PROCES OCJENJIVANJA Ono ega je netko svjestan to

PROCES OCJENJIVANJA

Ono čega je netko svjestan to on drži pod kontrolom. Ono čega netko nije svjestan to njega drži pod kontrolom.

ELEMENTI MJERENJA (OCJENJIVANJA): 1) veličina koju mjerimo 2) instrument za mjerenje 3) mjernika prvi prainstrument - čovjek (neprecizan, kako ga zamijeniti u društvenim znanostima? )

zamjena u psih. , pedagog. - TESTOVI nezamjenjiv- krivnja, ljepota, poštenje, …

Metrijske karakteristike mjernog instrumenta Valjanost Objektivnost Dosljednost Osjetljivost

VALJANOST mjerni instrument valjan ako zaista mjeri veličinu koju njime želimo mjeriti TEST: ovisnost o okolnostima u kojima se mjerenje vrši (motivacija učenika, psihofizičko stanje, vanjski uvjeti, …) ČOVJEK: Pitanje metrijske preciznosti Istraživanja pokazala da nastavnik mjeri uz znanje i neke druge osobine dotičnog učenika (verbalno izražavanje, pristojnost, …)

OBJEKTIVNOST rezultati mjerenja ne zavise od instrumenta ni od mjernika koji rezultat očitava, nego isključivo od veličine koju smo izmjerili TEST: objektivan u odnosu na mjernika nisu u potpunosti zadovoljavajući (grupe ABCD- razlike manje ako su dobro strukturirani) ČOVJEK: najmanje objektivan ( npr. više ocjenjivača ocjenjuje jednog učenika)

DOSLJEDNOST uzastopna mjerenja iste veličine na istom instrumentu daju jednak rezultat TEST: dva uzastopna mjerenja znanja istog ispitanika istim testom u malom razmaku rijetko daju potpuno jednak rezultat (struktura testa? Promjene u čovjeku? ) ČOVJEK: dosljednost veoma slaba (eksperiment: ponovno ocjenjivanje iste pismene zadaće nakon 2 god. ; presuda na osnovi uvida u spis- VRLO VELIKE RAZLIKE)

OSJETLJIVOST možemo izmjeriti i male razlike u veličini koju mjerimo TEST: možemo ju regulirati (N zadataka, težina zadataka) ČOVJEK: subjektivni osjećaj velike osjetljivosti (objektivno daleko manje osjetljiv)

-učitelji rastežu skalu ocjena ali istraživanja pokazuju da rastezanjem geometrijskom progresijom opada objektivnost i dosljednost ocjenjivača -čak je i niz od 5 ocjena prevelik za mjerni mehanizam kojim čovjek raspolaže ( realna metrijska osjetljivost je u 3 stupnja)

Faktori koji ovise o učitelju kao mjernom instrumentu pokazalo se da profesori koji si posviješćuju ove uzroke neobjektivnosti, mogu popraviti svoje ocjenjivanje

Osobna jednadžba tendencija neopravdanog podizanja ili spuštanja kriterija procjenjivanja (blagi i strogi nastavnik) teško promjenjiva osobina znanje učenika može biti podcijenjeno ili precijenjeno

halo – efekt /učinak aureole tendencija učitelja da učeničko znanje procjenjuje u skladu sa svojim općim stavom i mišljenjem koje je prije toga oblikovao o učeniku ili u skladu s mišljenjima i sudovima (ocjenama) koje su o znanju tog učenika dali drugi nastavnici psihosocijalni fenomen koji se očituje u tome da prvi dojam inhibira kasnije dojmove ( teže propuštanje drugačijeg dojma)

posljednjih desetljeća provedena brojna istraživanja čiji je cilj bio utvrđivanje onih elemenata koji utječu na halo-efekt važnost slijedećih elemenata: -cjelokupni izgled osobe (visina, težina, stav, kretnje, hod, simetričnost i ljepota lica, boja očiju, dužina nosa, itd. ) -miris osobe -sličnost osobe s drugim osobama uz koje nas vezuju pozitivne ili negativne emocije -glas i druge karakteristike govora -odjeća i drugi tjelesni ukrasi

''logička pogreška'' kad učitelj misli da su određeni sadržaji iz dvaju nastavnih predmeta, nužno povezani, pa učeniku daje jednaku ocjenu, čak i za iskazana nejednaka znanja

Razlika u kriteriju ocjenjivanja u višim i nižim razredima tendencija nastavnika da u nižim razredima blaže ocjenjuju svoje učenike vjerojatno zbog bližeg kontakta s učenicima i boljeg poznavanja i uvažavanja njihove ličnosti, dok u višim razredima uglavnom strože ocjenjuju osvrćući se manje na učenikovu ličnost

