PROGRAMIRANJE TO JE ALGORITAM Naputak kako rijeiti neki

PROGRAMIRANJE

ŠTO JE ALGORITAM? • Naputak kako riješiti neki zadatak ili obaviti neki posao. • Svodi cjelokupan zadatak na rješavanje više jednostavnijih, manjih radnji. • Ako je algoritam jasno i podrobno napisan, tada je dovoljan da bi osoba koja nikad nije rješavala taj zadatak na temelju algoritma mogla doći do rješenja.

Primjer algoritma iz svakodnevnog života jest kuhanje čaja. • Svaki korak pripremanja čaja mora biti ispravno izvršen kako bi mogli prijeći na idući te u konačnici dobiti topao i ukusan čaj. ZADATAK: Napiši algoritam za kuhanje čaja.

Programiranje • Algoritam je postupak kojim se opisuje točan redoslijed kojim obavljamo neki posao. • Naredba je uputa računalu da obavi jednu operaciju. • Postupak pisanja programa zovemo programiranje. • Program je konačan niz naredbi razumljivih računalu koji rješavaju neki problem.

• Programski jezik je skup naredbi i pravila za pisanje tih naredbi razumljivih računalu. (PHYTON, LOGO, C++…) • Algoritmi se zapisuju na više načina. • U programiranju su najčešći pseudokod i dijagram tijeka

Dijagram tijeka za zbroj dva broja:

Pseudokod za zbroj dva broja: POČETAK upiši a, b zbroj = a + b ispiši zbroj KRAJ • ZADATAK: Ako je a = 5, b = 0, koliki će biti c koristeći pseudokod iz gore navedenog primjera?

VARIJABLE • Varijable postoje u svakom programskom jeziku. • U varijablama pohranjujemo vrijedosti, brojeve, slova i sve druge znakove. (a=5, b=0) • Započinju slovom, znakom, znamenkom… • Naziv varijable ne smije sadržavati razmake. • Python je case sensitive jezik što znači da razlikuje velika i mala slova.

• Primjeri

KAKO KORISTIMO PYTHON? • Python shell (IDLE) print("Programski jezik Python") • File / New File (Ctrl + n) a=5 b=8 print("Zbroj je", a+b) • Run/run module (F 5)

BROJEVI

TIPOVI PODATAKA I VARIJABLE • Osnovni tipovi podataka u Pythonu: • Cijeli brojevi – int • Decimalni brojevi – float • Logički – bool • Znakovni niz - string

Logički ili Booleov tip

Znakovni niz - string • n – prijelaz u novi redak • t – tab • \ - ispisati back slash • ” ili ´ - ispisati navodnik

Aritmetički operatori + zbrajanje - oduzimanje * množenje / dijeljenje ** potenciranje // cjelobrojno dijeljenje % ostatak cjelobrojnog dijeljenja

Imena varijabli • Sastoje se od proizvoljnog broja slova, znamenki i niskih crtica (_) s tim da ne smiju početi znamenkom. • Ključne riječi se ne smiju upotrebljavati kao imena varijabli. • Također se ne smiju upotrebljavati specijalni znakovi (navodnici, zagrade, uskličnici, upitnici…) • Iako je dozvoljeno, nije preporučljivo, upotrebljavati hrvatske dijakritičke znakove (č, ć, š, ž, đ)

Varijable i naredbe za pridruživanje • Varijabla čuva vrijednost tijekom izvođenja programa. • Mijenja vrijednost u programu. • Vrijednost mijenja uz pomoć naredbe za pridruživanje (=) • Osim jedne vrijednosti možemo joj pridruživati i matematičke, znakovne i logičke izraze kao i izraze drugih varijabli istog tipa.

Operatori proširenog pridruživanja += -= *= /= //= %= **= • Primjeri a+=1 y * = 10 z%=3 x ** = y + 2 je isto što i a=a+1 y = y * 10 z=z%3 x = x** (y+2)

Osnovne funkcije u Pythonu • int() – realni broj pretvara u cijeli odbacujući decimale • round() – zaokružuje realni u cijeli broj • float() - cijeli broj pretvara u realni • bin() - pretvara dekadski broj u binarni • oct() - pretvara dekadski broj u oktalni • hex() – pretvara dekadski broj u heksadekadski • input() – pridružue varijabli uneseni string • print() – ispisuje tekst, vrijednost varijabli i izraza

Funkcije bin, oct, hex • Za pretvorbu iz binarnog, oktalnog i heksadekadskog u binarni potrebno je pisati prefikse: • 0 b – za binarne • 0 o - za oktalne • 0 x - za heksadekadske