PROCJENA PROMJENA U SPOSOBNOSTIMA STARIJIH OSOBA RAZLOZI ZA

PROCJENA PROMJENA U SPOSOBNOSTIMA STARIJIH OSOBA

RAZLOZI ZA PSIHOLOŠKE PROCJENE STARIJIH OSOBA � � � � � Mjerenje stanja i promjena funkcija: motoričkih, kognitivnih. Rano otkrivanje demencija – AD i drugih. Utvrđivanje kognitivnih deficita i praćenje promjena u demenciji. Razlikovanje depresije od demencije. Praćenje reakcija na intervencije: psihološke, lijekove, vježbanje. Utvrđivanje tretmana primjerenih osobi. Utvrđivanje usluga i skrbi primjerenih osobi. Informiranje osobe i skrbnika o procjenama i savjetovanje o daljnjim postupcima. Vrednovanje učinkovitosti usluga za osobu i skrbnika.

PROMJENE U TJELESNIM SPOSOBNOSTIMA: � � � Živčani sustav (odumiranje stanica, usporenost) Krvožilni sustav (srce, žile, tlak) Dišni sustav (kapacitet pluća) Koštano mišični sustav (slabe mišići, kosti, zglobovi) Koža (manja elastičnost, masno tkivo, pjege, kosa) Mokraćni sustav (filtriranje, učestalost) Probavni sustav (aktivnost, apsorpcija) Sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem (hormoni) Imunološki sustav slabi, autoimune reakcije jačaju Spolni sustav (razlika žene-muškarci) Metabolizam (usporen)

OSJETILNE SPOSOBNOSTI: PROMJENE U OSJETILIMA OSJETILO VIDA: suženje zjenice, leća, vidno polje, mrena OSJETILO SLUHA: okoštavanje 3 kosti, visoki tonovi, buka, ravnoteža OSJETILA OKUSA I MIRISA: manje osjetnih kvržica na jeziku, slabija 4 okusa, slabi miris OSJETILO DODIRA: slabi jače na stopalima, nego na ruci OSJET BOLI: prag boli veći, veća tolerancija na bol

MOTORIČKE SPOSOBNOSTI JEDNOSTAVNO VRIJEME REAKCIJE � Najkraće oko 18 godina, usporava se iza 40 godina � Duže za vidne nego za zvučne podražaje � Veća izloženost nesrećama SLOŽENE REAKCIJE � Opće opadanje brzine zbog: - Slabije oštrine osjetila - Sporije provodljivosti impulsa kroz periferne živce - Sporije obrade u mozgu

MOTORIČKE VJEŠTINE – FUNKCIONALNA SPOSOBNOST: � Funkcionalna sposobnost - sposobnost samozbrinjavanja � Motoričke vještine usporavaju se s godinama, oslabljen osjećaj za ravnotežu, usporenost u reagiranju, bolesti. � Nauče kompenzirati pomagalima, povećanom pažnjom i uzimanjem dovoljno vremena za obavljanje aktivnosti. � Procjena funkcionalne sposobnosti – temelj odluke je li starijoj osobi potrebno osigurati pomoć.

Procjena funkcionalne sposobnosti SAMOZBRINJAVANJE: � ADL - indeks dnevnih aktivnosti : održavanje sebe i kućanstva - npr. : hranjene, pranje, oblačenje, hodanje � IADL - Instrumentalni indeks dnevnih aktivnosti: funkcioniranje izvan kuće - npr. : baratanje novcem, kupovanje, korištenje javnog prijevoza, tehničkih pomagala (mobitel, kućanski aparati i sl. ) SAMOZBRINJAVANJE I PONAŠANJE: � CAPE-BRS: ljestvica procjene ponašanja - tjelesno, komunikacija, apatija, socijalni problemi; � SF 36: procjena zdravlja i aktivnosti.

