PRIVATIZACIJA U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU Jelena Ipa Mladen Meter

PRIVATIZACIJA U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU Jelena Ipša & Mladen Mešter

Privatizacija(denacionalizacija) je prijenos vlasništva iz javnog(državnog) sektora na privatni sektor. (wikipedia. org) Potreba za privatizacijom u zdravstvu javila se nakon rata, kada je zbog loših općih gospodarskih prilika došlo i do lošeg stanja u zdravstvu. Uvođenjem privatnog vlasništva u zdravstvo trebalo je doći do njegovog oporavka.

PRIVATIZACIJA U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU Osim privatne prakse, tijekom devedesetih godina pojavila se mogućnost zakupa ordinacija. Ta mogućnost uvedena je zbog potrebe za što bržom privatizacijom, ali i svijesti o tome što nije postojala mogućnost kupnje prostora i opreme koju svaka ordinacija mora imati.

PRIVATIZACIJA U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU OBLICI PRIVATNE PRAKSE U HR: 1. “Čista” privatna praksa - Liječnik je privatni poduzetnik koji je vlasnik ordinacije i opreme u njoj. On može direktno naplaćivati usluge ili putem ugovora s fondom zdravstvenog osiguranja. 2. Privatna praksa u zakupu - Liječnici primarne zdravstvene zaštite zakupljuju prostor u domu zdravlja; nisu vlasnici prostora i opreme, rade kao privatnici i imaju ugovor s HZZO-om, te se financiraju glavarinama. 3. Privatna praksa izvan radnog vremena.

OSNIVANJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA Osnivanje i organiziranje zdravstvenih ustanova regulirano je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, NN br. 121/03 (s dopunama 48/05 i 85/06). Članak 40. ¹ Državni zdravstveni zavod, kliniku kao samostalnu ustanovu, kliničku bolnicu i klinički bolnički centar može osnovati Republika Hrvatska. Kliniku kao samostalnu ustanovu može osnovati i županija i druga pravna osoba, osim jedinica lokalne samouprave. Opću bolnicu može osnovati županija i grad. Specijalnu bolnicu može osnovati županija, grad i druga pravna osoba osim općine. Dom zdravlja, ustanovu za hitnu medicinsku pomoć i zavod za javno zdravstvo može osnovati županija. Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu i ljekarničku ustanovu mogu osnovati županija i druga pravna i fizička osoba. ¹ Narodne Novine, broj 121/03

OSNIVANJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA Zakonom je regulirana i djelatnost zdravstvenih ustanova. Članak 41. ¹ Zdravstvena ustanova čiji je osnivač pravna osoba te zdravstvena ustanova čiji je osnivač fizička osoba ne može obavljati djelatnost državnih zdravstvenih zavoda. Zdravstvena ustanova čiji je osnivač pravna osoba, osim županije, te zdravstvena ustanova čiji je osnivač fizička osoba ne može obavljati cjelovitu djelatnost zdravstvenih zavoda, doma zdravlja i ustanove za hitnu medicinsku pomoć. Članak 50. ² Zdravstvena ustanova prestaje s radom ako: – osnivač donese odluku o prestanku rada, – više ne postoji potreba za obavljanjem djelatnosti za koju je osnovana, a nema mogućnosti da se preustroji za obavljanje druge zdravstvene djelatnosti, – ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti. Prijedlog za prestanak rada zdravstvene ustanove može podnijeti osnivač, nadležna komora te Zavod za zdravstvene ustanove u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti. Rješenje o prestanku rada zdravstvene ustanove donosi ministar nadležan za zdravstvo. ¹´² Narodne Novine, broj 121/03

OSNIVANJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA Sredstva za rad također su regulirana zakonom. Članak 51. ¹ Sredstva za rad zdravstvena ustanova u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti može ostvariti: – ugovorom sa Zavodom, – ugovorom s ministarstvom nadležnim za zdravstvo, odnosno drugim tijelima državne vlasti za poslove koji se na osnovi zakona financiraju iz državnog proračuna, – ugovorom sa fakultetima i drugim visokim učilištima zdravstvenog usmjerenja, – iz sredstava osnivača u skladu s aktom o osnivanju, – ugovorom s jedinicom područne (regionalne) samouprave, – ugovorom s jedinicom lokalne samouprave, – ugovorom s dobrovoljnim osiguravateljima, – ugovorom s trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama za provedbu posebnih projekata, – iz sudjelovanja korisnika zdravstvene zaštite u pokriću dijela ili ukupnih troškova zdravstvene zaštite, – iz drugih izvora na način i pod uvjetima određenim zakonom, aktom o osnivanju i statutom zdravstvene ustanove. ¹ Narodne Novine, broj 121/03

PRIVATNA PRAKSA Osnivanje privatne prakse regulirano je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti , NN broj 121/03 (s dopunama 48/05 i 85/06). Članak 139. ¹ Privatnu praksu može samostalno obavljati zdravstveni radnik s visokom stručnom spremom pod sljedećim uvjetima: 1. da ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, položen stručni ispit, a za specijalističke ordinacije i odgovarajući specijalistički ispit te odobrenje za samostalan rad, 2. da je državljanin Republike Hrvatske, 3. da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse, 4. da je potpuno poslovno sposoban, 5. da mu pravomoćnom sudskom presudom ili odlukom drugoga nadležnog tijela nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite, odnosno zaštitna mjera udaljenja, dok te mjere traju, 6. da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost, 7. da raspolaže odgovarajućim prostorom, 8. da raspolaže odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom, 9. da pribavi mišljenje Zavoda i nadležne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti odnosno mišljenje nadležne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti. ¹ Narodne Novine, broj 121/03

