PRIPREMA MATERIJALA ZA WEB Osnovni pojmovi Formati datoteka

PRIPREMA MATERIJALA ZA WEB • Osnovni pojmovi • Formati datoteka • Dobra praksa

Osnovni pojmovi �WWW �Internetski preglednik �HTML

WWW �World Wide Web (skraćeno WWW, W 3, ili samo Web, naziv dolazi iz engleskog jezika a može se prevesti kao 'svjetska mreža'; u engleskom riječ web ima značenje razgranate i isprepletene mreže poput paučine) je jedna od najkorištenijih usluga Interneta koja omogućava dohvaćanje hipertekstualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadržavati tekst, slike i multimedijalne sadržaje a međusobno su povezani tzv. hiperlinkovima. Za dohvaćanje i prikaz sadržaja koriste se računalni programi koji se nazivaju web-preglednici.

Internet �Web se često pogrešno koristi kao sinonim za Internet, a zapravo predstavlja jednu uslugu kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske računalne mreže. �Projekt kojim je počeo razvoj Weba predložili su 1990. u CERN-u engleski inženjer i znanstvenik Tim Berners-Lee i belgijski znanstvenik Robert Cailliau. [1][2]

Internetski preglednik � Internetski preglednik[1][2] (Web preglednik, web browser, Internet browser) je program koji korisniku omogućuje pregled web-stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih. � Najpopularniji preglednici danas su: � Firefox - besplatan preglednik otvorenog koda � Microsoft Edge - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft � Opera - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera � Internet Explorer - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft � Safari - besplatan preglednik tvrtke Apple � Google Chrome - besplatan preglednik tvrtke Google

HTML � HTML je kratica za Hyper. Text Markup Language, što znači prezentacijski jezik za izradu web stranica. Hipertekst dokument stvara se pomoću HTML jezika. HTML jezikom oblikuje se sadržaj i stvaraju se hiperveze hipertext dokumenta. HTML nije programski jezik niti su ljudi koji ga koriste programeri. On služi samo za opis naših hipertekstualnih dokumenata. � Primjer HTML <html> <body> <h 1>My First Heading</h 1> <p>My first paragraph. </p> </body> </html>

FORMATI DATOTEKA � Format datoteke je način na koji su informacije enkodirane za zapis u datoteku. Format datoteke može biti vlasnički (. DOC) ili slobodan (. ODT). � Neki formati su dizajnirani za specifičnu vrstu informacija : PNG datoteka, na primjer pohranjuje bitmap slike. Drugi formati , različito od PNG-a su dizajnirani da pohrane različite tipove informacija: Npr. Ogg format služi kao konteiner za različite vrste multimedijalnih informacija, kombinirajući audio i video sa ili bez teksta. � Tekstualna datoteka može sadržavati bilo kakav niz znakova, uključujući i kontrolne znakove , te može biti kodirana po različitim shemama.

Tekstualni formati Plain text U računalstvu , plain text predstavlja podatke koji predstavljaju samo slovnobrojčane znakove čitljivog materijala bez grafičkih i opisnih elemenata. Eventualno može sadržavati ograničen broj kontrolnih kodova kao što su novi red ili tabulator. Zauzimaju jako malo mjesta na mediju na koji se pohranjuju. Obično imaju nastavak. txt Formated text - Oblikovani, stilizirani ili obogaćeni tekst , nasuprot plain tekstu , sadrži elemente za oblikovanje, boju, vrstu pisma, veličinu itd. . Zauzimaju puno više mjesta na mediju na koji se pohranjuju i obično imaju nastavke tip. doc, . docx, . odt i sl. .

Primjer sadržaja tekstualne datoteke �Primjer datoteke u TXT formatu (ukupna veličina 105 Byte) DOC(X) datoteka je vlasnički format zapisa u datoteku koji koriste sve verzije Microsoft Word programa. �Primjer dijela iste datoteke u DOC formatu (ukupna veličina 26112 byte) � C h a r CJ OJQJa. J PK ! ‚ŠĽú ontent_Types]. xml¬‘ËjĂ0 E÷…ţ�жŘrş(ĄŘ΢Iw}, Ňä±jŹ„ 4 Éßwě¸Pş™{U®Źă “óTéU^h…d}㨠«ôűî)» ×*1 P�'¬ ô“^××Wĺî 0)™¦Též 9<“lŹ#¤Ü $yi}� ĺ; Ŕ~@‡ć¶(îŚőÄHśńÄĐuů*D× z�Č/0ŠÇ° đűů$€� X «Ç3 a. Z˘Ň ŕ, °D 0 j~č3

Portable Document Format (. PDF) � Portable Document Format (skraćeno: PDF) je format zapisa dokumenata kojeg je kreiralo poduzeće Adobe Systems 1993. godine. � Svaki PDF-dokument sadrži kompletan opis dokumenta, uključujući slike, tekst, vektorsku grafiku, rasterske slike, te može sadržavati i fontove potrebne za prikaz teksta. Za prikaz PDF-dokumenata potrebno je imati odgovarajuće programe za računalu, koji su besplatni i mogu se naći preko Interneta. � Format je zasnovan na jeziku Post. Script. Može se prepoznati po tome što su prva četiri bajta uvijek %PDF. Ime dokumenta (datoteke) obično završava s . pdf.

