksama OECD-a Dobre prakse OECD-a prilagođene prema donekle drugačijim okolnostima u zemljama članicama PEMPAL-a Raznolikost zemalja članica PEMPAL-a 1
Točke izlaganja Dodati sažetak. Time se povećava mogućnost da će ga pročitati više osoba i da čitači najvažnije nalaze iz usporedbi, trendova i preporuka Uređivačka napomena da se podebljane rečenice skrate i da budu više usmjerene na djelovanje. Istaknuti najvažnije zaključke iz ankete (npr. zemlje članice PEMPAL-a poduzimaju mjere za smanjenje broja programa i PI-jeva, nastavljajući trend primijećen u zemljama OECD-a). Veliki odlomci trebaju se podijeliti na manje. To može biti bolji način za istaknuti važne točke (npr. različite interpretacije pitanja u anketi). Moglo bi biti zanimljivo prikazati informacije o cjelokupnim pristupima planiranju proračuna prema učincima za svaku zemlju, a ne sve zajedno, tako da ih je moguće usporediti (prikaz 4. ). To bi moglo dodati zanimljivu dimenziju izvješću i možda pomoći u identificiranju dobrih praksi u zemljama Europe i srednje Azije. 2
Komentari na zaključke Zanimljivo je da je odgovornost za definiranje PI-jeva u zemljama PEMPAL-a raspodijeljena na način da središnja vlada i ministarstva koja su zadužena za izradu planova igraju značajniju ulogu nego u slučaju zemalja OECD-a. Razlika u institucionalnim ulogama vrlo je uočljiva ( prikaz 9. ). Čini se da su u zemljama članicama PEMPAL-a nadzor i uporaba informacija o učinkovitosti puno centraliziraniji nego u zemljama OECD-a, gdje u većini aspekata dominiraju resorna ministarstva. Zanimljivo je da postoji tako značajna razlika u međusektorskim /međuinstitucijskim pitanjima poput rodno osjetljivog planiranja proračuna ( prikaz 11. ). Također činjenica da se e-vlada češće pojavljuje u zemljama članicama PEMPAL-a nego u zemljama OECD-a. Čini se da u zemljama članicama PEMPAL-a općenito postoji veći jaz između očekivanja i realizacije, uglavnom u odnosu na poboljšani nadzor i kulturu planiranja prema učincima (prikaz 13. ). Ključni izazovi; Potrebno je uzeti u obzir da je proračun fundamentalno politički dokument, stoga će politički razlozi obično imati prednost pred razlozima tehničke učinkovitosti ili učinka. 3
Komentari na preporuke Preporuka 1. „Još jedan važan aspekt ove dobre prakse predstavlja potreba da politički čelnici podrže planiranje proračuna prema učincima, uz potporu visokih dužnosnika. ” Druga mogućnost – prilagodba očekivanja, tempa uvođenja reforme, na temelju političke podrške. Preporuka 4. „Svaku inicijativu povezanu s prioritetnim planiranjem proračuna za odabrane prioritete vlade na visokoj razini (na primjer rodno osjetljivo planiranje proračuna, ekološko planiranje proračuna, proračun blagostanja ili planiranje proračuna prema SDG-ovima) trebalo bi pažljivo osmisliti kako bi se osigurala potpuna integracija u okviru procesa planiranja proračuna prema programima i učincima te kako bi se izbjegli usporedni posebni procesi. ” Preporuka se može preusmjeriti na objašnjavanje da međusektorski ciljevi već dugo predstavljaju problem u planiranju proračuna prema učinkovitosti te da to u kontekstu proračuna znači da međusektorski ciljevi za učinkovitost moraju biti sastavni dijelovi pojedinih programa. Preporuka 6. „Zemlje članice PEMPAL-a trebale bi obratiti dodatnu pozornost na unakrsne ciljeve unutar cijele vlade. ” Prijedlog spajanja s preporukom 4. s obzirom na to da ne postoji stvarna razlika između tih ciljeva i koncepta „prioritetnog planiranja proračuna”. Preporuka 19. „Dizajn dubinskih analiza rashoda trebalo bi dobro razmotriti u odnosu na određene gospodarske, političke i institucionalne