Procesno meunarodno privatno pravo Sedmo predavanje 16 majsvibanj

Procesno međunarodno privatno pravo Sedmo predavanje 16. maj/svibanj 2018. Prof. dr Zijad Hasić 1

Spisak tema seminarskih radova • U prilogu • Može se dograditi • Studenti mogu predložiti svoju temu 2

Opća shema rasporeda predavanja • I , II i III predavanje – Obaveze i upoznavanje s PMPP; – Pojmovno određenje PMPP – Izvori PMPP • IV, V i VI predavanje – Međunarodna nadležnost • Pojam, proširenje, vrste – Međunarodne trgovačke arbitraže i – priznanje i izvršenje stranih sudskih i arbitražnih odluka; • VII predavanje – Priznanje i izvršenje stranih odluka (sistemi priznanja i izvršenja, priznanje i izvršenje u Bi. H, Haški projekt unifikacije, vrste, značaj kvalifikacije, rezerva javnog poretka); – Pravni položaj stranaca (restrikcije procesne i materijalnopravne prirode); • VIII predavanje – Međunarodna pravna pomoć; – Kolokvijalna provjera; 3

Dogovor o današnjem predavanju • Razgovor o predmetu i kako se savladava oblast, • Učenje, korištenje udžbenika, korištenje druge literature, korištenje Interneta • Rad na vježbama • Seminarski radovi

Uvodni dogovor o predavanju • Razgovor sa studentima o: – Tekućoj problematici u školovanju, – Načinima i kontinuitetu u savlađivanju gradiva iz PMPP, – Prisustvo na nastavi, – Seminarski radovi: prijava, izrad, odbrana – Buduća kolokvijalna provjera – Podsjećanje na pređenu materiju iz PMPP 5

Stranac i njegov pravni položaj • Prisustvo stranaca u nekoj državi rezultat je protoka ljudi, roba i kapitala među državama, kao i međusobna razlika u ekonomskom, političkom, i demokratskom pogledu. • Prisustvo stranaca predstavlja pozitivan indikator razvoja neke sredine, ako je to rezultat kretanja radne snage, roba i usluga. • Od nastanka civilizacija pravila se razlika između autohtonog (domicilnog) stanovništva i onog koje je u raznim oblicima migracija. • Sposobnost stranca da štiti svoja prava u stranoj državi • Pravni položaj stranaca u današnje vrijeme sve više dobiva na svom značenju. 6

PRAVNI POLOŽAJ STRANCA – JAČI SU INTERNI PROPISI DRŽAVA, A NE MEĐUNARODNE NORME – Opća deklaracija o pravima čovjeka – Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima – To su prava svakog čovjeka 7

PRAVNI POLOŽAJ STRANCA • Prisustvo stranaca u nekoj državi rezultat je protoka ljudi, roba i kapitala među državama, kao i međusobna razlika u ekonomskom, političkom, i demokratskom pogledu. • Prisustvo stranaca predstavlja pozitivan indikator razvoja neke sredine, ako je to rezultat kretanja radne snage, roba i usluga. • Od nastanka civilizacija pravila se razlika između autohtonog (domicilnog) stanovništva i onog koje je u raznim oblicima migracija. 8

PRAVNI POLOŽAJ STRANCA • Pravni položaj stranaca u današnje vrijeme sve više dobiva na svom značenju. • Savremeni društveni život karakterizira već sada zavidan nivo prometa ljudi, roba, usluga, kapitala i informacija uopće, kako na unutrašnjem tako i na međunarodnom planu. • Ti odnosi podrazumjevaju učešće kao subjekata pravnih odnosa i državljannina i stranca. • U tom pogledu postoje razlike u ostvarivanju prava državljanina i stranca, a postoje takva prava koja stranac ne može uživati ili ih može uživati pod određenim uslovima. 9

PRAVNI POLOŽAJ STRANCA • Za stranca bi mogli reći da je to osoba koja je rođena u drugoj, stranoj državi čiji je državljanin a nije naturalizirana, odnosno, najprostijom definicijom pod pojmom stranca podrazumjevamo lice koje nije domaći državljanin. • Stranac, prema izvornom smislu riječi, označava čovjeka čije se životno središte nalazi izvan određene države i koji ne pripada toj državi. 10

