PROFESIONALNA ORIJENTACIJA PROFESIONALNA ORIJENTACIJA je nauno struni postupak
















- Slides: 16

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA

• PROFESIONALNA ORIJENTACIJA je naučno - stručni postupak pomoću kojeg se pojedinci usmjeravaju u ona područja rada koja najbolje odgovaraju njihovim psihofizičkim sposobnostima, osobinama ličnosti i društvenim potrebama i u kojima imaju najviše izgleda da uspiju. • Teorijski profesionalna orijentacija zasniva se na individualnim razlikama po sposobnostima i osobinama ličnosti, te specifičnim psihofizičkim zahtjevima i odgojnoobrazovnim programima pojedinih škola (struka i profila), odnosno specifičnih psihofizičkih zahtjeva pojedinih poslova i zadataka. • Najbolji podaci prilikom provođenja modela profesionalne orijentacije jesu podaci registrovanu u dosjeu učenika a koji ukazuju na:

Ø Ø Ø psihofizički razvoj, ponašanje, uspjeh u školskom učenju, vannastavne aktivnosti, interesovanjma, zainteresovanost učenika za pojedine oblasti, predmete i sl. • Posebno su važni podaci o učeniku dobiveni prilikom upisa u prvi razred: inteligencija, osobine ličnosti, senzorne sposobnosti, navike, govor, zdravstveno stanje, smetnje u razvoju. . .

• Također su značajni i slični podaci o učeniku registrovani za vrijeme njegovog prelaska iz razredne u predmetnu nastavu, te podaci utvrđeni tokom VII i VIII razreda. Zbog toga je potrebno kontinuirano pratiti učenike i registrovati određene podatke u dosije, pa će samim tim biti lakše provesti model profesionalne orijentacije i u takvom slučaju veća vjerovatnoća će biti da će učenici više uspjeti u onoj školi za koju ga mi usmjerimo a na osnovu tih pokazatelja. • Izbor struke za koju učenik treba da se obrazuje u svom školovanju je od velikog značaja. Zbog toga vrijedi uložiti dodatne napore. U ovoj za život pojedinca važnoj odluci u velikoj mjeri zavisi čovjekovo zadovoljstvo i uspjeh u životu. Čovjek kao bološko, psihološko i socijalno biće želi da zadovolji niz potreba. Mnoge od tih potreba se realizuju u zanimanju kojim se čovjek bavi. Praksa je pokazala da je neadekvatan izbor škole uzrok brojnim posljedicama, kako za ličnost tako i za društvo u cjelini.

• Kada govorimo o profesionalnoj orijentaciji potrebno je naglasiti da postoje dvije faze: FAZA INFORMISANJA FAZA SAVJETOVANJA • FAZA INFORMISANJA sastoji se od informisanja učenika o pojedinom zanimanju, koje uslove treba učenik da ispunjava da bi uspješno obavljao posao za koji se opredjeli, koje fizičke, čulne, mentalne zahtjeve učenik treba da ispunjava itd. . • Osnovna škola je mjesto gdje će učenici na sistematski i stručno osmišljen način dobiti: Ø informacije o svijetu zanimanja, Ø o psihofizičkim zahtjevima pojedinih struka i u okviru njih profila i zanimanja, Ø informacije o svojim psihofizičkim sposobnostima upoređenim sa zahtjevima pojedinih struka (profila i zanimanja).

• Neposrednim posmatranjem, razgovorima sa stručnjacima određenog zanimanja, čitajući posebnu literaturu u kojoj su detaljnije opisana odgovarajuća zanimanja i sl. , učenik i roditelji treba da prikupe informacije koje se odnose na sljedeće: 1. Šta se radi u okviru nekog zanimanja i na kojim se radnim mjestima može raditi poslije završetka srednje škole, 2. U kojoj mjeri su neophodne specifične sposobnosti i osobine Ø fizičke (snaga, okretnost, brzina i sl. ), Ø psihosenzorne (razlikovanje boja, sluha i sl. ), Ø psihomotorne (spretnost prstiju, koordinacija pokreta i sl. ), Ø psihičke osobine i karakter (hladnokrvnost, razvijenost osjećaja za teškoće drugih i sl. ), 3. Neophodna teorijska i praktična znanja iz pojedinih oblasti 4. Uslovi u kojima se obavlja rad Ø položaj tijela pri radu, Ø mjesto (zatvoren ili otvoren prostor, terenski rad i sl. ), Ø vlaga, temperatura, buka, opasnost po zdravlje, Ø raspored radnog vremena,

