PROGRAM OBRAZOVANJA I MODUL STVARANJE NOVOG HRVATSKOG GOSPODARSTVA

PROGRAM OBRAZOVANJA I. MODUL STVARANJE NOVOG HRVATSKOG GOSPODARSTVA II. MODUL ULOGA TEHNOLOŠKIH PARKOVA I PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE U RAZVOJU GOSPODARSTVA III. MODUL ŠTO JE PODUZETNIŠTVO I ZAŠTO NAM TREBA, PROCESI RASTA I RAZVOJA MALIH PODUZEĆA IV. MODUL INOVACIJE I RAZVOJ PROIZVODA V. MODUL KAKO USPJEŠNO VODITI TEHNOLOŠKI PARK

II. MODUL

II. MODUL ULOGA TEHNOLOŠKIH PARKOVA I PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE U RAZVOJU GOSPODARSTVA 1. Sustav potpora razvoju poduzetništva u Hrvatskoj. 2. Što je poduzetnička infrastruktura, za što služi i kako se razvijala u Hrvatskoj. 3. Što su tehnološki parkovi i zašto su važni za gospodarski razvoj i ciljevi koji se pred njih trebaju postavljati 4. Što je potrebno za tehnološki park 5. Tehnološki parkovi u Hrvatskoj i u Europi, trebaju li imati iste ciljeve i djelovati na isti način?

2. 1. SUSTAV POTPORA RAZVOJU PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ

PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA NOVI PRISTUP Poreske olakšice - za R&D potpore Krediti 1990 1994 2000 2010 Razvoj metoda poticanja poduzetništva

Oblici dodjele poticajnih financijskih sredstava su: • krediti, • smanjenje kamata, • potpore (bespovratna sredstva), • preuzimanje (subvencioniranje) dijela razvojnih troškova, • drugi oblici poticajnih sredstava (smanjenje troškova najma u tehnološkom parku i sl. ).

KREDITI U početku, 1990 -tih krediti su poduzetnicima bili teško dostupni i dobivali su se uz dvoznamenkaste kamate. Krediti, sami za sebe, ne potiču razvoj poduzetništva !! Tada su se državne i gradske institucije angažirale kod banaka da se smanje kamate, a u nekim gradovima i županijama su odlučili preuzeti dio kamata koje su trebali plaćati poduzetnici. (Subvencioniranje kamata) Razvoj poduzetništvo omogućuju samo prodani proizvodi i potpisani ugovori. Svi su čvrsto vjerovali da će lakša dostupnost jeftinijih kredita snažno potaknuti razvoj poduzetništva Povoljniji krediti pomažu da se ugovori realiziraju. I, gotovo, ništa se nije dogodilo !!!

POTPORE Potpore (subvencije) su financijska sredstva, najčešće bespovratna, kojima institucije javne uprave, ministarstva, županije, gradovi pomažu djelovanju različitih poslovnih aktivnosti, odnosno potiču aktivnosti od zajedničkog interesa. Potpora ima raznih vrsta – za poljoprivredu, za turizam, za tradicijske obrte, za zapošljavanje, za energetsku učinkovitost, za fasade, za pčelare, itd. Potpore za poduzetništvo služe za pomoć poduzetnicima su svim fazama razvoja i za financiranje pojedinih aktivnosti vezanih za povećanje konkurentnosti na tržištu. Za potpore u poduzetništvu izdvajaju se svake godine velika sredstva, gotovo milijardu kuna, kroz razne programe. Sad su svi ti programi objedinjeni kroz program Poduzetnički impuls i slične programe. Sve potpore su regulirane pravilima koje postavlja EU.

