Prof dr Suad Hamzabegovi v ass Haris Hasi
Prof. dr Suad Hamzabegović v. ass Haris Hasić, MA GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO
PRAVNI LIJEKOVI
SISTEM PRAVNIH LIJEKOVA � Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. � Redovni se ulažu protiv nepravosnažnih presuda i njihovim ulaganjem se odlaže nastupanje pravosnažnosti. Redovni pravni lijek je žalba. � Vanredni pravni lijekovi se ulažu protiv pravosnažnih presuda. To su: revizija i prijedlog za ponavljanje postupka.
REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI � Osnovna obilježja redovnih pravnih lijekova su: � suspenzivnost – pravni lijek odlaže nastup pravosnažnosti odluke protiv koje se ulaže; � devolutivnost – ovo dejstvo sastoji se u zasnivanju nadležnosti višeg suda u odnosu na onaj koji je donio pobijanu presudu; � prekluzivnost – ako se žalba ne uloži u predviđenom roku, nastupa prekluzija, usljed koje se uložena žalba odbacuje kao nedopuštena.
ŽALBA � � � � Žalba protiv presude (appellatio) može se uložiti protiv svake prvostepene presude. Njena funkcija je u interesu stranaka o čijim pravima se odlučuje presudom, ali i u interesu pravosuđa uopće. Preispitivanjem prvostepene presude omogućava se otklanjanje svih nedostataka koji su mogli uticati na pravilnost presude. Stranke se u konkretnoj parnici mogu odreći žalbe do isteka roka za njeno podnošenje. Već uložena žalba se do donošenja odluke višeg suda može opozvati. Izjave o odricanju i opozivanju su neopozive. Žalba se podnosi u pismenoj formi.
IZMJENE U NOVOM ZPP-U � Po novom Zakonu o parničnom postupku, novi rok za žalbu iznosi 30 dana. � Jedino je u postupcima u mjeničnim i čekovnim sporovima rok drugačije određen. � U mjeničnim i čekovnim sporovima taj rok je 15 dana.
NAČIN RAČUNANJA ROKA U NOVOM ZPP-U � Po novom ZPP-u rok od 30 dana za žalbu se računa, ako se stranka obavijesti o datumu donošenja presude od dana donošenja presude, a ako se stranki presuda dostavlja po pravilima o dostavljanju ZPP-a, odna se rok za žalbu računa od dana prijema presude.
OBAVEZNI ELEMENTI ŽALBE � Žalba mora sadržavati: Označenje presude protiv koje se izjavljuje žalba; � Izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u određenom dijelu; � Razlog žalbe; � Potpis podnositelja žalbe. � Ako ovi obavezni elementi nedostaju, sud će podnosioca pozvati da u određenom roku ispravi i dopuni žalbu, a ako on to ne učini, odbaciće žalbu rješenjem. � Pretpostavke za izjavljivanje žalbe su njena dopuštenost, blagovremenost i formalna urednost. �
DOPUŠTENOST ŽALBE � Žalba � 1. se može izjaviti: Kad je dopuštena protiv određene odluke; � 2. Kad je poštovan redoslijed u pogledu izjavljivanja pravnih lijekova; � 3. Kad je žalilac legitimisan na pobijanje, kad ima pravni interes za izjavljivanje žalbe, te kad nije zadovoljan sadržajem odluke koju pobija; � 4. Kad je žalba izjavljena blagovremeno, ima određeni sadržaj i propisanu formu; � 5. Ako stranka nije disponirala pravom na žalbu.
RAZLOZI ZA ŽALBU � Razloge za žalbu zakon klasificira u tri vrste: � bitne povrede parničnog postupka (error in procedendo); � pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje; � nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando). � Po pravilu se sve presude mogu pobijati iz svih razloga. Izuzeci su presuda na osnovu priznanja, presuda na osnovu odricanja i presuda na osnovu propuštanja koje se ne mogu pobijati iz svih ovih razloga.