PRAVNI POLOŽAJ STRANACA • Stranac je podvrgnut vlasti države u kojoj boravi na osnovu načela teritorijalnosti, ali država kojoj on pripada po državljanstvu ima pravo štititi ga. • S tim u vezi glavna pravna pitanja u vezi stranaca su: ulazak, kretanje i boravak stranaca, postupak s njima, pitanja protjerivanja, izručenja, azila (utočišta) i dr. • Za vrijeme boravka stranca u nekoj zemlji on uživa punu zaštitu i gotovo se izjednačuje s domaćim stanovništvom u vezi sonovnih prava i sloboda. 11

Osobine čovjeka pojedinca kojeg smatramo strancem • da živi u državi u kojoj nije državljanin te države; • da je osoba rođena u drugoj državi, • da mu roditelji nisu državljani države u kojoj se nalazi, • da nije tražio i donio prirođenje (naturalizaciju) 12

PODJELA • • • Strance možemo podijeliti na legalne i ilegalne. Legalni su oni koji su u drugu državu došli i borave u skladu sa zakonima te države. Strana lica koja su na teritoriji neke države stigli na zakonit način su svi pojedinci koji su koristeći putne isprave, dobijajući važeća odobrenja i ispunjavajući druge tražene uslove, zakonito ušli na prostor te države. Ilegalni stranci su osobe koje su nezakonito ušle u određenu državu, ili su zakonito ušle pa im je istekao predviđen rok za napuštanje (istekla viza ili boravak), ili su i išle i borave nezakonito. Nezakonit ulazak je ulazak u drugu državu koji je ostvaren bez dozvole vlasti te boravak nakon proteka vize. 13

Prava • Kad se govori o pravnom položaju stranaca u nekoj državi njihova prava možemo svrstati u dvije šire skupine, i to: – Javna prava stranaca i – Privatna (građanska) prava stranaca. 14

Javna i privatna prava stranaca • Javna prava stranaca obuhvataju: – pravo stranca na ulazak u jednu državu, – pravo stranca na boravak, – pravo stranca na dobivanje radne dozvole, – pravo stranca na zapošljavanje i dr. • Privatna (građanska) prava stranaca obuhvataju: – prava stranaca na porodični život, – prava stranaca u nasljednim odnosima, – prava stranaca u stvarno-pravnim odnosima (pravo na nekretnine i pokretne stvari), – prava stranaca u obligacionim odnosima, – pravo pristupa stranca pred domaćim sudovima, – prava stranaca na intelektualno vlasništvo. 15

Normativni osnov za Bi. H • Kretanje i boravak stranaca u Bosni i Hercegovini dok je ona bila u sastavu bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) bio je regulisan saveznim Zakonom o kretanju i boravku stranaca SFRJ. • Nakon proglašenja nezavisnosti i međunarodnog priznanja Republike Bosne i Hercegovine 1992. godine Bosna i Hercegovina je preuzela ovaj zakon koji se zove • Zakon o kretanju i boravku stranaca SFRJ, „Službeni list SFRJ“ br. 56/80, 53/85, 30/89 i 53/91. 16

Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu • U skladu sa svojim obavezama ka pridruživanju i članstvu Evropskoj uniji, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine 2008. godine donosi novi Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu koji je u dobroj mjeri usklađen sa pravnom stečevinom Evropske zajednice (acquis communautaire), odnosno s direktivama Evropske unije u oblasti imigracija a to je: Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu „Službeni glasnik Bi. H“ br. 36/08 i 87/12; 17

Služba za poslove sa strancima • Važno je istaći da je 2005. godine uspostavljena, a 2006. godine počela sa radom državna Služba za poslove sa strancima • Ona je preuzela nadležnosti iz oblasti prava stranaca od nižih entitetskih i kantonalnih nivoa vlasti koji su do uspostave ove državne institucije provodili propise iz oblasti imigracija. • Služba je upravna organizacija u sastavu Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine Zakon o Službi za poslove sa strancima ''Službeni glasnik Bi. H'' br. 54/05 i 36/08. 18