5. Društvene potrebe za izabranim zanimanjima 6. Mogućnost koja pruža zanimanje za dalje redovno školovanje. • Dokazano je da informacije o zanimanju znatno utiču na izbor zanimanja. One pomažu da se upoznaju različite vrste zanimanja, od kojih učenik izdvaja ona koja mogu zadovoljiti njegove porebe, želje i ambicije. Uz informacije o pojedinim zanimanjima neophodno je dati i obavještenje o prirodi posla u pojedinim zanimanjima, o njihovim dobrim i lošim stranama te o kontraindikacijama. Međutim samo informacije o zanimanju nisu dovoljne da se postigne određeni cilj. • Čovjekova mogućnost da izabere zanimanje za sebe zavisi i od poznavanja sebe tj. svojih psihofizičkih sposobnosti i osobina, karaktera ličnosti, radnih navika, stavova i interesovanja, te od objektivnih mogućnosti za realizaciju želja. Ukoliko dobro poznajemo svoju ličnost, svoje psihofizičke i druge mogućnosti, utoliko ćemo uz druge informacije, biti bliži izboru pravog zanimanja.

• Oni koji se u svom ponašanju više povode za svojim potrebama a manje ulaze u to da li postoje lični i drugi uslovi za realizaciju tih potreba izlažu se riziku i zbog toga se događa da iako posjeduju određene sposobnosti i druge karakteristike ličnosti za određeno zanimanje sa rezervom primaju savjet da izučavaju zanimanje koje im se savjetuje, jer mu ono ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri one potrebe koje je sebi još ranije postavio u prvi plan. • Slučajevi gdje postoji odsustvo volje i interesa pojedinca za zanimanja koja im više odgovaraju posljedica su ranog odgoja u kojem je trebalo razviti interes za one vrijednosti kojima oni svojom prirodom više naginju. • Ima slučajeva gdje pojedinci nemaju interes i potrebe za zanimanje koje izučavaju ili obavljaju. Za njih je to zanimanje samo obaveza ali ne i zadovoljstvo. A bez zadovoljstva nema sretne ličnosti.

FAZA SAVJETOVANJA • Uspjeh u izboru zanimanja najviše se postiže kod onih učenika koji žele da se informišu o prirodi pojedinih zanimanja, a zatim da im se predloži zanimanje u skladu sa njhovim psihofizičkim sposobnostima i drugim karakteristikama što se utvrđuje psihološkim testiranjem sposobnosti i testovima ličnosti te ljekarskim pregledom. Ti učenici, iako imaju želju za određeno zanimanje, spremni su da prihvate ono zanimanje koje im se savjetuje. • U procesu odgoja o izboru zanimanja važno je poznavati faze kroz koje ličnost prolazi: Ø Prva faza je vezana za uzrast od 6 do 11 godina kada dijete vjeruje da može postati sve što zaželi, ne ocjenjujući svoje sposobnosti ni preporuke koje nameće sredina. Ø U periodu od 11 do 16 godina dominantni su subjektivni faktori sa prisustvom potrebe za realnim momentima za donošenje odluke. Ø U periodu iznad 16 godina dolazi do ravnoteže subektivnih i objektivnih faktota. Rano djetinjstvo je period u kojem se uveliko razvijaju naši interesi, potrebe i vrijednosti koje kako smo već istakli uveliko utiču na izbor budućeg zanimanja.

• Za uspješno obavljanje određenog posla potrebno je udovoljiti određenim zahtjevima, a to su: - fizički i čulni zahtjevi, - sklonosti i interosovanja, - mentalni zahtjevi, - osobine ličnost. • Ovdje je potrebno naglasiti da svaka vrsta zanimanja u okviru navedenih zahtjeva, zahtjeva i određene karakteristike. Također je potrebno seći da ukoliko učenici ne udovolje tim zahtjevima dolazi do određenih kontraindikacija. • Zato se često izbor zanimanja naziva „ Izborom životnog puta“. • Praksa potvrđuje da je izbor buduće škole i zanimanja često pod uticajem trenutnog raspoloženja, a često i pod uticajem ambicija roditelja, okoline, prijatelja. Nije rijedak slučaj da se izbor škole i budučeg zanimanja izvrši na osnovu nekog općeg kriterija koji stvarno može da bude beznačajan za buduće zanimanje.