Razlike u ocjenjivanju “glavnih” i “sporednih” predmeta tendencija da nastavnik prema osobnoj jednadžbi svrstava predmete na «važne» i «nevažne» , «teže» i «lakše» to svrstavanje katkada ne odgovara niti približno složenosti strukture nastavnog predmeta

Razlika u ocjenjivanju na kraju obrazovnog razdoblja i na kraju godine tendencija da se stav prema ocjeni mijenja na kraju različitih obrazovnih razdoblja primjerice, nastavnici često postaju «blaži» na kraju godine

pogreška kontrasta oblikovanje mjerila ocjenjivanja pod utjecajem kvalitete učeničkih odgovora na prethodnim ispitima odgovaranje nakon negativno ocijenjenogznanje se precjenjuje i obratno

Pogreška skupine tendencija prilagođavanja kriterija ocjenjivanja kvaliteti učeničke skupine – ''bolji'' i ''slabiji'' razredi

NORMALNA RASPODJELA OCJENA

Prigovori procjenjivanju i mjerenju znanja dehumanizacija procesa poučavanja nepovjerenje između učitelja i učenika razvija anksioznost kod učenika loše ocjene utječu na loše samopouzdanje i sliku o sebi natjecateljska atmosfera u razredu, loši socijalni odnosi nezadovoljstvo školom

Ocjena kao povratna informacija dobra ocjena je potkrepljenje ocjena nedovoljan – zahtijeva povratnu informaciju o tome koliko su učenici naučili, osigurati mogućnost ispravljanja, - ne govori samo o nedostacima koje valja ukloniti, nego djeluje negativno na učeničko zadovoljstvo nastavom, obeshrabruje učenika, učenik doživljava prijekor i poniženje

neuspjeh u školi – utječe na socijalnu promociju, potresa odnose u obitelji, udara na pozitivnu sliku o sebi, na potvrđivanje vlastite vrijednosti u očima drugih, te je povezan s depresivnošću učenici različito doživljavaju ocjene: 2 jako dobra ocjena, 4 loša

Anketa: “Kako se osjećaš, o čemu razmišljaš i što činiš kad dobiješ negativnu ocjenu? Odvratno, ljut/a sam na profesora, očajno (43, 75%) Plačem od jada (45, 65%) Osjećam se nesigurno (39, 08%) Roditelji reagiraju vikom i kaznom (53, 24%) Izgubim volju za učenjem (38, 35%) Skrivam negativnu ocjenu od roditelja (29, 16%)

Uvjeravam sebe da nisam dobio negativnu ocjenu (23, 07%) Idem učiti da što prije ispravim jedinicu (19. 36%) To mi se dogodi jer premalo učim (13, 46%)

Greške pri ocjenjivanju smanjit će se ako: što jasnije iskažete i operativno raščlanite nastavne ciljeve procjenjujete svaki odgovor i rezultat odvojeno, neovisno o drugim rezultatima koristite različite tipove pitanja koja pokrivaju različite razine znanja kombinirate različite načine ispitivanja

Dobro je… osigurati da procesi vrednovanja potiču i nagrađuju željene aktivnosti i rezultate učenja -jedan od najznačajnijih aspekata dobro planiranog vrednovanja jest što pomaže učeniku da prepozna važnije dijelove gradiva važno je razlikovati temeljna znanja od dodatnih -nastavnik treba odrediti posebne zahtjeve koje učenik mora zadovoljiti i u skladu s time planirati način vrednovanja

utvrditi kriterije prema kojima će se vrednovati učenike upoznati sa svim zahtjevima procesa ocjenjivanja pružiti temeljitu povratnu informaciju o uspjehu -učenik mora znati što znači ocjena koju je dobio -povratna informacija mora biti informativna, ukazujući na bolje i lošije rezultate -uputiti u načine poboljšanja postignutog rezultata -paziti da informacija ne oslabi motivaciju za učenje

kombiniranje ocjena postignute iz zadataka različite težine i važnosti mora biti pažljivo prilikom formiranja konačne ocjene valja promisliti o mogućim načinima skaliranja svake pojedine komponentne ocjene i njenog udjela u formiranju konačne ocjene

UMJESTO ZAKLJUČKA Smijemo li ocjenjivati ako… …prije toga ne odredimo svrhu tog ocjenjivanja …prije nego smo precizno objasnili kriterije ocjenjivanja …prije nego smo postavili ciljeve koje želimo postići i sadržaj koji ćemo ocjenjivati OCJENA TREBA POMOĆI UČENIKU DA USMJERI SVOJU ENERGIJU KAKO BI POVEĆAO KOLIČINU I KVALITETU ZNANJA KOJE MU JE OCJENOM PROCIJENJENO, DA BI TAKO DOSEGAO CILJ KOJI JE SMISLENO ZADAN.