Procjena za analitiku psihoterapiju Ljiljana Moro Psihoanalitika dijagnoza

Procjena za analitičku psihoterapiju Ljiljana Moro

Psihoanalitička dijagnoza Razumijevanje strukture osobnosti u kliničkom procesu

Zašto dijagnoza? Korisnost za planiranje liječenja u Informacija o prognozi u Način razmišljanja o mogućnosti liječenja u Omogućavanje empatijskog komuniciranja u Mogućnost smanjenja smetnji u

Planiranje liječenja u u Mogućnosti paralelnog liječenja psihoterapijskog i medikamentoznog Nivo strukture ličnosti

Psihodinamski dijagnostički priručnik (PDM) U prvi je plan stavljen potpuni spektar pacijentovog doživljaja, njegova osobnost, njegovi osjećaji i razmišljanja. Zadržan je multidimenzionalni model, no s drugačijom hijerarhijom poremećaja

PDM u u u u u Dimenzija I – Osovina P (personality) – obrasci i poremećaji osobnosti Dimenzija II – Osovina M (mental functioni ng) – mentalno funkcioniranje Dimenzija III – Osovina S (symptoms) – simptomi (poremećaj zbog kojeg se bolesnik javlja) Primjenjivost ovog novog klasifikacijskog sustava tek će se ispitati.

Osobnost u Osobnost predstavlja ono što netko je, umjesto onoga što netko ima. Neovisno o specifičnim smetnjama zbog kojih se pacijenti jave na liječenje, mnogi od njih tijekom terapijskog procesa shvate kako je ono što pokušavaju promijeniti čvrsto povezano s onim što oni jesu. Stoga je potrebno da terapeut prepozna njihov psihološki način funkcioniranja i pomogne im shvatiti zbog čega im se ponavljano događaju određene vrste tegoba i patnji.

Osobnost u Snaga psihoanalitičkog pristupa je upravo u tome što tradicionalno poklanja dosta pažnje pitanju osobnosti i njenoj strukturi. Razumijevanje pojedine osobe i njenog razvoja može biti važnije za liječenje od poznavanja određenog poremećaja ili vladanja određenom tehnikom. Psihodinamski će terapeut kod vođenja kliničkog intervjua najprije pokušati osjetiti osobnost pacijenta, potom procijeniti njegove snage, slabosti i ukupno funkcioniranje

Osobnost u osobnost možemo definirati kao relativno stabilne načine razmišljanja, osjećanja, ponašanja i odnošenja prema drugima. Svatko od nas ima određeni skup pretpostavki, kojima pokušavamo razumjeti ono što smo doživjeli, skup vrijednosti i karakterističnih načina dosezanja onoga što doživljavamo kao vrijedno, osobni repertoar dobro poznatih emocija i tipičnih načina nošenja s njima, kao i neke osobite oblike ponašanja, posebno u osobnim vezama.

Osobnost u Na zdravom kraju spektra različitih osobnosti, prema teoretičarima iz zapadnih kultura, nalaze se osobe koje se mogu upustiti u veze koje im pružaju zadovoljstvo, koje su u stanju iskusiti širok raspon osjećaja i misli, funkcionirati relativno fleksibilno kada su pod stresom od strane vanjskih utjecaja ili unutarnjih konflikata, koje imaju jasan osjećaj osobnog identiteta, dobro su prilagođene svojim životnim okolnostima, ne trpe značajniju bol, niti je nanose drugima.

Osobnost u Poremećaj osobnosti kao jezična konstrukcija upućuje kliničara na stanje koje zahtijeva liječenje. Možemo ga definirati kao osobnost koja je toliko rigidna ili tako naglašeno manjkava, da osoba ima trajne probleme u svakodnevnom životu. Kod postavljanja dijagnoze poremećaja osobnosti ključan je navod pacijenta ili značajne osobe iz pacijentove okoline o tome kako pacijentova psihološka obilježja uzrokuju značajne tegobe njemu ili drugima, i to u duljem vremenskom periodu i na način da su ta obilježja u tolikoj mjeri dio pacijentova iskustva, da se sam ne sjeća da je ikada bio drugačiji, niti to može lako zamisliti.

Osobnost Ne postoji čvrsta i jasna linija između određenog obilježja osobnosti i poremećaja osobnosti, jer se ljudsko funkcioniranje, kao i druge prirodne pojave, javljaju u određenom kontinuumu.

