Prof dr sc Ivan Pogain Klinika za psihijatriju

Prof. dr. sc. Ivan Požgain Klinika za psihijatriju KBC Osijek

PSIHOSOCIJALNA REHABILITACIJA U ZAJEDNICI � Potpuni - povratak u društvo putem: animiranja lokalnih vlasti donošenjem novih zakonskih propisa prevladavanje staromodnih azila uspostava sveobuhvatnih službi za mentalno zdravlje u zajednici - uključivanja obitelji

NAČELA ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA PREMA SZO: � dostupnost skrbi za sve (“zdravlje za sve”) � provođenje skrbi što bliže mjestu gdje korisnik živi (područno, “u zajednici”) na svim razinama zaštite, ali prije svega kroz izvanbolničke službe, � pružanje skrbi kontinuirano dok poremećaj traje

PROJEKCIJE POTREBA NA PODRUČJU MENTALNOG ZDRAVLJA �¼ stanovnika svijeta tijekom života bar jedan mentalni poremećaj � Visoke stope depresije (2020. vodeća) � Preporuke: liječenje u obiteljskoj medicini i psihijatrija u zajednici � Borba protiv stigme i diskriminacije � Stvaranje nacionalnih politika mentalnog zdravlja

POLITIKE MENTALNOG ZDRAVLJA � Europski plan akcije za mentalno zdravlje � Deklaracija o mentalnom zdravlju (2005) � Preporuke našle odjeka u mnogim nacionalnim politikama � Kod nas od 1990 -tih Prijedlog reforme službe za mentalno zdravlje – nekoliko ministara prihvatilo, malo ostvareno

POVIJESNI RAZVOJ � azilski tip � kaskadno pružanje pomoći � razdoblje sa socijalno psihijatrijskom orijentacijom � psihijatrija u zajednici

NAŠE OKOLNOSTI � latinski utjecaj, u srednjem vijeku masovne epidemije (hy) � Marija Terezija 1740 g. - zabrana spaljivanja vještica � 1768. prihvaćanje duševne bolesti � u XVI st. prvi hospitali, azilski tip službe početkom XIX st. , 1878. g. Stenjevac, 1885. prva duševna bolnica u Šibeniku � poslije II svj. rata znatno povećanje broja kreveta, uvođenje socijalno psihijatrijskih aktivnosti

POVIJEST PSIHIJATRIJE - NOVI VIJEK Maxwell Jones 1952. g. uvodi načelo Terapijske zajednice Joshua Bierer (1901 -1984) 1946. godine uvodi u Londonu Dnevnu bolnicu Pojava socijalne psihijatrije, koja uviđa društveni aspekt duševnih bolesti /Četvrta psihijatrijska revolucija/

ORGANIZACIJA PSIHIJATRIJSKE SLUŽBE § § centar službe u stacionaru centar službe u dispanzeru organizacija obuhvaća šire područje i koordinira rad više ustanova perspektiva – liječenje u zajednici

DANAŠNJA ORGANIZACIJA PSIHIJATRIJSKE SLUŽBE Psihijatrijske bolnice: a) Opće – sadrže i gerijatrijske odjele (za stare osobe), kao i odjele za tzv. kronične duševne bolesnike te forenzičke ili sudske odjele (Rab, Ugljan, Popovača, Jankomir, Vrapče. ) b) Specijalne bolnice: Ustanove za duševno nedovoljno razvijenu i teško odgojivu djecu i omladinu ( u nas je takva bolnica u Zagrebu (Kukuljevićeva ul)

DANAŠNJA ORGANIZACIJA PSIHIJATRIJSKE SLUŽBE Psihijatrijske sveučilišne klinike (Klinika za psihijatriju Rebro, Klinika za psihijatriju «Sestre milosrdnice» , Klinika za psihijatriju Vrapče, Klinike u Osijeku, Rijeci i Splitu). 3) Psihijatrijski odjeli pri općim bolnicama.

