Procjena potreba i planiranje psiholoke pomoi u poplavama

Procjena potreba i planiranje psihološke pomoći u poplavama Dean Ajduković i Nataša Grundman Slavić Društvo za psihološku pomoć Zagreb

Psihološke osobine prirodnih katastrofa • Iznenadni i/ili rijetki događaji koji pogađaju veliki broj ljudi i zajednicu. • Prekidaju normalno funkcioniranje zajednice i dovode do ljudske patnje, osobnih i materijalnih gubitaka. • Onesposobljena je sama zajednica koja inače pomaže pojedincima koje pogodi pojedinačni krizni događaj. • Pojava niza psihičkih reakcija neposredno i s odgodom, koje mogu dovesti do psihičke krize.

Utjecaj katastrofe na zajednicu • Porušeni domovi i rascjepkane zajednice zbog evakuacije čine preživjele ranjivima prioritet je sigurnost • Glavna briga pogođenih ljudi povezivanje članova obitelji • Velika potreba za podrškom dok su prirodni sistemi podrške pokidani hitra i organizirana psihološka prva pomoć • Velika razina neizvjesnosti brze i pouzdane informacije • Dezorganizirane socijalne, zdravstvene i školske usluge brza uspostava funkcioniranja institucija pridonosi smirivanju

Opći ciljevi psihološke pomoći nakon katastrofa • Što brža normalizacija života pojedinca, obitelji i zajednice • Smanjiti dugoročne štetne posljedice i troškove za zajednicu i društvo

Psihološka pomoć nakon katastrofa • Postupci različite složenosti • Provode psihosocijalni pomagači, ovisno o svojoj ulozi, složenosti postupka i osposobljenosti • Važna suradnja interventnih službi i psihosocijalnih pomagača • Nužno osigurati logistiku psihosocijalnim pomagačima

Psihološka prva pomoć • Preventivni postupak čija je svrha spriječiti pogoršanje i dugotrajne štetne posljedice • U prva 4 tjedna nakon događaja • Što brže nakon kriznog događaja • Ciljevi: – – – procjena potreba uspostavljanje emocionalne ravnoteže pogođenih osoba pomoć u razumijevanju vlastitih trenutnih teškoća povratak osjećaja kontrole i održavanje nade povećanje osjećaja efikasnosti povezanost s drugim ljudima

Postupci psihološke prve pomoći • Pružanje praktične pomoći na suosjećajan način • Povećanje osjećaja sigurnosti (pomoć sa smještajem i prehranom, zdravstveno zbrinjavanje, povezivanje s članovima obitelji) • Prepoznavanje i evidentiranje osoba koje su posebno snažno uznemirene i njihovo upućivanje po više razine stručne pomoći • Informiranje (letci, Internet, lokalni mediji) točno, pravovremeno, konkretno, korisno

Prioritet za psihološku prvu pomoć • Osobe kojima je potrebna posebna pažnja § Djeca i adolescenti, starije osobe, trudnice, samohrani roditelji § Ljudi s kroničnim bolestima, ljudi u teškim životnim uvjetima, siromašni i izolirani § Ljudi s višestrukom izloženosti traumatskim događajima, prethodnim problemima s mentalnim zdravljem § Ljudi s posebnim potrebama (jezik, pravni status, bez socijalne mreže. . . )

Psihosocijalna otpornost na traumu • Faktori koji smanjuju otpornost: § Doživljena ozbiljna prijetnja po život § Izloženost mrtvim tijelima i strašnim okolnostima i mirisima § Suočenost s okolnostima koje je teško kontrolirati ili predvidjeti § Iskustvo velikog gubitka i fizičke ozlijede § Iskustvo visokog stupnja razaranja zajednice § Opasnost da bi se prijetnja mogla ponoviti § Roditelji s psihijatrijskim poremećajem

Psihosocijalna otpornost na traumu • Faktori koji povećavaju otpornost: § § § Društvena podrška Dosljedno prihvaćanje stvarnosti Vjera u sebe potkrijepljena snažnim vrijednostima Mogućnost improvizacije Neke karakteristike ličnosti Efikasna psihološka prva pomoć

Preporuke za povećanje otpornosti • • • Povežite se s drugima Budite aktivni Pratite što se oko vas zbiva, opažajte Nastavite učiti iz iskustva Pomažite drugima

Stres pripadnika interventnih službi • Posljedica velike količine posla i odgovornosti, nepovoljnih uvjeta rada, izloženosti velikom broju uznemirenih građana i osobnom suočavanju s ljudskom patnjom • Spašavanje i odlučivanje u životno opasnim situacijama pokreću vrlo snažne emocije i reakcije koje mogu odmah ili kasnije utjecati na profesionalno ponašanje • Zbog toga je potrebno planirati i osigurati postupke koji će pomoći u sprječavanju profesionalnog sagorijevanja i posredne traumatizacije pripadnika interventnih službi.

Europske smjernice za psihosocijalno zbrinjavanje u katastrofama • U zemljama EU psihosocijalna komponenta je dio planova zaštite i spašavanja • Iskustva i istraživanja su jasno pokazala da je nakon katastrofa nužno osigurati psihosocijalno zbrinjavanje pogođenih jer se tako ublažavaju negativne posljedice, ubrzava oporavak, smanjuju troškovi oporavka i osigurava dobrobit građana • Najpoznatije EU smjernice za psihosocijalno postupanje: TENTS, NATO-TENTS