Osobnost Razine osobnosti: u - zdrava osobnost (odsustvo poremećaja osobnosti) u - poremećaji osobnosti neurotske razine u - poremećaji osobnosti borderline razine u - poremećaji osobnosti psihotične razine u

Profil mentalnog funkcioniranja u Slijedeće kategorije mentalnog funkcioniranja pomažu kliničarima shvatiti složenost i individualnost pojedinog pacijenta. Iako nijedan profil ne može obuhvatiti potpuno bogatstvo mentalnog života, ovim se načinom pokušavaju naglasiti njegova pojedina važna područja. U praksi se pojedine od ovih kategorija preklapaju, ali svakom od njih je istaknuta jedna važna mentalna funkcija.

Profil mentalnog funkcioniranja u Kapacitet za regulaciju pažnje i učenja: uključuje temeljne procese kojima ljudska bića prate i uče iz svojih iskustava, slušno procesiranje i jezik, vizualno prostorno procesiranje, motorno planiranje i djelovanje, senzornu modulaciju, izvršno funkcioniranje, pamćenje, pažnju, ukupnu inteligenciju i procesiranje afektivnih i socijalnih

Profil mentalnog funkcioniranja u Kapacitet za vezivanje i intimnost: uključuje dubinu, raspon i trajnost veza, dubok, emocionalno bogat kapacitet za intimnost, brigu i empatiju, čak i u stresnim situacijama

Profil mentalnog funkcioniranja u u u Kvaliteta unutarnjih iskustava: razina samopouzdanja i doživljavanja sebe, osjećaj dobrobiti, vitalnosti i realističnog samopoštovanja Afektivno iskustvo, ekspresija i komunikacija: opisuje kapacitet osobe iskusiti, razumjeti i pokazati osjećaje Obrambeni mehanizmi i kapaciteti: kapacitet da se iskusi širok raspon misli, afekata i odnosa, uz minimalnu upotrebu obrana koje potiskuju ili izmjenjuju osjećaje i ideje

Profil mentalnog funkcioniranja u u u Kapacitet za stvaranje unutarnjih reprezentacija: opisuje sposobnost osobe da stvori unutarnje reprezentacije sebe i drugih, i da ih upotrijebi kako bi regulirao vlastite impulse i ponašanje Kapacitet za diferencijaciju i integraciju: opisuje sposobnost osobe povezati unutarnja iskustva sebe i drugih, mašte i stvarnosti, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Kapacitet samoopservacije: opisuje sposobnost osobe reflektirati potpuni raspon vlastitih i tuđih osjećaja ili iskustava

Profil mentalnog funkcioniranja u Kapacitet za stvaranje unutarnjih standarda i ideala (osjećaj za moralnost): sposobnost osobe za izgradnju moralnih standarda koji su fleksibilni i integrirani u osobne realne kapacitete i socijalni kontekst

Simptomi (subjektivno iskustvo) u Ovaj se dio klasifikacije temelji na postojećim opisima simptoma u DSM-IV klasifikaciji, a njime se pokušava elaborirati pacijentovo subjektivno iskustvo određenih simptoma. Dio koji se bavi skupovima simptoma smješten je na treće po redu mjesto u ukupnom dijagnostičkom profilu PDM-a, jer je takve uzorke moguće razumijeti isključivo u kontekstu pacijentove ukupne strukture osobnosti i profila mentalnog funkcioniranja.

Simptomi (subjektivno iskustvo) u Osoba može imati simptome poput anksioznosti, depresije ili problema s kontrolom impulsa, koji su samo dio ukupnog promijenjenog emocionalnog funkcioniranja. Cilj navedenih kliničkih ilustracija je pružiti primjere unutarnjih iskustava nekih pacijenata, a kliničari su pozvani opisivati jedinstvena subjektivna iskustva svojih pacijenata.

Prikaz slučaja u 40 -godišnji pravnik je uspješan u svome poslu, do razine da ga u tvrtci namjeravaju proglasiti partnerom, međutim za tu poziciju on ne pokazuje interes. Dolazi na pregled zbog osjećaja da nije doista sretan i ne vidi mogućnost postati sretan, iako živi životom na kojem bi mu mnogi ljudi pozavidjeli. Smatra kako zarađuje dovoljno novca da bi živio udobnim, ali ne i ekstravagantnim životom, i ne želi se upuštati u aktivnosti kojima bi zaradio znatno više novca.

Prikaz slučaja u Način na koji je pacijent zadovoljan s relativno malo frustrira njegovu suprugu, koja također ima karijeru za koju naporno radi i ne može razumijeti zbog čega njen suprug pristaje na tako nešto i troši svoj talent na način kao da stane upravo pred dolaskom na vrh. U tvrtci ga već godinama smatraju odvjetnikom koji puno obećava, ali nikako da se realizira i njegovo promaknuće u partnera. Supruga smatra kako se pacijent ne uklapa osobito dobro u sredinu na radnom mjestu, jer je pretjerano etičan, nespreman na određene prilagodbe i ustupke kako bi olakšao posao sebi ili klijentu.