1. srpnja 2013. godine na snagu je stupio Zakon o državnim potporama (NN 72/13) koji je zamijenio dotadašnji istoimeni Zakon iz 2005. godine, kada je sve bilo posve u nadležnosti Republike Hrvatske. Davatelj državne potpore je središnje tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba koja dodjeljuje državne potpore. Korisnik državne potpore je svaka pravna i fizička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i usluga, a prima državnu potporu, bez obzira na njezin oblik i namjenu. Ugovor o funkcioniranju Europske unije određuje elemente državne potpore – „Svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama

Takve stroge odredbe su ubrzo jako ublažene. Europska komisija je 21. svibnja 2014. godine usvojila novi tekst Uredbi o skupnom izuzeću (eng. General Block Exemption Regulation - GBER). Novom Uredbom znatno je proširen obujam izuzeća od prethodnih pravila obavještavanja o dodjeli državnih potpora poduzetnicima. Uredba je stupila na snagu 1. srpnja 2014. Mjere obuhvaćene Uredbom o skupnom izuzeću: (Pored ostalih): • Regionalne potpore, • Potpore malom i srednjem poduzetništvu, • Potpore za olakšan pristup financiranju malih i srednjih poduzeća, • Potpore za istraživanje, razvoj i inovacije, • Potpore za treninge, …. .

Glavni novi elementi nove Uredbe: Komisija je uključila nove kategorije potpora u Uredbu o skupnom izuzeću: • Potpore za inovacijske klastere te inovacije po pitanju organizacija i procesa, • Širi prostor za pomoć vezan uz financiranje rizičnih ulaganja, • Potpore za ulaganja u istraživačku infrastrukturu, • Novu, pojednostavljenu odredbu o pomoći za start-up tvrtke, Dokumente možete pronaći putem poveznice: http: //ec. europa. eu/competition/state_aid/legislation/block. html#gber http: //www. mfin. hr/hr/propisi https: //poduzetnistvo. gov. hr/User. Docs. Images/arhiva/Savjetovanje/27082014/OJ _L_2014_187_FULL_HR_TXT. pdf

Pravilo „de minimis” Dodjela bespovratnih sredstava u okviru EU i ostalih projekata traži primjenu strogih pravila pod nazivom „de minimis“. Ovo pravilo temelji se na pretpostavci da u većini slučajeva mali iznosi državnih potpora ne utječu na trgovinu i konkurenciju između država članica Europske unije pa su stoga takve potpore i dopuštene. Ukupna vrijednost pomoći dodijeljene tvrtki ne smije prijeći iznos od 200. 000 eura neto u periodu od tri financijske godine, a navedeni se iznos smanjuje na 100. 000 eura za one tvrtke koje djeluju u cestovno-prometnom sektoru. Pravilo se ne odnosi isključivo na bespovratna sredstva EU, nego i na sve ostale potpore male vrijednosti koje dodjeljuju tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj. Pod de minimis pravilo potpadaju i potpore iz Poduzetničkog impulsa. Izuzetno je važno da tvrtke obrate pozornost na ukupan iznos potpora male vrijednosti koje su im isplaćene u razdoblju od tri godine kako ne bi izgubile pravo na druge potpore.

U slučaju da traženi iznos prelazi 200. 000 eura, prijavitelj će automatski biti isključen iz procedure te neće imati mogućnosti korigirati, odnosno smanjiti zatraženi iznos. Prilikom prijave za potpore male vrijednosti potrebno je ispuniti obrazac- Izjavu o primljenim potporama, za razdoblje od tri kalendarske godine koji se dostavlja zajedno s projektnom dokumentacijom. U obrascu je potrebno navesti: • iznos potpore, • tijelo koje ju je dodijelilo, • datum uplate sredstava i • podatke podnositelja zahtjeva, uključujući pečat i potpis, pri čemu postoji velika odgovornost osoba nadležnih za financijska pitanja tvrtki koje moraju voditi evidenciju o zaprimljenim potporama male vrijednosti.