Bitna pitanja koja uređuje Zakon • Član 1. • (Predmet ovog zakona) • (1) Ovim zakonom propisuju se: uslovi i postupak ulaska stranaca u Bosnu i Hercegovinu, uključujući vizni i bezvizni režim; putne isprave za strance; boravak stranaca u Bi. H; udaljenje stranca iz zemlje; prihvat stranaca i stavljanje stranca pod nadzor; međunarodnu zaštitu te privremenu zaštitu u slučaju masovnog priliva stranaca; kao i nadležnosti organa vlasti u primjeni ovog zakona te druga pitanja u vezi s boravkom stranaca u Bi. H. • (2) Ovim zakonom također se propisuju prekršaji i kazne za prekršaje počinjene povredom odredbi Zakona. 19

Definicija stranca • Zakonodavac je (u članu 5. ) dao slijedeću definiciju stranca u Bosni i Hercegovini: – „. . . stranac je svako lice koje nema državljanstvo Bosne i Hercegovine ali je državljanin neke druge države prema njenim propisima, kao i lice bez državljanstva ijedne države”. 20

Definicija izbjeglice • Izbjeglica je, (u skladu s Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951. i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967. , ) stranac koji se, zbog osnovanog straha od proganjanja zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja, nalazi van zemlje svog državljanstva a ne može se ili se zbog takvog straha ne želi ni staviti pod zaštitu te zemlje, kao i lice bez državljanstva koje se nalazi van zemlje prethodnog uobičajenog mjesta boravka a ne može se ili se zbog takvog straha ne želi vratiti u tu državu; 21

Institucije vezane za pitanja stranaca Prema Zakonu i podzakonskim propisima donesenim na osnovu zakona, postupak provode i odluke donose: • a) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, • b) Ministarstvo sigurnosti Bi. H • c) Ministarstvo vanjskih poslova Bi. H, • d) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bi. H, • e) Služba za poslove sa strancima, • f) Granična policija Bosne i Hercegovine, • g) ostali policijski organi u Bi. H, • h) drugi nadležni organi. 22

Privatnopravni instituti i stranac • Brak iz interesa, odnosno vanbračna zajednica iz interesa je brak koji je sklopljen, odnosno vanbračna zajednica koja je zasnovana isključivo s ciljem omogućavanja strancu da uđe i/ili boravi u Bi. H; • Usvojenje iz interesa je usvojenje zasnovano isključivo s ciljem omogućavanja strancu da uđe i/ili boravi u Bi. H; 23

Instituti PMPP • Usvojenje iz interesa je usvojenje zasnovano isključivo s ciljem omogućavanja strancu da uđe i/ili boravi u Bi. H; • Brak je zakonom uređena zajednica života jednog muškarca i jedne žene; • Vanbračna zajednica je zajednica života jedne žene i jednog muškarca koji nisu u braku ili vanbračnoj zajednici s trećim licem, a koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete; • Spajanje porodice podrazumijeva ulazak i boravak u Bi. H stranaca koji su članovi uže porodice lica koje zakonito boravi u Bi. H, kako bi se sačuvala porodična zajednica; 24

Višestruko državljanstvo i PMPP • Stranac koji ima višestruko državljanstvo smatra se državljaninom države koja mu je izdala putnu ispravu s kojom je prešao državnu granicu Bi. H, ako Zakonom nije drugačije određeno 25

Pravo stranca na ulazak i izlazak iz druge države • Služba za strance Bi. H može, na obrazložen prijedlog nadležnog organa, zabraniti izlazak stranca iz Bi. H ukoliko postoji opravdana sumnja da bi izlaskom iz Bi. H mogao da: – izbjegne krivično, – odnosno prekršajno gonjenje, i – zvršenje kazne, – izvršenje sudske naredbe, – lišenje slobode ili – izvršenje dospjele imovinsko-pravne obaveze, o čemu obavještava Graničnu policiju. 26