Prikaz slučaja u Pacijent je inače u odnosima topao, prijateljski i otvoren, zadobiva povjerenje suradnika, koje nikada ne iznevjeri. U nastupu je oprezan i nenametljiv, nikada se ne gura u prvi plan i kao da čeka da ga otkriju kao stručnjaka. Ostale kolege uskoro shvate kako on zna točan odgovor, ali ga za njega moraju pitati. On uvijek na neki način stoji sa strane i očekuje da mu se određena prilika ponudi, umjesto da je sam traži. Žustar je i siguran kada je potrebno drugima pomoći u rješavanju njihovih problema, međutim, kada se radi o vlastitom problemu o kojem mora donijeti odluku, on je odgađa dok ne postane prekasno, npr. nije stanju voditi brigu o svom tekućem računu i plaćanju poreza.

Prikaz slučaja u Iako je znatno napredovao u karijeri, nije sasvim siguran u čime se želi baviti, htio bi biti istraživač podmorja, u čemu je kao amater prilično uspješan. Iako ima sve predispozicije biti uspješan u tom području, nikada nije poduzeo ozbiljniji korak u tome smjeru, uostalom kao niti u jednom važnom području svoga života. Uvjeren je da bi, ukoliko bi učinio taj korak, sve završilo ponižavajućim porazom, sasvim u suprotnosti s okretnošću i sigurnošću kojom odlučuje u ime svojih klijenata i kolega.

Prikaz slučaja u U braku je više godina, supruga i on imaju troje djece, kojima je privržen roditelj. Supruga ga voli, iako je često bijesna zbog njegovog ponašanja. Međutim, on sanja o partnerici koja je otišla prije puno godina, ženi s kojom je imao uzbudljivu vezu, ali za koju se nije oženio. Naime, u toj se vezi ponašao slično kao i na poslu, ne dajući partnerici do kraja do znanja o svojim osjećajima (po principu toplo-hladno). Ona je nakon nekog vremena shvatila kako se to ponašanje neće promijeniti pa ga je ostavila. S obzirom da zna kako se njome nije mogao oženiti, drži je idealnom ženom, jedinom za koju je osjećao istinsku ljubav.

Prikaz slučaja u Dugo godina strastveno grize nokte, ali se ne žali na osjećaj napetosti ili tjeskobe, čak i kada su vanjske okolnosti takve da izazivaju osjećaje tjeskobe, on zadržava smirenost i negira osjećaj tjeskobe. Također se ne ljuti u situacijama u kojima bi očekivali ljutitu reakciju, već se povlači i pokušava ublažiti problem. Strpljivo sluša prigovaranja svoje žene o vlastitim radnim navikama, bez da joj se suprotstavi, iz straha da je još više ne naljuti. Nikada nije bio previše zainteresiran za seks, ali udovoljava supruginim zahtjevima i inicijativama. Ona prepoznaje da je on dobar čovjek, jer ne pije, ne puši, ne kocka i ne traži druge žene, ali žali što nije samo malo ambiciozniji.

Prikaz slučaja u u - Tip osobnosti Iako je profesionalno uspješan ovaj je čovjek pasivan i inhibiran, živi kao statist, izbjegava inicijativu i navikava se na događaje koji mu se slučajno zbivaju u životu. Prema karakteristikama osobnosti doima se depresivan, s mazohističkim osobinama, na neurotskoj razini funkcioniranja.

Prikaz slučaja u u - Profil mentalnog funkcioniranja Kapacitet za regulaciju, pažnju i učenje; pacijentov je kapacitet za pažnju i učenje neoštećen, o čemu svjedoči njegova sposobnost funkcioniranja na poslovnom planu. U ovom se području sam inhibira i potkopava vlastite interese. Iako potiskuje zamjerke na ženine napade da je neambiciozan, istovremeno svojim ponašanjem podržava njenu ljutnju

Prikaz slučaja u Kapacitet za vezanje i intimnost; spreman je na povezivanje sa suprugom, djecom i terapeutom, iako na pasivan i nesiguran način. Kada savjetuje kolege o profesionalnim pitanjima, prijateljski je i otvoren, ulijeva povjerenje svojom sposobnošću i pouzdanošću. Ne dozvoljava da odnosi postanu dublji i dotaknu se problematičnih mjesta, npr. nije se u stanju dublje vezati za svoju suprugu. Dakle, iako je topao, u odnosima nije duboko intiman.

