PRODUKTIVNOST PRODUKTIVNOST 2 Singlefactor measures Output Single Input

PRODUKTIVNOST

PRODUKTIVNOST 2 Single-factor measures Output / (Single Input) All-factors measure Output / (Total Inputs)

MJERENJE PRODUKTIVNOSTI Single-factor Output measures Labor All-factors measure Output Machine Output All inputs 3 Output Capital Output Energy

Produktivnost radnika Produktivnost kapitala Jedinična proizvodnja po časovima rada Ukupna proizvodnja po časovima rada Dodana vrijednost po časovima rada Vrijednosno izražna proizvodnja po časovima rada Isporuka po troškovima rada Jedinična proizvodnja po vrijednosno izraženom ulaganju kapitala Vrijednosno izražena proizvodnja po vrijednosno izraženom ulaganju kapitala Obrt zaliha (vrijednost prodaje po vrijednosti zaliha) Produktivnost mašine Produktivnost energije Jedinična proizvodnja po časovima rada mašine Naturalno izražena proizvodnja po časovima rada mašine Jedinična proizvodnja po kilowatt satu Jedinična proizvodnja po troškovima energije Vrijednost proizvodnje po litri goriva

What are the factors that affect productivity? 5 Training Technology Methods Management

Produktivnost preduzeća – (engl. Productivity) je nastojanje da se datom količinom inputa ostvari maksimalna količina proizvoda, uz primjenu, u određenom vremenu, najefikasnije raspoložive tehnologije. Tehnologija je jedna od osnovnih determinanti produktivnosti, jer postavlja granice u pogledu količine i vrste dobara koji se mogu dobiti iz date količine resursa. Druga determinanta produktivnosti je motivacija radnika, koja zavisi od načina nagrađivanja i podsticanja, koji se radnicima nude.

Produktivnost rada – (engl. Labor productivity) predstavlja stvaralačku moć rada da u jedinici radnog vremena (čas, dan) proizvede određenu (veću ili manju) količinu proizvoda. Produktivnost rada će biti veća ukoliko se uz isti utrošak rada proizvede više materijalnih dobara i obrnuto. Ona se izražava količinom proizvedenih materijalnih dobara u jedinici vremena, ili utroškom rada po jedinici proizvoda. Količina proizvedenih dobara je upravo srazmjerna promjenama u produktivnosti rada, a obrnuto srazmjerna utrošku rada po jedinici proizvoda.

Faktori produktivnosti Faktori koji uslovljavaju produktivnost mogu da grupišu u dvije osnovne kategorije i to: (1) objektivne faktore i (2) subjektivne faktore.

Objektivne faktore produktivnosti U objektivne faktore produktivnosti spadaju: (a) tehnički faktori i (b) društveni faktori.

Tehničke faktore produktivnosti čine sva ona materijalna i tehnička sredstva koja služe konkretnoj proizvodnji. Za tu, tekuću proizvodnju, ova sredstva predstavljaju objektivnu kategoriju, jer je proizvođač prinuđen da poštuje njihove karakteristike u organizovanju tekuće proizvodnje.

Najznačajniji tehnički faktori produktivnosti su: (1) karakteristike proizvoda, (2) karakteristike tehnološkog procesa, (3) karakteristike sredstava za rad, (4) karakteristike materijala, (5) radna sredina, (6) obim proizvodnje, (7) vid organizacije rada i (8) nivo organizacije.

Društveni faktori produktivnosti U društvene faktore produktivnosti spadaju sve društvene institucije i društvene vrijednosti koje ma u kom smislu utiču na tok društvenih zbivanja: kulturni nivo, produkcioni odnosi, privredne prilike i stepen razvoja proizvodnih snaga, tržište, saobraćajna mreža, običaj i navike stanovništva, zdravstveno stanje stanovništva, natalitet i mortalitet, itd. Svi ti faktori su za konkretno preduzeće objektivno dati i ono ima sa njima takvim kakvi su da računa pri organizovanju svoje proizvodnje. Kolektiv preduzeća može na te faktore samo indirektno da utiče preko političkih institucija, ali je taj uticaj ograničenog domašaja, jer je preduzeće samo mali dio tog društvenog sistema.