ČLAN 207 ZPP-A � � (1) U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi, osim ako žalitelj pruži dokaze da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti odnosno predložiti do zaključenja glavne rasprave. (2) Pozivajući se na nove činjenice, žalitelj je dužan navesti dokaze kojima bi se te činjenice utvrdile, a predlažuci nove dokaze, dužan je navesti činjenice koje tim dokazima treba utvrditi. (3) Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu izneseni pred prvostepenim sudom ne mogu se iznositi u žalbi. (4) Ako su zbog iznošenja novih činjenica i predlaganja novih dokaza uzrokovani troškovi u postupku u povodu žalbe, te ce troškove neovisno o ishodu spora podmirivati ona stranka koja je iznijela nove činjenice, odnosno predložila nove dokaze.
RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PRESUDA MOŽE POBIJATI � Član 208. � (1) Presuda se može pobijati: � 1) zbog povrede odredaba parničnog postupka; � 2) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjenićnog stanja; � 3) zbog pogrešne primjene materijalnog prava. � (2) Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare.
RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PRESUDA MOŽE POBIJATI � � � � Član 209. Povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude. Član 210. (1) Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenicno stanje postoji kad je sud neku odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio. (2) Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji i kad na to upućuju nove činjenice ili novi dokazi. Član 211. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.
PROMJENE U NOVOM ZPP-U � Novim ZPP-om drugostepenom i revizijskom sudu je značajno sužena mogućnost preispitivanja prvostepene presude po službenoj dužnosti jer je ta mogućnost svedena samo na primjenu materijalnog prava i povrede postupka koje se odnose na stranačku sposobnost i zastupanje.
POSTUPAK PRED DRUGOSTEPENIM SUDOM � � U našem pravu, drugostepeni sud u principu ima kontrolnu funkciju, tj. preispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijane presude. To preispitivanje vrši se ne samo u okviru procesne građe na osnovu koje je donesena pobijana presuda, već i na osnovu nove procesne građe, koju stranke iznose u žalbenom postupku. Ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne građe koja je razmatrana pred prvostepenim sudom, drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja, tj. može neposredno presuditi u predmetu spora. U suprotnom, tj. ako se u žalbenom postupku pojavi nova procesna građa, drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja, tj. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.
IZMJENE U NOVOM ZPP-U � Odredbama novog ZPP-a propisano je da drugostepeni sud, odnosno drugostepeno vijeće, u većem obimu nego je to bio slučaj do sada, je ovlašten ispraviti nedostatke prvostepene presude povodom koje ej uložena žalba. � Na ovaj način se smanjuje broj predmeta koji se upućuju na ponovni postupak
PODNOŠENJE ŽALBE � � � Žalba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda. Zbog devolutivnog dejstva žalbe, ovlaštenja prvostepenog suda se iscrpljuju u odlučivanju o njenoj dopuštenosti. Sudija ispituje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje žalbe. Ako nisu, žalbu odbacuje kao nedopuštenu. U suprotnom, spis se dostavlja na odlučivanje drugostepenom sudu, a jedan primjerak žalbe dostavlja se protivnoj stranci u svrhu zadovoljavanja načela kontradiktornosti. Drugostepeni sud će prvenstveno odlučivati o dopuštenosti pravnog lijeka, ako je to prvostepeni sud propustio učiniti. O žalbi drugostepeni sud po pravilu odlučuje u zatvorenoj sjednici vijeća kojeg čine tri sudije.
ODRŽAVANJE RASPRAVE PRED DRUGOSTEPENIM SUDOM � � � Član 217. (1) Drugostepeni sud odlučuje o žalbi u sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave. (2) Drugostepeni sud će zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrđivanja činjenicnog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze ili ponovo izvesti već izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parničnog postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom. (3) Drugostepeni sud održat će sjednicu vijeca, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon što od prvostepenog suda primi spise po žalbi. (4) Drugostepeni sud ce donijeti odluku u roku od 30 dana održavanja sjednice vijeća na kojoj je odlučeno o žalbi, odnosno, ako je održana rasprava, u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave.
GRANICE ISPITIVANJA PRVOSTEPENE PRESUDE � Član 221. � Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parničnog postupka koje se odnose na stranačku sposobnost i zastupanje.
IZMJENE U NOVOM ZPP-U � Novinom se smatra mogućnost da drugostepeni sud, odnosno drugostepeno vijeće, povodom novih činjenica i novih dokaza otvori raspravu kao i mogućnost da zbog provrede postupka učinjene pred prvostepenim sudom, istu otkloni na raspravi pred drugostepenim sudom, odnosno drugostepenim vijećem, pod posebnim uslovima propisanim Zakonima.
