Probava je proces koji se dogaa u probavnom

…Probava je proces koji se događa u probavnom sustavu a razgrađuje hranu mehanički i kemijski… l Ljudski probavni se sustav sastoji od probavne cijevi i probavnih žlijezda. Probavnu cijev čine: usta, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo i crijevni otvor (anus). Probavne žlijezde, koje svoje probavne sokove luče u dvanaesnik, su gušterača i jetra. Na spoju tankog i debeloga crijeva nalazi se slijepo crijevo s nastavkom crvuljkom. Hrana se u probavnom sustavu mijenja mehanički i kemijski.

…Dijelovi probavnog sustava. . . (1)Jednjak (2)(2) Ošit (3)(3) Želudac (4)(4) Jetra (5)(5) Žučni mjehur (6)(6) Dvanaesnik (7)(7) Gušterača (8)(8) Slezena

…Usta… Ljudska probava započinje u ustima; zubi koji imaju ulogu žvakanja najčvršće su kosti u tijelu. Odraslo zubalo ima 32 zuba - 16 na svakoj vilici. Oni su podijeljeni u 4 skupine: 8 sjekutića, 4 očnjaka, 8 pretkutnjaka i 12 kutnjaka. Nakon što zubi prožvaču i usitne hranu, jezik je prevrće, te se aktiviraju žlijezde slinovnice koje imaju ulogu proizvodnje sline (vodenaste tekućine). Tri su para žlijezda slinovnica - podvilične, podušne i podjezične žlijezde. Izlučuju enzim ptijalin, koji u ustima razgrađuje škrob na maltozu i glukozu. Hrana gutanjem prolazi kroz ždrijelo do jednjaka. Tijekom prolaska hrane elastični poklopac - epiglotis - spriječava odlazak hrane u dušnik.

…Jednjak… Jednjak je cijev duga ~25 cm koja služi za odvod hrane iz usta do želuca. Hrana putuje pomoću stezanja mišića valovito (peristaltikom) kako bi prošla kroz cijelu probavnu cijev. Proces peristaltike u probavnoj cijevi ponavlja se više puta. Na kraju jednjaka se nalazi sfinkter, prstenasti mišić koji spriječava povratak hrane iz želuca u jednjak.

…Želudac… Želudac je nalik na vrećicu u probavnoj cijevi. On stvara želučane tekućine koje dalje razgrađuju hranu i pretvaraju ju u smjesu sličnu kaši. Želučani sokovi su enzim pepsin, klorovodična kiselina i sluz. Enzim pepsin (kojeg luče želučane glavne stanice) služi za degradaciju bjelančevina u peptide, klorovodična kiselina razgrađuje masti, a želučana sluz ju razrijeđuje kako ne bi oštetila stijenku želuca. Zajedno s tom poluprobavljenom hranom, u prvi dio tankog crijeva (duodenum) ulaze i gušteračini enzimi te žuč (iz žućnog mjehura) kroz tanki otvor papilu vateri. Gušteračini enzimi u tankom crijevu kemijski razgrađuju hranu prije nego što se upije u krv a žuč razgrađuje masti na masne kiseline (i glicerol).

…Tanko crijevo… Kroz tanko crijevo hrana ponovno putuje valovitim stezanjem mišića - peristaltikom. U njemu se probavljena hrana pretvara u tekućinu i odlazi u krv. Crijevne resice (čine unutarnju stijenku crijeva) upijaju hranjive tvari. Iz tankog se crijeva probava nastavlja na debelo crijevo. Tanko crijevo se sastoji od tri dijela: l dvanaesnika (duodenuma), duljine do 25 cm, u koga se ulijevaju probavni sokovi jetre i gušterače l jejunuma, duljine 2 -8 m, u kojemu se dovršava razgradnja hrane l ileuma, duljine oko 4 m, u kojemu se razgrađeni sastojci hrane upijaju u krv

…Debelo crijevo… l Debelo crijevo dijeli se na: uzlazno, poprečno i silazno; tu su još i slijepo crijevo te rektum. Otpadne tvari iz debelog crijeva prelaze u njegov završni dio, a to je anus (crijevni otvor) kroz koji se redovito izbacuju izmetine.

…Gušterača i jetra… Uloga gušterače: gušterača je i probavna žlijezda s unutarnjim i vanjskim lučenjem sok joj je lužnat i neutralizira kiselinu nastalu u želucu enzimi gušterače sudjeluju u kemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv U jetri se odvijaju stotine kemijskih reakcija i pohranjuju životno važni kemijski spojevi poput vitamina i glikogena. Ona je najveća žlijezda u čovječjem organizmu te oslobađa i uskladištava hranjive tvari, a neutralizira štetne. Kako bi iz crijeva hranjive tvari dospjele u krv moraju se prilagoditi u jetri. Jetra također proizvodi žuč koja se pohranjuje u žučnom mjehuru, a služi za olakšavanje probave masti.

…Enzimi u probavi… l Enzimi u probavi imaju vrlo važnu ulogu, pogotovo u kemijskoj razgradnji hrane. Probavne enzime luče žlijezde slinovnice (enzim ptijalin), želudac (enzim pepsin) i gušterača (njezini enzimi razgrađuju hranu do molekula kako bi se mogle upiti u krv).

…ZDRAVA PREHRANA… l Djeca u vrtiću kažu: „Hrana je banana, čaj, kruh i pašteta!“ Osnovnoškolci još i više znaju o hrani. Reći će: “To su hamburgeri i Coca Cola, sladoledi, buhtle, pizze. ” Odrasli će reći: “Hrana je juha, pečeno meso, krumpiri i salata. ” I svi odreda su u pravu jer to sve jest hrana i piće l Ali kakva je to hrana? Kakvo je piće? Kako je uzgojena, je li GMO? Je li konzervirana? Smrznuta? Bez pesticida, bez konzervansa? Ima li “skrivenog” šećera? l Netko će na sva ova pitanja odmahnuti rukom jer su mu nebitna. „Važno je da nisam gladan, da mi je trbuh pun” misle neki. Netko će reći: ”Kakva zdrava hrana, pa sve je zagađeno. ” l Točno je. Danas je zaista zrak onečišćen, a Zemlja majka teško ranjena eksplozijama zbog kojekakvih pokusa, otrovana kemikalijama za “zaštitu” biljaka, izorana teškom mehanizacijom. Hoćemo li se zbog toga predati i odustati? Hoćemo li nastaviti nijemo promatrati uništavanje planete ili ćemo se u ime Prirode zauzimati za ekološki održiv razvoj, za uzgoj zdrave hrane jer je i to jedan od načina da se očuvaju zdravima Zemlja, zrak i voda.

Zdrava hrana je trenutno jako popularna. Ipak, kada nas glad uhvati, bez obzira koliko željeli da se zdravo hranimo, u tim trenucima ne razmišljamo o lešo piletini, nezačinjenoj zelenoj salati i kupusu, nego o nečemu masnom i začinjenom.

…Piramida zdrave prehrane…

…IZRADILI I PRIREDILI: Josip Burić Antoni Pišonić