Subjektivni faktori produktivnosti obuhvataju sve one elemente koji su vezani za čovjekovu ličnost u proizvodnji i za njegove napore u organizovanju proizvodnje. Po načinu na koji se ispoljavaju, oni mogu da djeluju: 1. kroz izbor i odlučivanje o nizu tehničkih i društvenih uslova proizvodnje, 2. kroz nivo kvalifikacije proizvođača, 3. kroz njegov intenzitet rada i 4. kroz organizacione mjere i organizacione napore u ostvarivanju ciljeva preduzeća.

Pokazatelj produktivnosti je racio (odnos) proizvoda i uloženih inputa, a može se prikazati kao:

Pokazatelj ukupne produktivnosti pokazuje doprinos svih inputa u stvaranju outputa. gdje su: P= produktivnost Q = rezultati proizvodnje (TP) I = utrošci u procesu proizvodnje (L+K)

Pokazatelj parcijalne produktivnosti pokazuje parcijalni doprinos inputa u stvaranju outputa, odnosno pokazuje odnos proizvoda (Q) i uloženog rada (L) - PL ili pokazuje odnos proizvoda (Q) i uloženog kapitala (K) - PK.

Kod mjerenja pokazatelja produktivnosti najčešće se koristi parcijalna produktivnosti i to produktivnost rada. Produktivnost rada se izračunava na odnosu tekućeg rada, koji se izražava u količinskim jedinicama kao što su: radnik – sat, radnik – sedmica, radnik – mjesec, itd. Produktivnost rada predstavlja efikasnost korišćenja ljudskog rada, i na taj način daje predstavu o proizvodnoj sposobnosti preduzeća.

PRODUKTIVNOST RADA Prevladava mišljenje prema kojem se produktivnost rada izračunava na temelju tekućeg rada, koji se izražava u količinskim jedinicama kao što su: radnik – sat, radnik – sedmica, radnik – mjesec, itd. Efekti minulog rada, koji je inkorporiran u sredstvima za rad, mogu značajno povećati efikasnost tekućeg rada

Dosad ekonomska teorija nije mogla naći zajednička mjerila za tekući i minuli rad, osim novčanog. Produktivnost rada može se definirati kao jedno od mjerila uspješnosti, koje predočuje efikasnost rada izraženu odnosom između ostvarene količine učinaka i količine ljudskog rada upotrebljenog za njeno ostvarenje. To znači da produktivnost rada predstavlja zapravo efikasnost korištenja ljudskog rada, i na taj način daje predstavu o proizvodnoj sposobnosti preduzeća. Produktivnost, odnosno efikasnost rada ima veliko značenje za razvoj ljudskog društva, jer od ostvarenja ovog principa zavisi mogućnost podmirenja ljudskih potreba. Povećanje produktivnosti rada omogućuje mnogobrojne pozitivne učinke, od kojih se tri posebno ističu: ü predstavlja osnovni način povećanja ličnih primanja, što ima bitan uticaj na kupovnu moć stanovništva

ü ü djeluje protuinflacijski jer smanjuje troškove proizvodnje smanjuje cijenu koštanja po jedinici proizvoda, pa značajno utiče na konkurentsku sposobnost na domaćem i stranom tržištu Danas se povećanju produktivnosti rada u svim zemljama pridaje veliko značenje. Tim se povećanjem nerazvijene zemlje nastoje izvući iz vjekovne zaostalosti, a razvijene nastoje zadržat svoju konkurentsku sposobnost i tako očuvati svoj dominantan položaj na svjetskom tržištu. Na povećanje produktivnosti rada djeluje, osim radnika, i stepen tehničke opremljenosti. Primjenom visoke amortizacije i korištenjem numerički kontroliranih alatnih mašina i industrijskih robota došlo je u posljednje vrijeme do neslućenog porasta produktivnosti tekućeg rada.

Postoji mogućnost da preduzeće katkad poveća produktivnost rada smanjivanjem proizvodnje, što može biti neprihvatljivo sa šireg društvenog interesa. Npr. kada se neki rudnik siromašan rudom zatvori iako je prisutna potreba za dotičnom rudom na domaćem trzištu.