27

Zabrana diskriminacije • Zabranjena je diskriminacija stranaca bilo po kojoj osnovi, kao što su: – – – – – rod odnosno spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nacionalnom manjinom, imovinsko stanje, status koji se stiče rođenjem ili drugi status. 28

Ulazak stranca u stranu državu • Stranac može ući u stranu državu, a time i u Bi. H ako ima: – važeći pasoš ili drugi identifikacioni dokument koji može koristiti za prelazak državne granice Bi. H, – a čiji rok važenja ne ističe na dan ulaska u Bi. H (važeća putna isprava) – OVO JE OPĆI UVJET. a) da ima važeću vizu za ulazak, boravak ili prelazak preko teritorije Bi. H čiji rok važenja ne ističe na dan ulaska u Bi. H, ako u Bi. H ne ulazi s putnom ispravom koju je izdala država čiji su državljani oslobođeni od obaveze pribavljanja vize ili b) da ima odobrenje boravka propisano Zakonom. 29

DRUGI UVJETI Ostali opći uvjeti za ulazak stranca u Bi. H: a) da posjeduje dovoljno sredstava za izdržavanje za vrijeme namjeravanog boravka u Bi. H i za izlazak iz zemlje, uključujući i sredstva za zdravstvenu zaštitu, odnosno dokaz da ih može zakonito pribaviti, što se dokazuje kako je propisano članom 23. (Dokazi o posjedovanju sredstava za izdržavanje) ovog zakona, b) da posjeduje dokumente ili da može pružiti informacije na osnovu kojih se može razumno zaključiti o svrsi i uslovima namjeravanog boravka u Bi. H, ako je moguće i potrebno; c) da ima ulaznu vizu susjedne države u koju putuje ili preko čije teritorije nastavlja putovanje, ako mu je ta viza potrebna, d) da ima potvrdu o vakcinaciji ako dolazi s područja na kojem vlada epidemija zarazne bolesti, e) da mu nije izrečena mjera protjerivanja ili otkaz boravka, odnosno da mu nije zabranjen ulazak u Bi. H, ako vremenski period na koji mu je izrečena ta mjera, odnosno period zabrane još traje, f) da se ne vodi u evidencijama kod nadležnog organa kao prijestupnik ni kao međunarodni prijestupnik, g) da ne postoje drugi razlozi, osim onih iz tačke e) i f) ovog stava, iz kojih bi njegovo prisustvo na teritoriji Bi. H predstavljalo prijetnju sigurnosti Bi. H, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju u Bi. H ili međunarodnim odnosima Bi. H. 30

Viza • Viza je dozvola za prelazak državne granice koja omogućava ulazak u zemlju i boravak u roku određenom u vizi ili prelazak (tranzit) preko teritorije Bosne i Hercegovine ako stranac za to ispunjava uslove. • U pravilu, stranac je dužan vizu pribaviti prije dolaska na granični prijelaz Bosne i Hercegovine. • Viza se može izdati samo onom strancu koji posjeduje važeći pasoš čiji rok važenja prelazi vrijeme važenja vize za najmanje tri mjeseca. • Posjedovanje vize ne predstavlja bezuslovno pravo ulaska stranca u Bosnu i Hercegovinu. Viza ne pruža strancu pravo na rad u Bosni i Hercegovini 31

Viza • Nadležni organi Bosne i Hercegovine izdaju sljedeće vrste viza: • a) aerodromske tranzitne vize (Viza A), • b) tranzitne vize (Viza B), • c) vize za kratkoročni boravak (Viza C), • d) vize za dugoročni boravak (Viza D). 32

Viza • • • Pod boravkom stranca smatra se: a) vizni, b) bezvizni, c) privremeni, d) stalni boravak. 33

Pokretanje parnice od strane stranca • Kada parnicu pokreće stranac, domaći tuženi ima pravo tražiti Cautio iudicatum solvi (Kaucija) • Ako ne plati kauciju, u roku, smatra se da je povukao tužbu • Izuzeci: – ako stranac uživa azil – reciprocitet 34

Stranačka i parnična sposobnost stranca • Za pitanja stranačke i parnične sposobnosti stranca primjenjuju se propisi njegovog procesnog prava 35

