PRIPRAVA KARBOKSILNIH KISELINA KARBOKSILNE KISELINE U SVAKODNEVNOM IVOTU

PRIPRAVA KARBOKSILNIH KISELINA KARBOKSILNE KISELINE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU Nastavni predmet: Organska kemija s vježbama Razred: 3. Nastavni plan i program/Kurikulum: Kemijski tehničar Trajanje: 2 sata (ili 4 sata) Pripremila: Sonja Rupčić Petelinc

Drage učenice i učenici, kako bi smo vam olakšali rad za vas smo pripremili ovaj materijal za samostalan rad. Materijal je vezan uz nastavni predmet Organska kemija s vježbama. Vaši nastavnici će vam također pružiti podršku u učenju na daljinu. Želimo vam uspješan rad!

Priprava karboksilnih kiselina kemijskom oksidacijom Monokarboksilne kiseline moguće je pripraviti oksidacijom odgovarajućih primarnih alkohola ili aldehida uz uobičajene oksidanse poput kromova(VI) oksida (Cr. O 3), kalijeva dikromata (K 2 Cr 2 O 7) ili kalijeva permanganata (KMn. O 4).

Priprava karboksilnih kiselina biološkom oksidacijom Octena kiselina u prirodi nastaje procesom oksidacije etanola, ali uz sudjelovanje odgovarajućih enzima. Tim se postupkom, stajanjem vina na zraku u prisutnosti bakterija Acetobacter aceti, dobije vinski ocat.

Karboksilne kiseline u svakodnevnom životu Svojstva, dobivanje i upotreba mravlje kiseline Mravlja (metanska) kiselina (soli formijati, lat. formica – najjednostavnija je karboksilna kiselina. Bezbojna je tekućina oštrog i neugodnog mirisa. U dodiru s kožom uzrokuje plikove. Koristi se u kožarskoj i tekstilnoj industriji, za dezinfekciju vinskih bačvi, kao sredstvo za konzerviranje voćnih sokova itd.

Mravlja kiselina laboratorijski se pripravlja oksidacijom metanala. Na veliko se dobiva uvođenjem ugljikova(II) oksida u otopinu natrijeva hidroksida pri povišenoj temperaturi i tlaku. Iz natrijeve soli mravlja se kiselina istiskuje jačom sumpornom kiselinom. Mravlja je kiselina jako redukcijsko sredstvo pa može, poput aldehida, reducirati Tollensov i Fehlingov reagens pri čemu se sama oksidira do CO 2 i H 2 O.

Svojstva, dobivanje i upotreba octene kiseline Octena (etanska) kiselina (soli acetati, lat. acetum – ocat) najčešće je korištena karboksilna kiselina u svakodnevnom životu. Sastojak je vinskog octa i da nastaje oksidacijom etanola iz vina u prisutnosti octenih bakterija. Octena kiselina odlično je polarno otapalo. Važna je sirovina u industriji boja, plastičnih masa, lijekova i dr. Razrijeđena octena kiselina („ocat”) rabi se za konzerviranje povrća te kao začin jelima. Ledena octena kiselina

Svojstva, dobivanje i upotreba propionske kiseline Propionska (propanska) kiselina (soli propionati, grč. protos – prvi + pio-n – mastan). Nastaje u procesu zrenja sireva u prisutnosti odgovarajućih bakterija. Pritom se razvija ugljikov(IV) oksid, odgovoran za rupice u siru. Dodaje se pekarskim proizvodima gdje sprečava nastajanje plijesni.

Svojstva i upotreba maslačne kiseline Maslačna (butanska) kiselina (soli butirati, lat. butyrum – maslac). Odgovorna je za neugodan miris i okus pokvarenog maslaca. Neugodan miris ljudskog znoja također potječe od maslačne kiseline. Psi tragači imaju posebno izoštren njuh za butansku kiselinu.

Svojstva, dobivanje i upotreba benzojeve kiseline Benzojeva (benzenkarboksilna) kiselina (soli benzoati) najjednostavnija je aromatska kiselina. Bijela je kristalinična tvar koja se pripravlja oksidacijom toluena. Benzojeva kiselina i njezine soli, primjerice, natrijev benzoat, često su korišteni konzervansi koji inhibiraju rast mikroorganizama.

Upotreba salicilne kiseline Salicilna kiselina (2 -hidroksibenzenkarboksilna kiselina). Njezine soli i derivati poznati su analgetici (sredstva protiv bolova) i antipiretici (sredstva za snižavanje temperature) - acetilsalicilna kiselina poznatija pod imenom aspirin. Salicilna kiselina – lijek iz vrbine kore

Dobivanje, svojstva i upotreba mliječne kiseline Mliječna (2 -hidroksipropanska) kiselina (soli laktati, lat. lac – mlijeko). Nastaje u procesu kiseljenja mlijeka i u procesu kiseljenja zelja, zrenja sireva, pripravi silaže za ishranu stoke. Pri pojačanoj tjelesnoj aktivnosti mliječna kiselina nastaje i u našim mišićima što uzrokuje osjećaj umora.

Svojstva i upotreba oksalne kiseline Oksalna kiselina (etanska dikiselina) (soli oksalati, lat. oxalis – kiselica), bijela kristalinična tvar, najjednostavnija je dikarboksilna kiselina. U prirodi su oksalna kiselina i njezine soli prisutne u mnogim biljkama (različite vrste kiselice) i u povrću (špinat, blitva, kupus, rajčica i dr. ). Oksalna kiselina s kalcijevim ionima daje teško topljivi talog kalcijeva oksalata koji se ne otapa u urinu – bubrežni kamenci.

Svojstva i upotreba vinske kiseline Voćne kiseline – vinska, limunska i jabučna – sastojci su voća po kojem su dobile i imena. Imaju više karboksilnih skupina u strukturi i sadržavaju i jednu ili više hidroksilnih skupina. Vinska kiselina prisutna je u grožđu. Njezine soli zovu se tartarati.