Funkcionalna sposobnost � Indeks dnevnih aktivnosti – ADL (Shanas et al. , 1968, Defilipis i Havelka, 1984) � Procjenjuje se stupanj neovisnosti u izvođenju svake od 14 aktivnosti, na ljestvici od 4 stupnja; ukupni raspon je od 14 -56 bodova; viši rezultat pokazuje bolju funkcionalnu sposobnost. � Može se analizirati prema pojedinim skupinama aktivnosti – unutar kuće, van kuće, i sl. � Kratak i pogodan za primjenu u anketnim ispitivanjima

ADL Možete li obaviti ove aktivnosti: Kretati se po vani Šetati po sobama Koristiti stepenice Hodati barem 400 m Nositi nešto teško (npr. torbu od 5 kg) 100 m Koristiti zahod Prati se i kupati Oblačiti i svlačiti se Ući i izaći iz kreveta Sami sebi kuhati Sami jesti Rezati si nokte na nogama Obavljati lakše kućne poslove (prati suđe, pomesti pod i sl. ) Obavljati teže kućne poslove (pranje prozora, podova, veliko spremanje) 1. Ne može uopće 2. Samo uz 3. Teško, ali nečiju bez ičije pomoći 4. Bez poteškoća 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4

Gibsonov spiralni labirint � Test psihomotorike � Točnost i brzina u povlačenju crte kroz labirint � Mjeri: koncentraciju (kognitivnu funkciju), okulomotornu koordinaciju, crte ličnosti (neuroticizam)

Primjena Gibsonovog labirinta � � Otisnut na papiru u obliku spirale, omeđene širokim crnim crtama. Duž labirinta razbacane prepreke - u obliku debelo otisnutog slova O. Zadatak ispitanika: � olovkom vuči crtu kroz labirint, � u što kraćem vremenu, � bez doticanja prepreka ili crta koje omeđuju put kroz labirint. Boduje se vrijeme prolaska ispitanika kroz labirint i broj grešaka.

KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI Promjene u ostarjelom mozgu: � � nakon 50 godina smanjuje se prostor koji mozak zauzima u lubanji nakon 60 godina povećava se volumen cerebro -spinalne tekućine broj neurona se smanjuje, procjene od 15% do 57% mozak sa starenjem ipak zadržava znatnu plastičnost i prilagodljivost

Promjene u pamćenju: PROMJENE U KRATKOROČNOM PAMĆENJU: � Potreban veći broj ponavljanja. � Potrebno duže vrijeme za pamćenje (retenciju). PROMJENE U DUGOROČNOM PAMĆENJU: � Prepoznavanje (rekognicija) – nema promjena. � Dosjećanje (reprodukcija) – teškoće pretraživanja, potrebno duže vrijeme, praznine u pamćenju. � � � Epizodno pamćenje je zadržavanja informacija o tome kad i gdje se nešto u životu dogodilo – opada sa starenjem. Semantičko pamćenje je znanje osobe o svijetu - u starosti je produženo vrijeme dosjećanja, ali podaci su očuvani. Radno pamćenje je kratkoročno pamćenje podataka– opada sa starenjem.

Čimbenici koji djeluju na učenje: Učenje olakšava: � � � Intrinzična motivacija Ponavljanje Iskustvo Učenje otežava: � � � Nedostatak motivacije Smanjena brzina učenja Poteškoće pamćenja

Hornova teorija inteligencije (Horn i Donaldson, 1980. ): � Fluidna inteligencija (sposobnost apstraktnog rezoniranja) opada od srednjih godina, kao posljedica biološkog opadanja cns-a (nasljeđe, bolesti, povrede, stil života) � Kristalizirana inteligencija (stečene informacije i verbalne sposobnosti) raste s godinama, kao posljedica učenja i iskustva (obrazovanje, socijalizacija, mentalna aktivnost)

Razina inteligencije u starosti ovisi o: � � Razini inteligencije u mladosti: viša inteligencija u mladosti – viša i u starosti; Stupnju obrazovanja: više obrazovanje – viša inteligencija u starosti; Vrsti inteligencije: perceptivna brzina – opada, verbalna i numerička inteligencija – raste; Razini mentalne aktivnost: veća aktivnost, viša inteligencija.

Procjena kognitivnih funkcija INTELIGENCIJA: � Ravenove progresivne matrice, u boji: norme, kratke, neverbalne, provjeriti vid � WAIS-R: norme, subtestovi shvaćanja, rječnika, kocki, slika, rezultat po dobi � Problem diferencijalnog opadanja – teško ocijeniti testovima, bolje ponovo isti test. � Testovi rječnika ili čitanja riječi –pokazuju premorbidnu intelektualnu funkciju

Procjene… PAMĆENJE: � � � WAIS-R: raspon brojeva, pamćenje Rivermead test pamćenja Benton vizualno pamćenje IZVRŠNE FUNKCIJE: � WAIS-R test sličnosti PERCEPTIVNE SPOSOBNOSTI: � � Benton, WAIS-R kocke, dop. slika

