PRIVREMENA OBUSTAVA AKTIVNOSTI U IZVANPARNINOM POSTUPKU 1 OPENITO

PRIVREMENA OBUSTAVA AKTIVNOSTI U IZVANPARNIČNOM POSTUPKU

1. OPĆENITO Nepostojanje cjelovitog Zakona o izvanparničnom postupku u RH. Novo zakonsko uređenje izvanparničnog prava u Austriji – AußStr. G 2003. Predstojeće uređenje izvanparničnog prava u Njemačkoj – FGG-RG.

2. AUSTRIJA AußStr. G 1854 – potpuni izostanak odredbi o privremenoj obustavi aktivnosti (izuzev § 2. st. 2. t. 7, § 223. st. 1. , § 127. st. 1. ). Nakon potpunog negiranja mogućnosti mirovanja u izvanparničnom postupku, postupni prodor ideja da je mirovanje moguće u spornim izvanparničnim postupcima.

AußStr. G 2003 vrlo detaljno uređuje sve oblike privremene obustave aktivnosti u izvanparničnom postupku (§§ 25. -29). Prekid postupka moguć i ex lege i sudskom odlukom. Prekid postupka sudskom odlukom radi rješavanja prethodnog pitanja moguć samo ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta: 1. da rješenje prethodnog pitanja u izvanparničnom postupku koji je u tijeku nije moguće bez znatnih troškova postupka 2. da s prekidom postupka nije povezano neprihvatljivo odugovlačenje.

Mirovanje moguće i u nekim oficioznim izvanparničnim postupcima ako je svrsishodno. Nastavak postupka moguć i prije isteka roka od tri mjeseca ako su ugroženi interesi stranke ili opći interesi čija je zaštita svrha postupka (§ 28. st. 3. ). Zastoj je moguć samo sud. odlukom ako je izgledno da će doći do sporazuma stranaka, a određuje se na vrijeme od 6 mjeseci ili kraće (§ 29. ).

3. NJEMAČKA Potpuno odsustvo odredbi o privremenoj obustavi aktivnosti prema FGG-RG-u. Svaka izvanparnična stvar prosuđuje se prema prirodi izvanparničnog postupka i okolnostima slučaja. Do mirovanja može doći u spornim izvanparničnim postupcima. Sud može odrediti mirovanje i po službenoj dužnosti ako ročišta izostanu sudionici izvanparničnog postupka (§ 251. st. 3. d. ZPO).

FGG-RG uređuje privremenu obustavu aktivnosti samo jednom odredbom (§ 21. ). Prekid postupka sudskom odlukom moguć je zbog rješavanja prethodnog pitanja ili zbog drugog važnog razloga. U odnosu na prekid postupka ex lege i mirovanje moguća bi bila dva stava: 1. ako ih zakon izrijekom nije uredio oni nisu mogući 2. i nadalje će se primjenjivati stavovi izraženi u sudskoj praksi i doktrini izvanparničnog procesnog prava.

FGG-RG uredio je prekid postupka u okviru odredbi o posebnim izvanparničnim postupcima posvojenja (§ 181. ), diobe kućanskih stvari ili dodjele stana (§ 208. ), izjednačavanja prava bračnih drugova na mirovinsko i socijalno osiguranje (§ 221. ), ostavinskom postupku (§ 370. ) i registarskim stvarima (§ 381. ). Ona se u pravilu odnose na upućivanje stranaka na rješavanje spornih pitanja, odnosno podnošenje tužbe u parničnom postupku.

4. HRVATSKA U periodu do osamostaljenja RH Hrvatska privremenu obustavu aktivnosti prosuđivala je prema pravilima ZVP-a 34. Pravila o prekidu i mirovanju ovisila su o prirodi izvanparničnog postupka (kontenciozni i oficiozni) i općoj supsidijarnoj primjeni pravila ZPP-a (§ 21. st. 1. ). Isključenje pravila o mirovanju u izvanparničnim obiteljskim postupcima (čl. 349. ZBPO) utjecalo je na zauzimanje doktrinarnog stava o isključenju mirovanja u izvanparničnim postupcima uopće.

Nakon osamostaljenja Hrvatska nizom zakona parcijalno uređuje izvanparnično pravo (Ob. Z, ZN, ZV, ZSR). U izvanparničnim postupcima prekid postupka moguć je uz supsidijarnu primjenu pravila ZPP-a. Mirovanje je isključenu u obiteljskim izvanparničnim i registarskim stvarima (čl. 312. Ob. Z, čl. 16. st. 3. ZSR). ZN nema odredbe o isključenju mirovanja. Upozorava na potrebu donošenja cjelovitog zakona kojim bi se riješila i ova pitanja.

5. ZAKLJUČAK Austrijsko rješenje najdetaljnije, istovremeno izvorno i prilagođeno potrebama izvanparničnog postupka. Njemačko uređenje parcijalno, zahtijeva daljnju primjenu stavove sudske prakse i doktrine. Hrvatsko neusklađeno kao rezultat parcijalnog i nesustavnog rješavanja pitanja izvanparničnog prava. Takva pravna situacija nalaže donošenje Zakona o izvanparničnom postupku u Hrvatskoj de lege ferenda.