DANAŠNJA ORGANIZACIJA PSIHIJATRIJSKE SLUŽBE a) b) c) Izvanbolničke psihijatrijske ustanove: specijalizirani dispanzeri (za dječju psihijatriju, alkoholizam i ovisnosti, PTSP); psihijatrijske polikliničke ambulante (opće ili specijalizirane), savjetovališta (opća - za mentalno zdravlje ili specijalizirana - za alkoholizam, bračna, dječja),

DANAŠNJA ORGANIZACIJA PSIHIJATRIJSKE SLUŽBE Ostale socijalno-zdravstvene ustanove: a) starački domovi, tj. gerijatrijske ustanove: b) kazneno-popravne ustanove, za psihičke bolesnike koji su došli u sukob sa zakonom; � c) interventne službe (npr. za Centri za prevenciju suicida, centri za krizna stanja, Besplatni telefon stradalnicima domovinskog rata; SOS telefon u Osijeku

DANAŠNJA ORGANIZACIJA PSIHIJATRIJSKE SLUŽBE a) b) c) smještaj duševnog bolesnika u tuđu obitelj; zaštitne radionice za liječenje i rehabilitaciju, klubovi liječenih bolesnika, na načelu grupnih socioterapijskih metoda liječenja (KLA, AA )

DISTRIBUCIJA PSIHIJATRIJSKIH KAPACITETA � 5 velikih bolnica 3513 kreveta (76%) � 24 zdr. ustanove 1081 krevet (24%) � godišnja zauzetost svuda oko 100%

SADAŠNJE STANJE � zauzetost kreveta po poremećajima: 26% akutni, 61% kronični, 5% gerijatrijski, 8% forenzički � ukidanje velikih psihijatrijskih bolnica? (iskustva Italije, SAD)

PERSPEKTIVE jačanje kreveta u općim i županijskim bol. liječenje u kući (ekonomičnije? ) proces simultan i povezan konačni cilj – brza i efikasna pomoć što bliže domu pacijenta

PSIHIJATRIJA U ZAJEDNICI

PSIHIJATRIJA I OBITELJSKA MEDICINA � 15 -25% osoba koje se obrate LOM-u ima neki mentalni poremećaj � U RH učestalost korištenja usluga LOM-a (2002) 3, 8% (na 10. mjestu) � Vodeće neuroze, potom afektivni poremećaji (blizu 60%) � Problem neprepoznavanja poremećaja � Problem netraženja pomoći - stigma � Komorbiditet somatskih bolesti

PSIHIJATRIJA I OBITELJSKA MEDICINA � Većina se ne liječi � Ako traže pomoć 20% psihijatru, 80% obiteljskoj medicini � Mentalni poremećaji prvi po korištenju krevetnih kapaciteta (25%) � Razni poremećaji koji ne bi trebali budu razlogom hospitalizacije

PLAN REORGANIZACIJE SLUŽBE ZA MENTALNO ZDRAVLJE � Psihijatrijska zaštita dio je opće zdravstvene zaštite � Sastavni je dio sveukupne zaštite mentalnog zdravlja � Psihijatrijska služba je glavni nositelj zaštite mentalnog zdravlja � Program mjera prevencije uvrstiti u standardni paket zdravstvenih usluga

SITUACIJA U VRIJEME STVARANJA PROGRAMA � Najveći broj se liječi bolnički � Većina kreveta u velikim bolnicama � 1994. ukupan broj kreveta 4594, a 2005. bio je 4196 � Zanemariv broj psihijatrijskih ambulanti u DZ � Malo DB i privatnih psihijatara

PREDLOŽENI PRIORITETI � Osobe s višekratnim, čestim i dugotrajnim hospitalizacijama � Osobe s dg ozbiljnih psih. poremećaja � Osobe s PTSP i drugim posljedicama rata � Starije osobe s teškim duševnim poremećajima � Forenzički pacijenti

REORGANIZACIJA PRIORITETI �dječja i adolescentna psihijatrija u RH (potreba formiranja odjela u svakoj regiji) �forenzička psihijatrija u RH �dugotrajno psihijatrijski hospitalizirani pacijenti (socijalni kreveti? ) �edukacija (uključiti sve profile, pitanje adekvatnosti dodiplomske nastave) �Mogući novi prioriteti