MJERENJE PRODUKTIVNOSTI RADA Tehnika mjerenja produktivnosti rada zavisi o nivou za koju produktivnost rada izračunavamo. Obično se učinci (proizvodnja) za potrebe mjerenja produktivnosti rada za privredu kao cjelinu, ili privredne grane kao njezine sastavne dijelove, svode na društveni bruto proizvod, društveni proizvod i nacionalni dohodak. Društveni proizvod i nacionalni dohodak precizniji su pokazatelji doprinosa tekućeg rada nacionalnoj privredi od bruto proizvoda. Za izračunavanje produktivnosti rada potrebno je poznavati količinu učinaka i rada pa se produktivnost rada može izračunati na dva načina:

da se stavi u odnos količina učinaka i rada (efekat) da se stavi u odnos količina rada i ostvareni učinci (štedljivost)

PROIZVODNJA KAO ELEMENT ZA MJERENJE PRODUKTIVNOSTI RADA Proizvodnja poduzeća najčešće nije sastavljena od istovrsnih učinaka, pa se oni ne mogu zbrajati. To čini jedan od najkrupnijih problema pri mjerenju produktivnosti rada. Za izračunavanje produktivnosti rada u teoriji i praksi najčešće se primjenjuju ove metode: Čista naturalna metoda Naturalno-uslovna metoda Radna metoda Vrijednosna metoda

a) Čista naturalna metoda Pri mjerenju produktivnosti rada ovom metodom učinak se iskazuje u naturalnim ili fizičkim jedinicama mjere, kao što su: kilogrami, metri, litre, kilovatsati i sl. Ovom metodom može se mjeriti produktivnost rada u onim preduzećima koja proizvode samo jedan homogeni učinak istog kvaliteta (rudnici, fabrika cementa, željezare i sl. ), ili pak u onim preduzećima gdje glavni proizvod učestvuje najvećim dijelom u ukupnoj proizvodnji (pivare, mlinovi, šećerane) Q (TP)=dnevna proizvodnja L=broj radnika Dobiveni rezultat izračunat na osnovi ove metode najprikladniji su izraz produktivnosti rada, pa je takav način izračunavanja potrebno primijeniti gdje god je to moguće.

b) Naturalno-uslovna metoda Naturalno-uslovnom metodom može se mjeriti produktivnost rada preduzeća koja proizvode više istih ili srodnih proizvoda, a oni su međusobno različiti po kvalitetu, dimenzijama, izgledu, snazi, nosivosti i sl. Za potrbe izračunavanja produktivnosti rada ostvarena količina proizvoda ne može se jednostavno zbrajati, nego je potrebno svesti na jedan zajednički naturalno-uslovni izraz. Opravdanost je primjene ove metode u tome što se pri izračunavanju fizičkog obima ne odstupa od naturalnih mjerila i što se stalno upotrbljavaju isti koeficijenti ekvivalencije, pa se može uspoređivati proizvodnja izvještajnog i baznog razdoblja

c) Radna metoda Produktivnost rada izračuna se ovom metodom u preduzećima, koja zbog složenosti proizvodnje nisu u mogućnosti naturalno izraziti ostvarenu proizvodnju.

d) Vrijednosna (novčana) metoda mjerenja produktivnosti rada Ostvareni učinci se množe odgovarajućim cijenama, a zatim tako dobivene vrijednosti proizvodnje dijele satima rada. Takav način izračunavanja produktivnosti rada omogućuje vrijednosna ili novčana metoda. Prednost metode: može se izraziti ukupan učinak svakog preduzeća Nedostatak metode: pri istom fizičkom obimu, ako se promijene cijene na tržištu, vrijednost proizvodnje može se povećati ili smanjiti, pa prema tome i produktivnost rada. Takav pad ili porast produktivnosti rada rezultat je promjene cijena na tržištu, a ne rada i zalaganja radnika.

RAD KAO ELEMENT ZA MJERENJE PRODUKTIVNOSTI RADA Količina rada je drugi podatak koji je potreban za izračunavanje produktivnosti rada. Pri izračunavanju količine rada ne postoje veći problemi. Preduzeće mora imati dobru dokumentaciju o količini rada po mjestima i učincima. Također treba znati: 1. koje radnike uključiti u obračun mjerenja produktivnosti 2. koju jedinicu rada treba uzeti kao osnov za obračun Kategorija radnika koje treba uključiti u mjerenju produktivnosti rada U obzir se mogu uzeti direktni i indirektni radnici. Za potrebe mjerenja produktivnosti rada, kao količina rada uglavnom se uzima prosječan broj ukupno zaposlenih radnika, a u analitičke svrhe treba uzeti i pojedine kategorije radnika. Svjetske statistike pokazuju da br. inženjera, ekonomista dizajnera itd. raste brže od radnika u neposrednoj proizvodnji. a)