IZMJENE U NOVOM ZPP-U � Zahvaljujući činjenici da se novo parnično procesno zaknodavstvo zasniva na rasspravnom načelu, to su imijenjene odredbe o granicama ispitivanja prvostepene presude u odnosu na ranija rješenja, tako da drugostepeni sud, odnosno drugostepeno vijeće po služebnoj dužnosti pazi samo na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parničnog postupka koje se tiču stranačke sposobnosti i zastupanja.
IZMJENE U NOVOM ZPP-U � Stvaranjem mogućnosti da se presuda prvostepenog suda, pod uslovima propisanim Zakonom, može preinačiti i kada je u pitanju povreda postupka, takođe je u velikom smanjen broj donošenja ukidnih rješenja drugostepenih sudova, odnosno drugostepenih vijeća i vaćanja predmeta na ponovni postupak.
DJELOKRUG DRUGOSTEPENOG SUDA � Član 224. � Drugostepeni sud može u sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave: � 1) odbaciti žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu; � 2) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu; � 3) ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje; � 4) ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu, ili � 5) preinačiti prvostepenu presudu.
RELEVANTNE ODREDBE ZPP-A � Član 225. � Neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će drugostepeni sud rješenjem, ako to nije učinio prvostepeni sud. � Član 226. � Drugostepeni sud će presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.
RELEVANTNE ODREDBE ZPP-A � � Član 227. (1) Drugostepeni sud ce u sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi održavanja nove glavne rasprave, ako utvrdi da postoji jedan od slijedećih razloga iznesenih u žalbi: � � � � 1) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja; 2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude; 3) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave; 4) ako je presudu donio sudija koji se po zakonu mora izuzeti. (2) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u postupku pred prvostepenim sudom odlučeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti ili o zahtjevu o kome već teče parnica ili o kojem je već prije pravomočno presuđeno ili koga se tužilac odrekao ili o kojem je već zaključena sudska nagodba, ukinut će prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. (3) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tužilac ili tuženi sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja za vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, s obzirom na prirodu povrede ukinut će prvostepenu presudu i vratiti predmet nadležnom prvostepenom sudu ili će ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. (4) Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i predmet vrati istom sudu na ponovno suđenje, može narediti da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom. (5) U obrazloženju rješenja kojim se prvostepena presuda ukida treba navesti koje su odredbe parničnog postupka povrijeđene i u čemu se povrede sastoje.
ODBACIVANJE ŽALBE � � � Odbacivanje žalbe uslijediće kad je žalba nedopuštena, tj. kad je nepotpuna, neblagovremena ili nedopuštena u užem smislu. Žalba je nepotpuna kad ne sadrži bitne elemente. Biće odbačena ako je podnosilac ne uredi u naknadnom roku koji mu sud za to odredi. Neblagovremena je žalba koja je podnesena nakon isteka ostavljenog roka. U nedopuštene žalbe u užem smislu spadaju žalbe koje je uložilo lice koje nije ovlašteno za ulaganje žalbe, kao i žalba koja se ulaže bez postojanja pravnog interesa. Na ulaganje žalbe ovlaštene su stranke i njihovi zastupnici, te učesnici u ulozi trećeg lica.
ODBIJANJE ŽALBE �Ako drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, kao ni razlozi na koje sam pazi po službenoj dužnosti, žalbu će odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu.
UKIDANJE PRVOSTEPENE PRESUDE, VRAĆANJE PREDMETA PRVOSTEPENOM SUDU I ODLUČIVANJE � � Ako preispitivanje pobijane presude pokaže da je žalba osnovana, drugostepeni sud će presudu ukinuti i vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje, ako se radi o nedostacima koje žalbeni sud ne želi otklanjati ili ih ne može sam otklanjati. To su slijedeći slučajevi: � � 1. Kad utvrdi povredu normi procesnog prava – apsolutno bitnu ili relativno bitnu koja je mogla uticati na pravilno donošenje odluke – a povreda nema karakter apsolutne smetnje koja ne dozvoljava odlučivanje o predmetu spora. Drugostepeni sud dužan je da u rješenju kojim ukida prvostepenu presudu navede u čemu se sastoje učinjene povrede. 2. Kad nađe da je nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje na kome je presuda zasnovana. Ako je radi otklanjanja ovog nedostatka potrebno prikupiti novu procesnu građu, drugostepeni sud uvijek vraća predmet prvostepenom sudu, koji je činjenična instanca u raspravljanju i odlučivanju. Drugostepeni sud je dužan da u svom rješenju navede u čemu se sastoje nedostaci i zašto su nove činjenice i dokazi značajni za pravilno donošenje odluke. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede normi procesnog prava, a nepotpuno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede materijalnog prava.
