Prisjetimo se to se opisuje pojmom brzina Koja

Prisjetimo se! • Što se opisuje pojmom brzina? • Koja je oznaka i mjerna jedinica za brzinu? • Što treba izmjeriti da bismo odredili brzinu gibanja? • Po čemu se razlikuju trenutna i srednja brzina gibanja?

Dovrši rečenice. . . • Ako su iznos i smjer brzine stalni, gibanje je. . . – jednoliko pravocrtno • Ako se mijenja smjer brzine, gibanje je. . . – krivocrtno • Ako se mijenja iznos brzine, gibanje je. . . – nejednoliko

Vozilo postigne brzinu 100 km/h za 9 s. Zašto je vozilu potrebno vrijeme da postigne željenu brzinu? Kako se tijelo giba ako mu se brzina stalno povećava? Ili ako mu se brzina smanjuje?

8 BRZINA SE MIJENJA (AKCELERACIJA)

Povećanje brzine u jednoj sekundi jest ubrzanje. Smanjenje brzine u jednoj sekundi jest usporenje. Ubrzanje i usporenje nazivamo akceleracija i označavamo je znakom a (lat. accelerare). Akceleracija je količnik promjene brzine i vremenskog razmaka u kojem se ona dogodila:

Jednadžba akceleracije: u kojoj je promjena brzine, a je vremenski interval.

Izraz za akceleraciju može se zapisati i kao: Mjerna jedinica za akceleraciju je metar u sekundi za sekundu, (m/s)/s, ili kraće, metar u sekundi na kvadrat, m/s 2. Kakva je brzina? Brzina je proporcionalna i ovisna o vremenu.

o Na startu je akceleracija trkaćeg automobila puno veća nego akceleracija putničkog automobila i sprintera. o Što to znači? Veća promjena brzine u istom vremenskom inervalu

Značenje akceleracije za neko gibanje Primjer: Tijelu se za 10 s promijeni brzina s 20 m/s na 40 m/s. Akceleracija je 2 m/s 2. Tijelu se svake sekunde brzina povećala za 2 m/s.

nejednoliko gibanje ubrzano usporeno VIDEO UBRZANJE

Ako se brzina u jednakim vremenskim intervalima povećava, tijelo se giba ubrzano. t (s) 5 10 15 v (m/s) 10 15 30 a (m/s 2) 2 1 3

Ako se brzina u jednakim vremenskim intervalima smanjuje, tijelo se giba usporeno. Negativna akceleracija!

Ako se tijelo giba jednoliko (stalna brzina), ili miruje, akceleracija je nula. .

Pozitivna i negativna akceleracija Pri ubrzavanju tijela akceleracija je pozitivna, a pri usporavnju negativna.

Koliko je ubrzanje vlaka koji, približavajući se kolodvoru, smanjuje svoju brzinu s 128 km/h na 20 km/h? Smanjivanje brzine traje 5 minuta. Rješenje: a = - 0, 1 m/s 2

Trajekt kreće iz luke iz stanja mirovanja i ubrzava 5 m/s 2. Za koliko vremena će trajekt postići brzinu od 72 km/h?

Autobus na ravnom dijelu puta pet sekunda povećava brzinu sa 65 km/h na 83 km/h. Koliko je ubrzanje autobusa?

Nekoliko primjera Na startu biciklist postigne, krenuvši iz stanja mirovanja, brzinu 2, 7 m/s u prve 3 s. Kolika mu je pritom akceleracija? Vlak krene iz polazne stanice i giba se 20 s ubrzanjem 1, 5 m/s 2. Koju će brzinu postići vlak u tome vremenu? Saonice se gibaju niz brijeg ubrzanjem 0, 4 m/s 2. Kada će postići brzinu 3, 2 m/s?

8 Newtonovi zakoni gibanja UTJECAJ SILE I MASE NA AKCELERACIJU TIJELA

Prisjetimo se. . .

. . . svojstva tromosti ili inercije tijela! Tijelo nastoji zadržati stanje u kojemu je bilo!

Ako na tijelo ne djeluje nikakva sila ili su one u ravnoteži, . . . može li se ono pokrenuti?

Ako na tijelo ne djeluje nikakva sila ili su one u ravnoteži, . . . • . . . tijelo zadržava stanje mirovanja ako je mirovalo. • . . . ili ako se jednoliko gibalo po pravcu, zadržava takvo stanje gibanja. prvi Newtonov zakon – zakon tromosti

Kada će tijelo promijeniti stanje mirovanja ili gibanja?

Ako silom djelujemo u smjeru gibanja, tijelo će se gibati ubrzano. Ako silom djelujemo u suprotnome smjeru, tijelo će se gibati usporeno.

U kojemu slučaju moramo djelovati većom silom? • Želimo li da dva tijela imaju jednake brzine gibanja, tada na tijelo veće mase treba djelovati proporcionalno većom silom.

Djelovanje veće sile na tijelo uzrokuje veću akceleraciju, a lakše pokrenuti, i dati akceleraciju, tijelu manje mase (tromosti). drugi Newtonov zakon temeljni zakon gibanja

Ako na tijelo koje se giba djelujemo stalnom silom u smjeru gibanja, ono će se gibati jednoliko ubrzano. Kako sila djeluje na tijelo da se ono jednoliko usporava?

Slobodni pad • primjer jednoliko ubrzanoga gibanja

sedmi razred g = 10 N/kg osmi razred 2 g = 9, 81 m/s ≈ 10 m/s 2 Gravitacijsko ubrzanje ili akceleracija slobodnoga pada

Sva tijela koja slobodno padaju pod utjecajem stalne sile teže imaju jednaku akceleraciju približno 10 m/s 2. Do razlike u brzini koju primjećujemo dolazi zbog različitoga otpora zraka.

Ponovimo. . . • Kada se tijelo mase m ubrzava? • Zašto se tijelo opire promjeni brzine? • Kad na tijelo koje se giba ne djeluje nikakva sila, tada je i akceleracija jednaka 0. Kakvo je stanje tijela: gibanje ili mirovanje? • Kolika je masa tijela koje sila od 300 N ubrzava akceleracijom od 0, 5 m/s 2? • Koliku će brzinu pri padu na tlo imati kamen koji je padao s vrha nebodera 6 s? • Kolikim će se ubrzanjem gibati lokomotiva mase 20 tona ako na nju djeluje sila 8 k. N?