Kratka kognitivna procjena Preporuka – uvijek prije opsežnog testiranja. Svi mjerni instrumenti - visoke interkorelacije. � CAPE: test informiranosti i orijentacije, koncentracije, čitanje i pisanje. � MMSE – Mini Mental Status Examination – kratko ispitivanje mentalnog stanja

CAPE � � � Ø Ø Pattie, A. H. & Gilleard, C. J. (1979). Clifton Assessment Procedures for the Elderly Clifton - postupci za procjenu starijih osoba (1996). Jastrebarsko: Naklada Slap. Sadrži: Skala procjene kognitivnog statusa – CAS Skala procjene ponašanja – BRS Anketni upitnik – SV Obrazac za ocjenjivanje - RF

Primjena testa Klinička procjena : Ø Stupanj oštećenja i ovisnosti osobe Ø Dijagnoza: razlikuje organsko oštećenje mozga i demenciju Ø Prognoza: buduće potrebe za skrbi i trajnim smještajem Ø Procjena učinaka intervencije

Primjena… � � � Cijeli CAPE ili SV ili pojedine subskale CAS – ispunjava osoba BRS – ispunjava skrbnik Vrijeme : 15 - 25 min za obje subskale Dobra pouzdanost i osjetljivost (bolnica ili dom za starije)

CAS � Subskale: Ø Informiranosti i orijentacije – I/O, max 12 bdv. Mentalne sposobnosti: koncentracija, čitanje i pisanje – MS , max 11 bdv Psihomotorika – Pm, max 12 bdv Ø Ø Raspon bodova: • 8 -23 (bez Pm); <8 = teško oštećenje (sumnja na organski poremećaj) • 16 -35 (sa Pm); <16 = teško oštećenje

BRS � Subskale: Ø Fizička nesposobnost – Pd, čestice 1 -6 Apatija – Ap, čestice 7 -11 Komunikacija – Cd, čestice 12 i 13 Socijalne teškoće – Sd, čestice 14 -18 Ø Ø Ø � � Ukupni raspon bodova: 0 -36 Ciljni bodovi: 0, na svim subskalama

SV i RF Anketni upitnik: � � � Subskale: CAS I/O – raspon: 12 – 0 (max) bdv BRS Pd – raspon: 0 -12 (max) bdv Obrazac za ocjenjivanje: Ø Ø Upisuju se bodovi iz svih subskala – pojedinačnih ili ukupno primijenjenih Određuje se stupanj ovisnosti: A (neovisan) –E (max. ovisnost)

KRATKO ISPITIVANJE MENTALNOG STATUSA – MMSE (Folstein i sur. , 1975) � � � Mjeri: mentalni status Dob: osobe starije od 18 godina, bolesnici s demencijom i kognitivnim oštećenjima Primjena: individualna Trajanje: do 15 minuta, ovisno o verziji Cilj: rano otkrivanje kognitivnih oštećenja, demencije i praćenje stanja tijekom vremena.

Uporaba ne može se samostalno koristiti za dijagnosticiranje bilo koje bolesti, � kognitivna oštećenja imaju brojne uzroke, � dijagnosticiranje zahtijeva: - anamnezu, - potpuni psihički status, - tjelesni i neurološki pregled, - odgovarajuće laboratorijske testove. �

Opis MMSE • Mjeri: orijentaciju, registraciju, pažnju i računanje, dosjećanje i jezik. • Sastoji se od 11 zadataka: Øregistracija, Øvremenska orijentacija, Øprostorna orijentacija, Ødosjećanje, pažnja i računanje, Øimenovanje, Øponavljanje, Ørazumijevanje, Øčitanje, pisanje i crtanje.

Rezultat � Rezultat: raspon 0 do 30 24 -30 - unutar granica normale Ø 18 -23 - slabo do umjereno kognitivno oštećenje Ø 0 -17 - teško kognitivno oštećenje Ø � Preporuka – uvijek prije opsežnog testiranja. Oprez! � utjecaj obrazovanja (više: bolji rez. unatoč kognitivnom padu); � uk. rez. prekriva profil funkcija: čestice pamćenja i orijentacije najbolje razlikuju depresiju od demencije.