PRIVATNA PRAKSA "U zakup se ne daju prostorije i medicinsko-tehnička i druga oprema doma zdravlja u kojima se obavljaju slijedeće djelatnosti: 1. higijensko-epidemiološka, 2. hitna medicinska pomoć, 3. dijaliza, 4. patronaža, 5. depo lijekova, 6. rodilište, 7. operaciona sala, 8. stacionar za privremeni smještaj bolesnika, 9. ordinacija medicine rada, 10. prostorije i medicinsko-tehnička i druga oprema neophodna za održavanje nastave. . . “ (Pravilnik o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta; "Narodne Novine", broj 6/96, članak 15. ) ¹ Narodne Novine, broj 121/03

PRIVATNA PRAKSA Više zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu osobno mogu su udružiti u grupnu privatnu praksu. NN 121/03, čl. 146 Grupne privatne prakse – povezano više ordinacija, mogućnost pružanja bolje usluge (svaki tim se može specijalizirati za neko područje, npr. UZV), u slučaju odsutnosti ili privremene obustave rada lakše osiguranje zdravstvene zaštite osiguranim osobama, NN 121/03, čl. 148

PRIVATNA PRAKSA Zakonom je regulirano i ostvarivanje prihoda. Članak 155. ¹ Zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu može ostvariti prihode: – putem ugovora sa Zavodom, ako poslove obavlja kao ugovorni privatni zdravstveni radnik, – putem privatnog zdravstvenog osiguranja, – putem dopunskog zdravstvenog osiguranja, – izravno naplatom od osobe kojoj se pruža zdravstvena zaštita. Cijenu zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse u kojima nije ugovorni zdravstveni radnik utvrđuje nadležna komora. Cijene zdravstvenih usluga iz opsega privatnog zdravstvenog osiguranja određuje društvo za osiguranje uz suglasnost nadležne komore. ¹ Narodne Novine, broj 121/03

PRAVILNIK O ZAKUPU ORDINACIJA IZ 1997. g. Upravno vijeće donosi odluku o davanju ordinacije u zakup. Zakupac prije zakupa ordinacije mora u njoj raditi najmanje 3 godine. Ukoliko taj zdravstveni radnik ne uđe u zakup ili raskine ugovor o zakupu, jedinica zakupa dat će se u zakup putem natječaja drugom zakupcu. Liječnice starije od 55 g. i liječnici stariji od 60 g. izuzeti su od prethodnog pravila i ne moraju ući u zakup.

PRAVILNIK O ZAKUPU ORDINACIJA IZ 1997. g. Zakupac ostvaruje materijalna primanja temeljem ugovora s HZZO-om (mjesečna glavarina). Zakupac svake godine zaključuje ugovor s HZZO-om. Glavarine:

OD GLAVARINE LIJEČNIK FINANCIRA: Plaće zaposlenicima Mirovinsko i socijalno osiguranje zaposlenika Najam ambulante Komunalne troškove Nabavku i odvoz ampuliranog i sanitetskog materijala Knjigovođu Plaću, mirovinsko i socijalno sebi

PREDNOSTI i NEDOSTATCI RADA LIJEČNIKA U ZAKUPU Prednosti Slobodan izbor liječnika Mogućnost kvalitetnije usluge Nedostaci Neadekvatnost prostora i opreme Loša raspodjela pacijenata po broju i spolu Sustav financiranja glavarinom Štednja na lijekovima i materijalu Nemotiviranost

PRIKAZ BROJA DOKTORA MEDICINE KOJI RADE U PRIVATNOJ PRAKSI, ZAKUPU ILI DRŽAVNOJ USTANOVI OD 1995 -2006 Croatian Health Service Yearbook 2006

PRIVATIZACIJA IZ ASPEKTA LIJEČNIKA: Motiv za otvaranje privatne liječničke prakse? Veća kvaliteta rada (uz obećane vlastite ordinacije). Prednosti zakupa: Veća financijska dobit Nema dežurstva Moguća veća kvaliteta rada Nedostaci zakupa: Prostor je u najmu (ne u vlasništvu) Velike razlike u opremljenosti Nedostatak kontrole rada Problem zamjene u slučaju bolovanja i godišnjih odmora Glavnica profita ostaje ista bez obzira na trud, nema bonusa Neadekvatna povezanost sa specijalističkim službama

PRIVATIZACIJA IZ ASPEKTA LIJEČNIKA: Kako bi danas odlučili da im se ponudi privatizacija ili zakup? ” Zakup se smatra u svakom slučaju boljom opcijom, prvenstveno radi veće financijske isplativosti. ” Prednosti i nedostaci cjelovite obrade pacijenata? “Kvalitetniji rad te veliko rasterećenje bolnica i specijalističkih službi, međutim u važećem modelu zdravstva, u primarnoj praksi obradi se samo manji broj pacijenata s lakšim bolestima, dok se većina ostalih upućuje na specijalističke pretrage u bolnice čime se neravnomjerno opterećuje sustav. ”

PRIVATIZACIJA IZ ASPEKTA LIJEČNIKA: Od koga očekuju pomoć i podršku prilikom svakodnevnog rada? Od Ministarstva zdravstva, Liječničke komore, te svih mjerodavnih instanci.