KOD NAS JE UOBIČAJENO DA SE POTPORE DAJU : • kabinetski • „svima“, • nedovoljno selektivno, • bez poznavanja situacije, • ne razlikuju se oni s najboljim potencijalom rasta od onih koji nemaju potencijal rasta NE PRATI SE ODVIJANJE PROCESA KORIŠTENJA POTPORA U PROCESU RASTA

PRIMJER SREDSTVA ZA PROVEDBU POTICAJNIH MJERA I AKTIVNOSTI IZ PROGRAMA GRADA ZAGREBA ( rujan 2000. – kolovoz 2010. ) • depoziti financijskim institucijama 53. 700. 000, 00 kn DODJELJUJU SE VELIKA SREDSTVA, • subvencioniranje dijela kamata 35. 257. 648, 34 kn ALI • potpore obrtnicima 23. 164. 150, 00 kn REZULTATI NISU • potpore inovatorima 4. 144. 318, 67 kn NA RAZINI ULOŽENIH SREDSTAVA • interventna sredstva poduzetnicima • druge potpore UKUPNO 19. 529. 000, 00 kn 7. 472. 819, 03 kn 143. 267. 936, 04 kn

Bez obzira na pravila EU potpore se i danas kao i one prije davaju na pogrešan, birokratski način pa se ne ostvaruju očekivani rezultati. ZATO JE POTREBNO: • kabinetski, birokratski način donošenja odluka ( i poticaja ) zamijeniti sudjelovanjem u procesu razvoja i odgovarati za rezultate • sudjelovati u svim fazama procesa razvoja proizvoda, rasta i razvoja poduzeća i nastupa na stranim tržištima

STARI NAČIN NOVI NAČIN INSTITUCIJE POTPORE KREDITI POREZ. OLAKŠ. PODUZETNIŠTVO Nema povratnih informacija i ne mjere se rezultati PODUZETNIŠTVO Treba biti prisutan u procesu i mjeriti rezultate

KREDITI, POREZI I POLAKŠICE, POTPORE I POTICAJI, SUBVENCIJE ALI POMAŽU GOSPODARSTVU Sami za sebe • NE POKREĆU GOSPODARSTVO • NE OTVARAJU RADNA MJESTA • NE STVARAJU NOVE IZVOZNO KONKURENTNE PROIZVODE A posebno uspješnima i dobrima

ZA • POKRETANJE GOSPODARSTVA • OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA • POVEĆANJE IZVOZA • SMANJENJE TRGOVINSKOG DEFICITA • MNOGO VIŠE TRUDA POTREBNO JE • MNOGO VIŠE ZNANJA • MNOGO VIŠE SLOŽENIH PROCESA • MNOGO VIŠE RAZUMIJEVANJA

PROGRAMI – PRIORITETI I MJERE A. PROGRAM FINANCIJSKE PODRŠKE B. PROGRAM PODRŠKE U VOĐENJE PROCESA I SADA IMA MNOGO PROGRAMA RASTA, RAZVOJA I RESTRUKTURIRANJA PODUZEĆA I MNOGO SE NOVACA DAJE KROZ TE PROGRAME, C. PROGRAM SUSTAVNE PODRŠKE U RAZVOJU PROIZVODA (+ SUPSTITUCIJA UVOZNIH MATERIJALA) ALI TREBA RADITI D. PROGRAM MARKETINŠKE I PRODAJNE PODRŠKE NA DRUGAČIJI NAČIN U OSVAJANJU TRŽIŠTA E. PROGRAM INFRASTRUKTURNE PODRŠKE 0. PROGRAM PRIPREME PROJEKATA I FINANCIRANJA PROJEKATA IZ EU FONDOVA