-produktivnost rada opada ako se proširuje broj indirektnih radnika koji se uključuje u obračun. b) mjerenja Jedinice vremena rada u funkciji produktivnosti rada Jedinice mjere kojima se izražava vrijeme rada su: Radnik-sat Radnik-dan Radnik-sedminca Radnik-mjesec Radnik-godina Satna produktivnost rada- efikasnost po radniku za jedan sat efektivnog rada. Zavisi o tehničkoj opremljenosti rada i drugim faktorima.

Dnevna produktivnost rada- efikasnost po radniku tokom radnog dana (8 sati). Nivo produktivnosti zavisi o produktivnosti po satu i stepenu iskorištenosti radnog vremena tijekom smjene. Mjesečna produktivnost rada- prosječna efikasnost po radniku tokom mjeseca. Nivo mjesečne produktivnosti rada < od dnevne i produktivnosti po satu Godišnja produktivnost rada- prosječna godišnja efikasnost po radniku. Jedinica mjere- broj radnika zaposlen u preduzeću u određenoj godini. Kod obračuna količine rada uzimaju se svi dopušteni i nedopušteni gubici na radnom vremenu Zato godišnja produktivnost rada značajno zavisi o stepen iskorištenosti fonda radnog vremena.

Od svih mjerenja produktivnost rada po satu najpreciznije izražava efikasnost rada. Razlog je što druge jedinice rada obuhvataju veća razdoblja pa uključuju nove gubitke radnog vremena te tako daju nesigurnije podatke o količini rada. Preporučuje se mjerenje produktivnosti rada na bazi više jedinica radnog vremena. Gubici radnog vremena po pojedinim jedinicama rada utiču i na dinamiku produktivnosti rada. Indeks porasta produktivnosti na nivou nižih jedinica rada je najčešće veći nego kod viših. Razlog tome su novi gubici u radnom vremenu kod većih vremenskih jedinica

Zadatak 1 Proizvodno preduzeće sastavlja mjesečni izvještaj o produktivnosti za svoju Upravu. Iz sljedećih podataka, izračunajte : a) produktivnost rada b) produktivnost mašina c) multifaktorsku produktivnost KM potrošenih na rad, mašine, materijal i energiju Broj proizvedenih jedinica Radni sati Sati mašina 33 100 000 10 000 5 000 Trošak materijala 35 000 KM Trošak energije 15 000 KM

a) b) c) 34

Zadatak 2 Adidas je otvorila 4 nove prodavaonice u gradovima širom RS. Podaci o količini mjesečne prodaje i radnim satima su navedeni u tabeli. Koja lokacija prodavaonice ima najveću produktivnost. Prodavaonica Banja LUka Gradiška Prijedor Bijeljina Obim prodaje 40 000 KM 12 000 KM 60 000 KM 250 60 500 200 Radni sati 35

Prodavaonica Banja Luka Gradiška Prijedor Bijeljina Obim prodaje 40 000 KM 12 000 KM 60 000 KM 250 60 500 200 160 KM/h 200 KM/h 125 KM/h Radni sati Produktivnost rada 36

Prodavaonica Banja Luka Gradiška Prijedor Bijeljina Obim prodaje 40 000 12 000 60 000 25 000 Radni sati 250 60 500 200 Cijena rada 6, 75 6, 5 6 5, 5 Ukupna cijena rada Zakupnina 1687, 5 390 3000 1100 1800 2000 1200 800 Ukupni troškovi 3487, 50 2390 4200 1900 11, 47 5, 02 14, 29 13, 16 Produktivnost 37

Zadatak 3 Zavod za statistiku rada prikuplja podatke iz različitih zemalja u svrhu njihova uspoređivanja. Radni sati su standardna mjera inputa. Izračunajte output po satu iz sljedećih podataka. Koja je zemlja najproduktivnija? SAD Njemačka Japan 38 Radni sati 89, 5 83, 6 72, 7 Jedinice outputa 136 100 102

Radni sati 89, 5 Jedinice outputa 136 Produktivnost rada 1, 52 Njemačka 83, 6 100 1, 20 Japan 72, 7 102 1, 40 SAD 39