ŽALBA PROTIV RJEŠENJA � � Pitanje dopuštenosti žalbe protiv rješenja zavisi od sadržaja rješenja i njegovog uticaja na razvoj postupka. Samostalna žalba po pravilu je dopuštena protiv onih prvostepenih rješenja koja sprečavaju nastavak postupka, odnosno sprečavaju okončanje postupka donošenjem meritorne odluke. Npr. samostalna žalba dopuštena je protiv rješenja kojim se odbacuje žalba kao nedopuštena usljed nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. Nesamostalna žalba protiv rješenja ulaže se protiv onih rješenja prvostepenog suda koja se tiču upravljanja postupkom, ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okončanje postupka. Takva rješenja mogu se pobijati samo žalbom koja se ulaže protiv presude. Žalba je potpuno isključena protiv određenih rješenja. To su uglavnom rješenja kojima se odlučuje o raznim procesnim pitanjima, a kojima se ne utiče značajnije na tok postupka i položaj stranaka u ostvarivanju pravne zaštite (npr. rješenje kojim sud zakazuje ročište, rješenja predsjednika vijeća koja se tiču pripremanja glavne rasprave, upravljanja postupkom itd. ).
To su sredstva koja se ulažu protiv pravosnažnih sudskih odluka. Po našem Zakonu vanredni pravni lijekovi su: revizija i ponavljanje postupka. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
IZMJENE U NOVOM ZPP-U � Novi Zakon o parničnom postupku napušta zahtjev za zaštitu zakonitosti smatrajući ga suvišnim u ambijentu nove zakonodavne koncepcije. � Eliminisanje tog pravnog lijeka u skladu je sa izraženim promjenama psoebno sa raspravnim načelom i načelom dispozicij estranaka i činjenice da nema potrebe i opravdanog razloga da se u odnosu stranaka u stepenu razvoja demokratskih proces mješa država putem javnog tužioca.
REVIZIJA � je devolutivan, prekluzivan i nesuspenzivan pravni lijek. � Pravila parnične procedure osiugravaju strankama pravo da svojim dispozicijama provociraju suđenje o zakonitosti sporne odluke pred najvišim sudom koristeći se revizijom kao vanrednim pravnim lijekom protiv odluka u kojima je psotupak pravomoćno završen u drugom stepenu.
RELEVANTNE ODREDBE O REVIZIJI � � � Član 237. (1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude. (2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10. 000 konvertibilnih maraka. (3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima. Član 238. O reviziji odlučuje Vrhovni sud Federacije.
RELEVANTNE ODREDBE O REVIZIJI � � Član 239. Podnesena revizija ne zadržava izvršenje pravomoćne presude protiv koje je izjavljena. Član 240. (1) Revizija se može izjaviti: � � 1) zbog povrede odredaba parničnog postupka iz člana 209. ovog zakona koja je učinjena u postupku pred drugostepenim sudom; 2) zbog pogrešne primjene materijalnog prava; 3) zbog prekoračenja tužbenog zahtjeva, ako je ta povreda učinjena u postupku pred drugostepenim sudom. (2) Revizija se ne može izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
PONAVLJANJE POSTUPKA � � Član 255. Postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke ponoviti: � � � 1) ako je pri donošenju odluke sudjelovao sudija koji je po zakonu morao biti izuzet; 2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogućnost da raspravlja pred sudom; 3) ako je u postupku kao tužilac ili tuženi sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja za vođenje parnice, ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno; 4) ako se odluka suda zasniva na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka ili na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadržaj; 5) ako je do odluke suda došlo zbog krivičnog djela sudije, zakonskog zastupnika ili punomoćnika stranke, protivne stranke ili koje treće osobe; 6) ako stranka sazna za nove činjenice ili nade ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijašnjem postupku.
PITANJA?
HVALA NA PAŽNJI!
- Slides: 37