TEST CRTANJA SATA � Kratka procjena za rano otkrivanje kognitivnih teškoća i demencije � Zahtijeva razumijevanje verbalne upute, pamćenje, spacijalne i vizuo-konstruktivne sposobnosti � Dob, obrazovanje i raspoloženje – utječu na rezultat – npr. stariji, slabije obrazovani i depresivni – lošiji rezultat � Visoko korelira s MMSE i ostalim kratkim kognitivnim procjenama

Primjena testa � Različiti načini primjene testa: Ø Metoda slobodnog crtanja: klijentu se daje prazan papir i uputi se da nacrta sat po sjećanju Ø Metoda pripremljenog crteža: klijentu se daje papir s nacrtanom kružnicom i uputi se da nacrta sat – brojke i kazaljke koje pokazuju određeno vrijeme (11 h i 10 min). � Vrijeme nije ograničeno.

Uputa za test: � Korak 1: Dajte klijentu list papira. � Korak 2: Objasnite klijentu da nacrta sat sa brojc anikom, a zatim kazaljke sata tako da pokazuju vrijeme, npr. 11: 10 (jedanaest sati i deset minuta) � Bodovanje: 5 bodova – uredan nalaz ü 0 -4 bodova – nalaz upućuje na kognitivni poremec aj; pacijenta potrebno uputiti na daljnje ispitivanje ü *prema Addenbrooke's cognitive examination – ACE-R, Final Revised Version A (2005)

Bodovanje KRUG 1 bod - krug nacrtan BROJEVI 2 boda - svi brojevi dobro napisani i raspoređeni 1 bod - svi brojevi dobro napisani, a nisu dobro raspoređeni 2 boda - obje kazaljke dobro nacrtane, razlic ite duz ine i pokazuju na zadane brojeve 1 bod - obje kazaljke pokazuju na zadane brojeve, ali su pogres ne duz ine ILI: KAZALJKE 1 bod - jedna kazaljka pokazuje na dobar broj i dobre je duz ine ILI: 1 bod - nacrtana samo jedna kazaljka i pokazuje na dobar broj (npr. na 11 za jedanaest i petnaest)

Primjeri crtanja

PROMJENE U LIČNOSTI U starosti nema velikih promjena u crtama ličnosti - održavaju se crte iz mlađe dobi, učvršćuju se i postaju izraženije. ZRELA LIČNOST: � usmjerena na druge ljude � prihvaća promjene � tolerantna � povjerljiva � dobro prilagođena � razmišlja dugoročno

Promjene ličnosti u starenju POZITIVNE PROMJENE: � � � � održava funkcionalnu sposobnost prihvaća promjene tolerantna, širokih pogleda u dobrim odnosima s drugima opuštenija razvija se mudrija NEGATIVNE PROMJENE : � � � tjelesne promjene zanovijetanje rigidnost stavova povlačenje u sebe izoliranost loše osobine se pogoršavaju

Procjena raspoloženja DEPRESIVNOST: � Beckov inventar depresivnosti: najbolji za kliničku procjenu Kratke ljestvice: � HADS – depresivnost i anksioznost � Zungova skala depresivnosti � Gerijatrijska skala depresivnosti (Yesavage i sur. , 1983. ) – i kod blage demencije

Procjena raspoloženja… ANKSIOZNOST: � Beckov inventar anksioznosti - BDA Kratke ljestvice: � HADS – depresivnost i anksioznost � Zungova skala anksioznosti

Beckov Inventar Depresije Aaron T. Beck (1961) � � � The Beck Depression Inventory (Aaron T. Beck (1961) Najčešće korištena mjera samoprocjene težine depresije Za osobe starije od 13 godina � 21 pitanje s ponuđenih 4 odgovora: • Simptomi depresije: beznandnost, razdražljivost… • Kognicije (misli): osjećaj krivnje, kazne… • Tjelesni simptomi: umor, gubitak težine… � Koriste zdravstveni djelatnici i istraživači 3 verzije: originalna iz 1961, revidirana iz 1979: BDI-1 A, revidirana iz 1996: BDI-II �

Bodovanje BDI � Raspon rezultata od 0 -63 (pojedine čestice: 03) � 1 -10 = normalno raspoloženje 11 -16 = umjerene smetnje raspoloženja 17 -20 = granična klinička depresija 21 -30 = umjerena depresija 31 -40 = teška depresija Više od 40 = vrlo teška depresija � � �

Beckov Inventar anksioznosti (BAI) � � � � Beck Anxiety Inventory (BAI) - https: //www. gphealth. org/media/1087/anxiety. pdf 21 pitanje s ponuđenih 3 odgovora; rezultat od 0 to 63. Original iz 1988. , revidirana verzija s promjenom bodovanja iz 1993. Bodovanje: • 0 - 7=normalno, • 8 - 15= blaga a. , • 16 - 25= umjerena a. , • 30 - 63=teška a. BAI visoko korelira s BDI-II – zato pruža korisne kliničke informacije, ali nije specifičan za dijagnosticiranje. HADS ZUNG

Hospital Anxiety and Depression Scale HADS (Zigmond i Snaith, 1983) � � Za otkrivanje simptoma te procjenu stupnja depresivnosti i anksioznosti. Primjena u medicinskim ustanovama, primarnoj praksi i općoj populaciji. � Sadrži 14 pitanja - 7 se odnose na depresivnost, a 7 na anksioznost - kako su se osjećali prošli tjedan. � Bodovanje od 0 do 3 (0=uopće ne, 3=cijelo vrijeme), ukupni raspon od 0 do 21 � Rezultat za depresivnost i isto za anksioznost: - 0 -7 nisu depresivni/anksiozni, - 8 -10 granično stanje, - 11 -21 depresivnost odnosno anksioznost.

Ljestvice depresivnosti i anksioznosti prema Zungu � 20 tvrdnji, opisa raspoloženja i čuvstava, fizioloških popratnih pojava te psihičkih i psihosomatskih tegoba, koje osoba osjeća sada ili u proteklih 7 dana. � Učestalost se procjenjuje na skali od 4 stupnja: 1 =gotovo nikad do 4 = vrlo često. � Prije izračuna rezultata - treba obrnuti vrijednosti skale procjene za 10 pozitivnih tvrdnji. � Rezultat od 20 do 80 bodova, veći broj bodova ukazuje na veću depresivnost /anksioznost. - 0 -32 nisu depresivni/anksiozni, - 33 -50 umjereno depresivni/anksiozni, - 51 -80 depresivnost/anksioznost.

SOCIJALNA PRILAGODBA Izvori socijalne podrške: Bračni odnosi Odnosi s djecom i unucima Odnosi s rođacima Odnosi sa susjedima i prijateljima Gubitci socijalnih uloga: Udovištvo Umirovljenje Bolest –psihička i tjelesna

Procjene socijalne prilagodbe PSIHOSOCIJALNE PROMJENE: � Ljestvice: socijalna podrška, socijalna aktivnost, stres i suočavanje, zdravstveno ponašanje – nema normiranih za starije u HR - prigodno KVALITETA ŽIVOTA: � � SF 36 –KŽ povezana sa zdravljem i aktivnošću Ljestvice općeg zadovoljstva životom - nema normiranih za starije u HR, prigodno

SF 36 � � � Ø Ø � SF-36 upitnik - Short form health survey-36 (Ware i Sherbourne, 1992; ) Hrvatski prijevod i norme (Maslić Seršić i Vuletić, 2006) Mjeri: dva opća pojma zdravlja: tjelesno i mentalno, dvije općenite manifestacije zdravlja: funkcioniranje i dobrobit. Upitnik samoprocjene zdravstvenog stanja kroz osam različitih dimenzija zdravlja

SF 36 – dimenzije zdravlja 1. Fizičko funkcioniranje - PF: 10 čestica, 2. Ograničenje zbog fizičkih poteškoća - RP: 4 čestice 3. Tjelesni bolovi - BP: 2 čestice 4. Percepcija općeg zdravlja - GH: 5 čestica, 5. Vitalnost - VT: 4 čestice 6. Socijalno funkcioniranje - SF: 2 čestice 7. Ograničenje zbog emocionalnih poteškoća - RE: 3 čestice 8. Mentalno/duševno zdravlje - MH: 5 čestica. � � Bodovi u svakoj čestici - transformiraju se u standardne vrijednosti, na ljestvicu od min 0 do max 100 bodova. Viši rezultat = bolje zdravlje.

Psihološke intervencije za očuvanje kvalitete života u starosti: 1. 2. 3. Procjena općeg stanja, zadovoljstva životom i potreba starije osobe. Pratiti učinkovitost intervencija povremenim ponovnim procjenama. Spremno reagirati na promjene u potrebama svake osobe. Uskladiti intervencije sa zdravstvenim i socijalnim intervencijama!