POTPORE I SUBVENCIJE SU NUŽNE I KORISNE, ALI NIKADA I NIGDJE NISU POKRENULE RAZVOJ

Novac koji se slijeva(o) u nerazvijene krajeve od doznaka emigranata iz inozemstva, socijalne pomoći, subvencija, kredita Svjetske banke, nigdje nije pokrenuo razvoj. Milijarde dolara koje se slijevaju u Afriku nisu napravile nikakav pozitivan pomak. Budući da ne znaju kako se pokreće poduzetništvo, gospodarstvo i izvoz, onda političari i razni činovnici iz svojih kabineta samo lansiraju razne programe i potpore te usmjeravaju novac iz proračuna „lijevo i desno“, bez neki značajnijih rezultata. Svake godine pojedine naše vlade u poduzetništvo ulijevaju stotine milijuna kuna raznih potpora, a to nikako ne uspijeva značajno pokrenuti poduzetništvo. U poljoprivredu se ubacuju milijarde kuna raznih potpora i poticaja, a seljaci svake godine protestiraju i s traktorima dolaze pred Ministarstvo poljoprivrede.

I KAKO ĆEMO (KONAČNO) POVEĆATI BROJ RADNIH MJESTA ? RADNA MJESTA OTVARAJU SE : • UGOVORENIM POSLOVIMA, (POTPISANIM UGOVORIMA) • PRODAJOM PROIZVODA NA TRŽIŠTU DA BI SE POSAO UGOVORIO MORATE : • IMATI KONKURENTAN PROIZVOD • NAĆI KUPCA • POBIJEDITI KONKURENCIJU Sve aktivnosti usmjeriti na te procese

2. 2. ŠTO JE PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA, ZA ŠTO SLUŽI I KAKO SE RAZVIJALA U HRVATSKOJ

PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA JE sustav potpornih institucija koje imaju zadatak poticati razvoj poduzetništva i pružati financijsku, savjetničku i ostalu potporu osnivanju, rastu i razvoju malih privatnih poduzeća

PODUZETNIČKU INFRASTRUKTURU ČINE: 1. PODUZETNIČKI INKUBATORI 2. TEHNOLOŠKI PARKOVI 3. PODUZETNIČKI CENTRI 4. PODUZETNIČKE ZONE 5. SLOBODNE ZONE 6. RAZVOJNE AGENCIJE - u mnogo slučajeva „izrasle“su iz poduzetničkih centara i svoje djelovanje proširuju na pripremu područje EU projekata, natječaja i fondova

PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA KOJA PRATI FAZE RASTA PODUZETNIK JE U PROSTORU INKUBATORA ILI TEH. PARKA PODUZETNIČKI CENTAR , RAZVOJNA AGENCIJA 1. FAZA Pripremna faza za poduzetništvo TEHNOLOŠKI PARK PODUZETNIK JE U SVOM PROSTORU PODUZETNIČKA ZONA PODUZETNIČKI INKUBATOR 2. FAZA 3. FAZA osnivanje poduzeća i početni rast i razvoj, inkubacija poduzeće u rastu i razvoju, na području visokih tehnologija, odnosno na području izvrsnih niskih i srednjih tehnologija 4. FAZA „zrelo“ i poslovno uspješno poduzeće koje može izgraditi svoj poslovni prostor

2. 3. ŠTO SU TEHNOLOŠKI PARKOVI I PODUZETNIČKI INKUBATORI I ZAŠTO SU VAŽNI ZA GOSPODARSKI RAZVOJ I CILJEVI KOJI SE PRED NJIH TREBAJU POSTAVLJATI

DA RAZJASNIMO OSNOVNE POJMOVE IZ PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE ŠTO JE PODUZETNIČKI INKUBATOR To je poduzeće u vlasništvu grada, županije, države osnovano sa zadaćom da potiče razvoj poduzetništva Posjeduje poslovne prostore (zgradu – inkubator) u kojima poduzetnici započinju svoj poslovni život, rastu i razvijaju se uz pomoć stručnjaka iz poduzetničkog inkubatora