KAKO SU LOM PRIPREMLJENI ? � LOM u svijetu značajno sudjeluju u liječenju � Potrebna kontinuirana edukacija � Današnja dodiplomska nastava 3 tjedna � Edukacija isključivo u bolnicama � Prema preporukama Svjetske psihijatrijske udruge preporučena dodiplomska edukacija u trajanju 8 tjedana � Revidirati sadašnji nastavni program

MOGUĆNOSTI PREVLADAVANJA POTEŠKOĆA � Primjerena edukacija (osim obavezne u okviru specijalizacije) razna predavanja, tečajevi, prikladne publikacije � Dostupna konzultantska služba – psihijatri konzultanti – pristup izravan, bez uputnice � Konzultant zbog poznavanja lokalne situacije može vrlo dobro sa svima surađivati

PLANIRANA MREŽA � Regionalni raspored prema stupnju organiziranosti, prometne povezanosti, specifične naseljenosti i dostupnosti � Organizacija različitih oblika službi � Određivanje sadržaja skrbi i vrsti službe koje moraju biti regionalno zastupljene � Program predviđa osnivanje regionalnih centara i zona kao integralnih dijelova regija

PLANIRANA MREŽA � Regionalni centri odgovorni za organizaciju u odnosu na specifične potrebe populacije � Centar za mentalno zdravlje okosnica sustava � Za uspješno funkcioniranje sustava osigurati adekvatno financiranje � Prema zakonu iz 2008. ZJZ organizacija prevencije i liječenja ovisnosti

CENTAR ZA MENTALNO ZDRAVLJE � okosnica i nositelj izvanbolničke zaštite � laka pristupačnost, sveobuhvatnost, kontinuitet � primarna, prevencija sekundarna i tercijarna

CENTAR ZA MENTALNO ZDRAVLJE � Na 50 -60. 000 stanovnika � Mješavina ambulante, socijalne službe, centra za krizna stanja � Moguće dnevne bolnice (detoksikacija, medikacija, socio i psihoth) � Mobilni timovi (psihijatar, med. sestra, soc. radnik, patronažna sestra)

PONOVNA INTEGRACIJA � Prijelazne ustanove (za one koji se imaju gdje vratiti) � Zaštitne kuće i stanovi – uspješan oblik povratka i ponovne integracije u zajednicu � Puno aktivniji život nego u instituciji � Zaštitne radionice � Krizne kuće

PODUČAVANJE ZA SOCIJALNI ŽIVOT �socijalno učenje ili žetonekonomija �trening socijalnih vještina �uvježbavanje za život u zajednici

ŽETON - EKONOMIJA �G. L. Paul i R. J. Lentz, 1977. �hospitalizirani bolesnici �klasični principi uvjetovanja �žetoni omogućuju razne pogodnosti �što se pacijent više aktivira, uloga nagrade i kazne sve manja

TRENING SOCIJALNIH VJEŠTINA konkretni zadaci i situacije �hospitalizirani i ambulantni bolesnici �terapeut savjetuje pacijenta kako da obavi neki zadatak, �ukoliko se doživi neuspjeh – određuju se nove strategije �

UVJEŽBAVANJE ZA ŽIVOT U ZAJEDNICI �Stein i Test, 1978. �iskusan tim stručnjaka cijeli dan vrši obuku pacijenta u njegovom domu �uključuju se članovi obitelji i susjedi �nastoji se naći zaposlenje pacijentu, ponekad je potrebno “konstruktivno odvajanje od obitelji” �koncept iziskuje velika sredstva

ZAKLJUČAK � Prepoznata potreba organizacije prema modelu psihijatrije u zajednici � Organizacija na sve tri razine � Rad s liječnicima obiteljske medicine � Reorganizacija edukacije studenata medicine � Kontinuirana edukacija � Razvoj konzultantske službe � Koncept zahtijeva psihijatre koji imaju dobru komunikaciju s političarima