SLIKOVNI FORMATI �Prikaz i veličina �Boje �Rezolucija Zaslona Digitalnog fotoaparata

Monitor �Računalni monitor je uređaj koji služi za prikaz slike stvorene računalom. Glavni dio monitora je zaslon ("ekran"), pa se u svakodnevnom govoru ti nazivi često koriste i za cijeli uređaj. �Slova, te pokretne i nepokretne slike koje se prikazuje obično se tvore u grafičkoj kartici, dijelu računala kojemu je funkcija stvaranje i obnavljanje slike.

Boje � � � crno-bijela monokromna boja (color) Piksel na color monitoru sadrži podpiksele osnovnih komponenti boja: crvenu, zelenu i plavu točkicu. � Dubina boja je sinonim za brojnost nijansi. Standardizirani su sljedeći stupnjevi dubine boja: � � 4 nijanse ("crno-bijeli" zasloni uključuju crnu, sivu, bijelu i intenzivno bijelu) 16 (monokromni zaslon, boje prevodi u nijanse sivoga)) 16 nijansi, color 256 nijansi, color 16 bitna boja (sadrži tisuće nijansi), color 24 bitna boja (sadrži 16 milijuna nijansi), color Siromašnija paleta boja daje stepeničaste prelaze pri pretapanju nijansi i suviše jake kontraste boje.

Rezolucija zaslona Razlučivost' ili rezolucija' je broj točkica (piksela) od kojih je načinjena slika na zaslonu.

Rezolucija kod digitalnog fotoaparata Oštrina digitalnog snimka zavisi od kvalitete objektiva, preciznosti automatike za uoštravanje, veličine relativnog otvora i razlučivosti CCD zaslona. Osim broja kvadratića na koje se slika razlaže, na kvalitetu velikih povećanja znatnog utjecaja ima i ugrađeni softver za obradu digitaliziranih podataka, jer u značajnoj mjeri može korigirati nepravilnosti uočljive na velikim povećanjima.

Rasterski formati slika �BMP je slikovni format u kome je slika razložena na sitne kvadratiće, tzv. piksele. Prilikom digitalizacije slike, svakom pikselu se definira položaj po vodoravnoj i okomitoj osi (x i y), nijansa boje i intenzitet osvijetljenosti. Skup ovih podataka uz podatke o marginama, dimenzijama prikaza i dr. čini slikovnu datoteku s nastavkom. BMP. �Budući da je izvorna bitmapa memorijski zahtjevna, koriste se razne komprimirane izvedenice bitmape: JPG, GIF, PNG, TIF ili TIFF, i druge.

Dobra praksa - tekst �Tekstualne datoteke Tekst pripremiti za web u jednom od tekstualnih editira (Notepad ili Notepad++), a ne u Microsoft Word-u zbog velike količine “smeća” koji producira, a ne može se prikazati u HTML-u. Tako pripremljen tekst oblikovati u editoru web stranice na koju tekst postavljate.

Dobra praksa - slike �Slikovne datoteke Slike pripremiti u jednom od programa za obradu rasterskih slika (Photoshop, Picasa ili Paint. Net), vodeći računa o tome da se rezolucija slike i dubina boja prilagode zaslonu na kojem će biti prikazane. Najbolje je koristiti datoteke tipa. jpg ili. png za pohranu slika. U oba formata se radi o načinu spremanja slika sa kompresijom, pa produciraju datoteke koje zauzimaju manje memorije i lakše se prenose putem interneta.

Dobra praksa - preuzimanje �Kod pripreme dokumenata za preuzimanje (download) se preporučuje korištenje. PDF formata datoteke. Isti je moguće otvoriti na bilo kojem uređaju , a osigurava izvjesni stupanj originalnosti dokumenta (moguće ga je digitalno potpisati i zaštiti od izmjene). �Dokumente u ovom formatu možete kreirati iz bilo kojeg modernog uredskog paketa ili uz pomoć virtualnog. PDF pisača.