KAKO SE OBIČNO DOŽIVLJAVA PODUZETNIČKI INKUBATOR

Inkubacija dinamičan proces rasta i razvoja poduzetnika organiziran i stručno vođen unutar specijalne institucije – inkubatora. razdoblje inkubacije traje od prvih kontakata sa stručnjacima inkubatora prije ulaska u inkubator pa do izlaska iz inkubatora. tijekom tog procesa poduzetnik (ili obrtnik) prolazi fazu pripreme za poduzetništvo, selekcije, mentorskog praćenja uz stalne stručne savjete i pomoć, obrazovanje, te uz subvencioniranje troškova poslovanja i boravka u inkubatoru. cilj inkubacije je dovođenja poduzetnika do faze stabilnog poslovanja i daljnjeg rasta i razvoja izvan inkubatora.

ŠTO JE TEHNOLOŠKI PARK Tehnološki park je sve to ( kao i inkubator) ali na području visokih tehnologija i razvoja, povezan sa sveučilištem, s težištem na razvoju inovativnih proizvoda

MNOGIMA NIJE JASNO ŠTO ĆE IM TEHNOLOŠKI PARK ZAR NIJE BOLJE UMJESTO TOGA SAGRADITI? SUPERMARKET !!!! BILLA, LIDL, METRO, MERCATONE, BAUHAUS, KONZUM ( kako se sve zovu) JEDVA ČEKAJU DA IH SAGRADE LJUDI TO VOLE, VESELIT ĆE IH, MNOGO JE JEDNOSTAVNIJE, A SVIMA JE ODMAH JASNO ŠTO JE TO

ILI ZAR NIJE BOLJE SAGRADITI POSLOVNI ILI JOŠ BOLJE „BUSINESS CENTAR” POPUNITE GA UVOZNICIMA, PREDSTAVNICIMA STRANIH FIRMI, TRGOVCIMA PODUZETNICI KOJI SE BAVE PROIZVODNJOM SAMO KUKAJU KAKO IM JE TEŠKO, TEŠKO ĆE PLAĆATI NAJAMNINU LIJEPO ĆE IZGLEDATI, A PLAĆATI ĆE REDOVITO NAJAMNINU I PRIHOD JE OSIGURAN IMATI ĆEMO SAMO KOME PROBLEMA, TO JOŠ UOPĆE A TREBA ? PRIHOD BAŠ I NIJE SIGURAN

MNOGI MISLE : “ Baš i ne znam zašto nam tehnološki parkovi trebaju, ali želimo ih zato jer : 1. TO IMAJU I DRUGI GRADOVI I MI NE ŽELIMO ZAOSTATI 2. ČULI SMO DA JE TO U EUROPI JAKO VAŽNO, A MI SMO EUROPA, PA … 3. IMAMO JEDNU PRAZNU ZGRADU PA BISMO JU MOGLI ISKORISTITI ZA TO 4. MINISTARSTVO IH FINANCIRA, TU SU I EU FONDOVI, PA TREBA ISKORISTITI 5. DOLAZE IZBORI, A PRIČA O PODUZETNIŠTVU UVIJEK PALI IMA JOŠ RAZLOGA, ALI BOLJE DA IH NE SPOMINJEMO

MNOGI MISLE DA TO I NIJE TAKO TEŠKO REALIZIRATI TREBA SAMO : 1. UREDITI ZGRADU - obojati zidove, vrata i prozore, postaviti telefone i internetsku vezu, kupiti namještaj, instalirati računala ALI TO JE NA RAZINI “HAUSMAJSTORA” PA TO BAŠ NE IZGLEDA TAKO SE NE OSTVARUJU 2. IZABRATI IME I OSNOVATI PODUZEĆE ( d. o. o. ) CILJEVI I ZADACI KAO JAKO TEŽAK - SAMO IZNAJMLJIVANJE KOJE SMO SI POSTAVILI 3. POSTAVITI DIREKTORA ( + tajnicu ) ZADATAK PROSTORA I USLUGA 4. ODREDITI CIJENU NAJMA, ORGANIZIRATI NEKE USLUGE – računovodstvo, neke seminare, poslovne planove … 6. USELITI PODUZETNIKE I TO JE TO