• U sveukupnim aktivnostima na provođenju profesionalne orijentacije učenika neophodno je voditi računa o činjenicama koje su od presudnog značaja za pravilan izbor zanimanja a pored ostalog to su: Ø stepen intelektualnih sposobnosti, Ø prisustvo interosovanja, želja, sposobnosti i mogućnosti, Ø nivo zdravstvenog stanja učenika, Ø nivo socijalne inteligencije, Ø potrebe za kadrovima, Ø mogućnost školovanja u mjestu boravka, kao i mogućnost napredovanja i usavršavanja u struci. • Nije ispravno birati buduću školu i zanimanje samo na osnovu dobrih zarada koje jesu bitne, ali ne moraju značiti sreću i zadovoljstvo. • Interese i želje treba uskladiti sa sposobnostima koje osoba posjeduje i na tome zasnivati izbor zanimanja.

VRSTE INTELIGENCIJE • OPŠTA INTELIGENCIJA: to je sposobnost od koje zavisi uspjeh u skoro svim djelatnostima. Opštu inteligenciju karakteriše dobro razumjevanje i dobro zaknjučivanje, sposobnost prilagođavanja sredini, sposobnost učenja, sposobnost izdvajanja bitnog od nebitnog, sposobnost rješavanja raznih problema, sposobnost kritičkog mišljenja. • SOCIJALNA INTELIGENCIJA: ta sposobnost je značajne za uspješan rad sa ljudima. Ona je važna pretpostavka za uspjeh u društvenim naukama. Socijalna inteligencija je značajna za prosvjetnu, medicinsku, ekonomsko-komercijalnu, ugostiteljskoturističku struku. • TEHNIČKA INTELIGENCIJA: ogleda se u sposobnosti uočavanja i shvatanja raznih tehničkih zakona iz fizike, mehanike itd. Tehničku inteligenciju čine i sposobnosti koje su značajne za poslove gdje se rukuje mašinama, raznim alatkama i dijelovima ili čitavim tehničkim uređajima.

• PRAKTIČNA INTELIGENCIJA: očituje se u spretnosti ruku, šake, prstiju, nogu, u obavljanju raznih poslova praktične prirode sa raznim sredstvima rada (alati, mašine, saobraćajna sredstva). Praktična inteligencija održava očuvanost čula vida, sluha i koordinacije rada očiju, ruku, nogu, te spretnost u sagledavanju, penjanju i uopšte mijenjanju položaja tijela.

MATEMATIČKO-RAČUNARSKA STRUKA IV STEPEN SLOŽENOSTI • FIZIČKI I ČULNI ZAHTJEVI: - Zadovoljavajuće opšte fizičko i psihičko zdravlje - Zadovoljavajući vid na blizinu - Zadovoljavajući sluh - Zadovoljavajuća spretnost prstiju i ruku - Brzina reakcije na bučni i svjetlosni signal - Brzina razumijevanja signala i zapovijedi - Opšta brzina reagovanja - Lakoća verbalnog izražavanja - Razgovjetan govor

• SKLONOSTI I INTERESOVANJA Ø Poželjno je da je učenik imao nadprosječne rezultate iz predmeta: fizke, matematike i stranog jezika, Ø da posjeduje nadprosječno razvijen interes za tehniku, Ø da posjeduje nadprosječno interes za praktični rad, Ø prosječno razvijena i ostala interesovanja (za prirodu, društvo, sport i kulturu). • MENTALNI ZAHTJEVI Ø Nadprosječna opšta inteligencija Ø Nadprosječna tehnička inteligencija Ø Nadprosječne matematičke sposobnosti mišljenja Ø Nadprosječna apstraktna inteligencija Ø Socijalna inteligencija na nivou gornje granice prosjeka Ø Sposobnost uspješnog operisanja brojevima Ø Sposobnost konvergentnog mišljenja (praktičnost u rješavanju problema) Ø Visoka koncentracija pažnje

OSOBINE LIČNOSTI Ø Strpljivost, tolerantnost na frustracije, emocionalna stabilnost, radoznalost, realnost Ø Razvijene radne, higijenske i kulturne navike. KONTRAINDIKACIJE • U ovu struku ne bi trebali da se upisuju učenici koji imaju poremećaje nervnog sistema, smetnje vida i sluha, poremećaj pažnje, sklonost glavobolji, visokom krvnom pritisku……. .
Profesionalna orijentacija zagreb
Profesionalna komunikacija u sestrinstvu
Profesionalna njega lica
škola za medicinske sestre vinogradska
Vaspitac kao refleksivni prakticar
Profesionalna tajna
Profesionalna komunikacija u sestrinstvu
Profesionalna tajna
Metoda gaussa
Ubodni incident postupak
Zašto je potrebno profiltrirati otopinu soli
Legisakcioni postupak
Ispitni postupak
Hammingov kod postupak
Grataž postupak
Prednosti kloniranja
Ius quod ad res pertinet