kontekste svake zemlje. ” Slažem se, uz napomenu da planiranje proračuna prema učincima nije nužno preduvjet za dubinsku analizu rashoda, premda je u svakom slučaju korisno. To također podrazumijeva da će izjava „moglo bi biti preporučljivo najprije provesti širu analizu u okviru koje se razmatraju pitanja više razine povezana s ukupnim fiskalnim položajem” također ovisiti o okolnostima. Preporuka 21. „Trebale bi se razmotriti moguće uloge unutarnje revizije u pogledu doprinosa aktivnostima planiranja proračuna prema učincima. ” Je li unutarnja revizija odigrala značajnu ulogu u planiranju proračuna prema učincima u zemljama članicama PEMPAL-a? U zemljama OECD-a nije odigrala značajnu ulogu, u usporedbi s vanjskom revizijom. 4
Kratkoročni fiskalni utjecaj koronavirusne bolesti (COVID-19) Odgovori politike rashoda • osiguravanje kontinuiranog rada ključnih sektora uključujući zdravstvo, proizvodnju i distribuciju hrane, osnovnu infrastrukturu i komunalne usluge; • osiguravanje sredstava osobama koje su izravno ili neizravno izgubile prihode zbog mjera ograničenja, uključujući bolovanje financirano od strane vlade, naknade za nezaposlenost te gotovinske transfere samozaposlenima i osobama bez posla; • pomaganje poduzećima da izbjegnu stečaj i zadrže radnu snagu. Vlade će možda omogućiti izvanredne programe zajmova, kreditna jamstva, vlasnička ulaganja ili čak nacionalizaciju kako bi se osiguralo preživljavanje važnih javnih poduzeća i društava iz privatnog sektora, financijskih institucija itd. • porezni rashodi. Gospodarski šok uzrokovan koronavirusnom bolešću (COVID-19) utjecat će na prikupljanje prihoda s obzirom na to da društva i pojedinci ne mogu podmirivati svoje obveze dok se nalaze u krizi likvidnosti. Zemlje razmatraju niz poreznih mjera kojim bi se pružilo privremeno olakšanje, a one bi se prvenstveno odnosile na odgađanje plaćanja i ubrzavanje povrata. 5
Srednje-dugoročni fiskalni utjecaj koronavirusne bolesti (COVID-19) • Fiskalne politike rasta i širenja te s vremenom racionalizacija rashoda • Promoviranje fiskalne otpornosti, proračunskih strategija koje se osnivaju na fleksibilnim fiskalnim rezervama, automatskim stabilizatorima kojima se pruža podrška ranjivim skupinama tijekom krize, jačanju proračunskih procesa (npr. prilagođavanje ili uvođenje fiskalnih pravila, srednjoročnih fiskalnih okvira), • Jačati održiv i uključiv rast s pomoću zelene fiskalne politike i srednjoročne reforme oporezivanja • Širenje osnova za prihode (npr. ukidanje oslobođenja od poreza, oporezivanje duhana i zašećerenih napitaka, zeleni porezi te poboljšanja u oporezivanju digitalnog gospodarstva) i sustava prihoda (srednjoročne strategije za ostvarivanje prihoda i povećanje uporabe tehnologije kako bi se poboljšalo međudjelovanje između poreznih uprava i poreznih obveznika) • Smanjivanje podrške privatnom sektoru i upravljanje povezanim fiskalnim rizicima 6
Moguće implikacije za dubinske analize rashoda i planiranje proračuna prema učincima Kratkoročne • naglasak na dubinske analize rashoda u cilju re-prioritizacije rashoda • zastoj u naporima proračunskih reformi, planiranje proračuna prema učinkovitosti Dugoročne • Učinci i vrijednost za uloženi novac još važniji nakon koronavirusne bolesti (COVID-19) • U pogledu mjera fiskalne pomoći važne su odgovornost i transparentnost, pogotovo za podršku poslovanju • Posvećivanje veće pozornosti međusektorskim problemima – društvenoj uključivosti, sigurnosnim mrežama, izgradnji otpornosti, upravljanju vanjskim rizicima kao što su pandemije i klimatske promjene 7
Hvala vam ibeazley@worldbank. org 8 Naslov izlaganja
- Slides: 9