TEHNOLOŠKI PARKOVI NISU SAMI SEBI SVRHA, A NAJMANJE IM JE SVRHA IZNAJMLJIVANJE PROSTORA ONI TREBAJU RJEŠAVATI ODREĐENE PROBLEME U GOSPODARSTVU U SREDINI U KOJOJ DJELUJU A TI PROBLEMI SU SPECIFIČNI ZA SVAKU SREDINU I ZA POJEDINU FAZA RAZVOJA GOSPODARSTVA

U HRVATSKOJ PROBLEMI KOJE TREBA RJEŠAVATI 1. VELIKI TRGOVINSKI DEFICIT 1. MALI BROJ IZVOZNIKA 2. MALO INOVATIVNIH PROIZVODA 4. SLABA KONKURENTNOST PROIZVODA NA INOZEMNOM RŽIŠTU 5. SLABA VEZA ZNANOSTI I PODUZETNIŠTVA Zato TEHNOPARKOVI trebaju poduzetnike koji 1. SE BAVE RAZVOJEM PROIZVODA 2. STVARAJU INOVATIVNE PROIZVODE 3. SE BAVE VISOKIM TEHNOLOGIJA 4. MOGU IZVOZITI 5. MOGU STVARATI KLASTERE ZA SLOŽENE PROIZVODE

PROBLEMI KOJE TREBA RJEŠAVATI Zato TEHNOPARKOVI trebaju 1. POTICATI RAZVOJ 1. PREMALO PODUZETNIKA PODUZETNIŠTVA U PRVOM REDU 2. PODUZETNICI PRESPORO 2. POMAGATI U OSNIVATREBAJU SE POSVETITI NJU PODUZEĆA RASTU PODUZETNICIMA 3. POMAGATI U RASTU I 3. MNOGO PODUZETNIKA UNUTAR TP-a, RAZVOJU PROPADA 4. RAZVIJATI 4. NISU SPREMNI ZA EU KONKURENTNOST 5. PREVIŠE IH SE BAVI ALI ISTO TAKO 5. OSPOSOBLJAVATI ZA DJELOVATI TRGOVINOM, NASTUP NA A PREMALO PROIZVODU ŠIROJ ZAJEDNICI EU TRŽIŠTU NJOM

ZAKLJUČAK: Tehnološki parkovi trebaju pomagati rast i razvoj poduzeća koja će: • PROIZVODITI PROIZVODE KONKURENTNE NA SVJETSKOM TRŽIŠTU • POVEĆAVATI ZAPOSLENOST • STVARATI «DODANU VRIJEDNOST, UTEMELJENJU NA ZNANJU, INOVACIJAMA I RAZVOJU»

RAZVOJ TEHNOLOŠKIH PARKOVA TREBA SE TEMELJITI NA SLJEDEĆIM UVJERENJIMA 1. ZA GOSPODARSKI RAZVOJ IZVANREDNO SU VAŽNE MALE HIGH-TECH , INOVATIVNE PODUZETNIČKE TVRTKE S PROIZVODIMA KOJI SU REZULTAT VLASTITOG RAZVOJA 2. TAKVE TVRTKE STVARAJU KONKURENTNU PREDNOST NA GLOBALNOM TRŽIŠTU 4. ZATO TAKVIM PODUZEĆIMA TREBA DATI SNAŽNU POTPORU 3. AKO NEĆEMO IMATI SVOJ RAZVOJ, SVOJE PROIZVODE, SVOJA HIGH-TECH U RASTU I RAZVOJU INOVATIVNA, PROIZVODNA PODUZEĆA, BIT ĆEMO KOLONIJA NA GLOBALNOM TRŽIŠTU