Prikaz slučaja u Kvaliteta unutarnjih iskustava; o ovome su dokazi dvojaki, kada se radi o problemima drugih u stanju je biti direktan i odlučan, a kada se radi o vlastitim problemima pasivan je i neodlučan, radije se povlači i prihvaća ženin bijes i zahtjeve, samo na prvi pogled bez ljutnje. Teško je reći kako on doživljava ovu situaciju iznutra, jer sam daje do znanja kako se suzdržava od odgovaranja, zbog straha da ne poveća supruginu ljutnju i napetost. Ne postoje dokazi o svjesnom, pasivno-agresivnom zadovoljstvu u frustriranju žene na ovaj način. Njegovo samopouzdanje i i odnos prema sebi se doimaju minimalni izvan njegove poslovne uloge.

Prikaz slučaja u Afektivno iskustvo, ekspresija i komunikacija; pacijent je pasivan, stisnut, anhedoničan, iako nije klinički depresivan. Osjeća kako nije u stanju biti sretniji, jedino može izdržavati život. Nikada nije pokazao mnogo ambicije niti se potrudio realizirati napredovanje. Takvim ponašanjem pravda svoj status odvjetnika koji puno obećava. Pokazuje malo interesa za razvoj zadovoljavajućeg seksualnog života, umjesto toga odgovara samo na ženine inicijative.

Prikaz slučaja u Obrambeni uzorci i kapaciteti; obrambeni mehanizmi ovoga pacijenta su mahom izbjegavajući. Osim kada profesionalno pomaže drugima, povlači se iz aktivnog angažmana, čak ostaje suzdržan do razine paraliziranosti kada se od njega zahtijeva nekakav angažman. Racionalizira i intelektualizira u službi izbjegavanja.

Prikaz slučaja u Kapacitet za stvaranje unutarnjih reprezentacija; o ovome postoji malo dokaza, on daje samo naznake o unutarnjoj cijeni koju pacijent plaća za svoj oprezan, nenametljiv životni stav. Doima se kako mu je dovoljno biti otkriven, umjesto da se sam ponudi. Međutim, zanimljivo je kako istovremeno ima i uzbudljive fantazije, npr. biti istraživač podmorja, ili da se ponovo romantično povezati sa svojom “pravom ljubavi”.

Prikaz slučaja u Kapacitet za diferencijaciju i integraciju; pacijent je u ovome dijelu podvojen, s jedne strane je dobro razvijen kapacitet odvajanja stvarnosti od fantazije, međutim uočava se nemogućnost za razlikovanjem i integracijom punog spektra odraslih emocija i želja. Ne doima se pretjerano zabrinut zbog dihotomije između svog funkcioniranja na poslu i kod kuće, on prekriva ovaj procjep na način da se kod kuće slaže sa svime i povlači pred svakim zahtjevom koji je pred njega postavljen.

Prikaz slučaja u Kapacitet samoopservacije; iako inteligencija i promišljenost ovog čovjeka upućuju na značajnu osvještenost, ona ipak ostaje latentna. Navika griženja noktiju sugerira anksioznost, dok je pacijent istovremeno vrlo nesklon osjećanju tjeskobe ili barem znatiželje u vezi diskrepancije koja postoji između njegovog poslovnog i privatnog funkcioniranja, ili sraza između njegovih sposobnosti i ostvarenja. Negira ljutnju zbog svog inhibiranog života i ograničene uspješnosti, za koje na određenoj razini sigurno zna da ih proizvodi sam. Unatoč njegovoj pasivnosti, terapeut ima osjećaj kao bi bolesnikov potencijal za samoopservaciju rastao tijekom terapijskog procesa.

Prikaz slučaja u u Kapacitet za stvaranje internih standarda i ideala (osjećaj za moralnost) je vrlo izražen, pacijent iritira kolege svojom pretjeranom etičnošću, koja graniči s blagim moralnim mazohizmom. Impresija terapeuta je da postoje rigidni unutarnji standardi koji proizvode inhibiranost. Sažetak mentalnog funkcioniranja; pacijent ima umjerena ograničenja u rasponu i fleksibilnosti funkcioniranja s obzirom na dob. Sveukupno je anhedoničan i inhibiran, sa životom se nosi i izdržava ga, ali u njemu doista ne uživa. Čini se da mu je cilj odmaknuti se od stvarnosti, u čemu pronalazi određeno zadovoljstvo.

Prikaz slučaja u u - Simptomi Ovaj se pacijent ne žali na posebne simptome, iako se lako može uočiti da se radi o depresivnoj osobnosti. Međutim, simptomatski gledajući, on nije značajno depresivan, niti anksiozan, a njegovo povlačenje ne bismo mogli okarakterizirati kao fobično. U ovom bi ga se trenutku moglo smatrati blago depresivnim.