Besplatna sudska pomoć – Ako bi mu egzistenciju ugrozilo onda ne plaća – Postoje brojni izuzeci za plaćanje – Rijetka upotreba 36

Privatna prava stranaca: – Opća • Kao domaći državljani • Brak, obligaciona prava, stvarnopravni odnosi s pokretnim pravima – Relativna-UVJETNO DOSTUPNA • Uz reciprocitet • nasljedna Nedostupna, apsolutno rezervirana prava su ona na koja stranace ne polaže mogućnost (u nekim državama je sticanje prava vlasništva) 37

Imunitet – Diplomatskih i konzularnih predstavnika i međunarodnih organizacija – Imunitet države • Princip Par in parem non habet imperium (jednakom ne naređuje), • Komercijalni karakter 38

Dostupnost PP strancima – Fizičke osobe-svaka osoba je subjekt – Pravne osobe – oprez – Porodična prava • Pravo stranca na brak • Na usvojenje • starateljstvo – Prava na nasljeđivanje 39

Položaj stranaca u građanskom postupku s elementom inost. • U načelu izjednačen s položajem domaćih državljana • Postoje izvjesne manje razlike – Cautio iudicatum solvi (aktorska, tužilačka kaucija), – Pravo strancu na besplatnu sudsku pomoć 40

Cautio iudicatum solvi Stranac kao tužilac Polaže određeni iznos Iznos je osiguranje parničnih troškova tuženom Ustanovljeno pravilo radi suzbijanja zloupotreba Na kaju će se troškovi prevaliti na onaoga koji izgubi • Postupak je vještački jer polazi od VEKSATORSKE HIPOTEZE, da ga tužitelj vodi iz obijesti • • • 41

Cautio iudicatum solvi • Razlozi za Cautio iudicatum solvi: – Tužilac je stranac ili lice bez državljanstva, bez prebivališta u Bi. H – Tuženi je svako lice (to znači da može i Italijan ako je tuženi) – Stranac postavlja zhtjev za polaganje Cautio iudicatum solvi, a ne sud ex officio • Kaucija se daje u depozit suda u novcu ili drugim vrijednostima • Njom su obuhvaćeni samo troškovi postupka do pravosnažnosti, ne i po vanrednim pravnim sredstvima • Sud odlučuje rješenjem, slobodan je u određivanju visine, jedino ne može preko iznosa zatraženog pd tužene strane 42

Cautio iudicatum solvi • Umanjen je bilateralnim i multilateralnim ugovorima • Izuzeci od obaveze: – U bračnim sporovima o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva – Sporovi za zakonsko izdržavanje – Potraživanja tužioca iz radnih odnosa – O protiv tužbi – O tužbi u vezi platnog naloga te mjeničnoj i čekovnoj tužbi – Ako postoji reciprocitet – I za lica koja uživaju azil u Bi. H 43

Besplatna sudska pomoć • Šteta za lično ili porodično izdržavanje • Priznaje se i strancima • Postupak stranca: – Predaje dokaz o imovnom stanju – Postupk je po ZPP – Reciprocitet 44

Besplatna sudska pomoć – Ako bi mu egzistenciju ugrozilo onda ne plaća – Postoje brojni izuzeci za plaćanje – Rijetka upotreba 45

Upotreba stranih javnih isprava – Reciprocitet i – Legalizacija – 1961 Haška konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, čija je članica i Bi. H 46

Primjena stranog prava – Kad domaće norme upućuju na pravo strane države – Principijelni stav o položaju stranog prava – Dužnost stranke da se pozove na strano pravo i da ga učini dostupnim 47

Haška konvencija o olakšavanju pristupa pravosuđu na međunarodnom planu 1980/88 – Besplatna sudska pomoć i za osobe koje imaju prebivalište na teritoriji zemalja potpisnica – Da stranka ima boravište u nekoj od država ugovornica 48

Završne napomene • Razgovor o prezentiranoj materiji ovog predavanja, • Ponavljanje najznačajnijeg • Motiviranje za uspješniji rad na seminarskim radovima i privođenje pisanja seminarskih radova 49

HVALA NA PAŽNJI 50