2. 4. ŠTO JE POTREBNO ZA TEHNOLOŠKI PARK

RESURSI GRADA POTREBNI ZA TEHNOLOŠKI PARK 1. OBRAZOVANI LJUDI 2. BLIZINA SVEUČILIŠTA I TEHNIČKE SREDNJE ŠKOLE 3. INDUSTRIJA I INDUSTRIJSKA TRADICIJA 4. DOBAR MENADŽMENT KOJI RAZUMIJE PODUZETNIŠTVO I PROCESE RAZVOJA PROIZVODA 5. DEFINIRANA STRATEGIJA RAZVOJA, TE POLITIKA KOJA TO RAZUMIJE I DAJE FINANCIJSKU I OSTALU PODRŠKU

PREDUVJETI NUŽNI DA BI TEHNOLOŠKI PARK MOGAO DJELOVATI 1. PODUZETNICI koji se bave • visokim tehnologijama- informatika i sl. • razvojem proizvoda, inovacijama 2. OPREMLJENA ZGRADA • min 1000 m 2 • priključak na internet, energija, itd. 3. MENADŽMENT • razumije tehniku, proizvode, tržište • razumije poduzetništvo 4. FINANCIRANJE • definirano u Programu poticanja poduzetništva grada, županije, . . 5. PODRŠKA • podrška Gradskog poglavarstva • definirana u Strategiji razvoja

2. 5. TEHNOLOŠKI PARKOVI U HRVATSKOJ I U EUROPI TREBAJU LI IMATI ISTE CILJEVE I DJELOVATI NA ISTI NAČIN?

NIJE ISTA ULOGA INKUBATORA I TEHNOLOŠKIH PARKOVA • U AUSTRIJI - U 1980. I 2007. NIJE ISTI STUPANJ RAZVOJA, Pa im - U OKOLICI GRAZA I U BURGENLANDU NIJE ISTA OKOLINA, niti ciljevi, NISU ISTI RESURSI NA RASPOLAGANJU, niti način rada, • U ZAGREBU I OGULINU NISU ISTI PROBLEMI niti kriteriji izbora KOJE TREBA RJEŠAVATI, poduzetnika • U HRVATSKOJ U 1990. I 2016. ne trebaju biti isti • U FRANCUSKOJ I HRVATSKOJ U 2016.

TEHNOLOŠKI PARK LJUBLJANA http: //www. tp-lj. si/ Oko 80. 000 m 2 TEHNOLOŠKI PARK - EISENSTADT Površina 25. 000 m 2 privlače poduzetnike iz drugih Investicija : 55, 5 milijuna eura krajeva i iz drugih država Informacijske i komunikacijske tehnologije

1. Innofinanz - Steiermärkische Forschungs- und Entwicklungsförderungsges. m. b. H, Graz, Austria 2. Wirtschaftsservice Burgenland AG, Eisenstadt, Austria 3. Consorzio per l'AREA di Ricerca Scientifica e Tecnologica di Trieste, Italy 4. Business Innovation Centre, BIC Burgenland Gmb. H, www. bice. at 5. Entwicklungsagentur Kärnten Gesmb. H, Klagenfurt, Austria www. entwicklungsagentur. at 6. Consorzio per l'AREA di Ricerca Scientifica e Tecnologica di Trieste, Italy, www. area. trieste. it 7. Entwicklungsagentur Kärnten Gesmb. H, Klagenfurt, Austria 8. Regione Veneto, Mestre - Venezia, Italy 9. West-Pannon Development Agency, Sopron, Hungary

Svaki od tih tehnoloških parkova djeluje na drugačiji način, na svoj način. Djeluju u skladu: • s potrebama grada, kraja, države • sa stupnjem razvoja i resursima koje imaju • s ciljevima koji su pred njih postavljeni • sa svojim mogućnostima • sa sposobnostima i znanjem menadžmenta koji ih vodi

Hvala na pozornosti marijan. ozanic 2601@gmail. com