Primarne djelatnosti PRIMARNI SEKTOR poljoprivreda umarstvo ribarstvo danas
Primarne djelatnosti
PRIMARNI SEKTOR = poljoprivreda + šumarstvo + ribarstvo - danas oko 4% BDP-a poljoprivreda (ratarstvo i stočarstvo), šumarstvo i ribarstvo - ratarstvo prehrambene kulture najvažnije npr. žitarice, korjenaste biljke (krumpir). . . - stočartvo goveda, svinje, ovce, koze i perad, mlijeko. . .
POLJOPRIVREDNE REGIJE HRVATSKE - prirodna raznolikost velik potencijal (iskorišten? ) - 57 % površine iskoristivo za poljoprivredu - deagrarizacija
ciljevi razvoja: - povećavanje poljoprivrednih posjeda - konkurentnost - otvorenost prema međunarodnom tržištu - mehanizacija - prenamjena na proizvode sa većim prinosom po jedinici površine
Poljoprivreda prema obliku: 1) komercijalna - proizvodi za tržište - u razvijenim regijama 2) samoopskrbna - proizvodi za osobne potrebe (za preživljavanje) - u nerazvijenim regijama
1) panonska regija: - Slavonija hrvatska žitnica - tlo crnica = najplodnije - tržišno usmjerena proizvodnja komercijalna - najviša razina tehničke opremljenosti - pšenica i kukuruz > 50 % obradivih površina - ostale kulture: stočarstvo, vinogradarstvo i voćarstvo
2) peripanonsko – brežuljkasta regija: - središnja Hrvatska i gore zapadne Slavonije - reljef i tlo manje pogodni od panonske - manja primjena mehanizacije i suvremenih metoda - uvjeti povoljniji za polikulturnu proizvodnju samoopskrbna - voće, povrće, mlijeko i vino 3) gorska regija: - Gorski kotar, Lika, Učka, Ćićarija, Dinara - malo obradivog tla i nizina (zašto? ) - prevladava stočarstvo: ovce, goveda i koze - polja u kršu i ponikve krumpir, kupus i voće
4) jadransko – sredozemna regija: - Istra, Kvarner i Dalmacija - krški reljef malo obradivih površina - smeđe i crveno tlo na vapnencima - nizinski prostori: delta Neretve, zapadna Istra, Ravni kotari - flišne zone: Kaštela, unutrašnjost Istre, Konavle i na Krku sredozemne kulture (maslina, smokva. . . ) - vinogradarstvo Istra i Dalmacija - maslinarstvo otoci - stočarstvo pašnjački uzgoj koza i ovaca
ŠUMARSTVO HRVATSKE - šume prekrivaju 47 % površine - od toga šume bukve i hrasta preko 60 % Hrast lužnjak (“slavonske šume”) Vrba
- gorska Hrvatska = najšumovitija regija (više od ½ površine) - izvor drvne industrije, ali i važan ekološki čimbenik - Hrvatska izvozi drvo = nepovoljno za očuvanje šuma (deforestacija) Pošumljavanje = umjetno podizanje šuma sadnjom sadnica ili sjetvom sjemena na površinama, koje su dugi niz godina bile bez šume - šume ugrožene i putem čestih šumskih požara
RIBARSTVO HRVATSKE - Jadransko more nije prirodno bogato biomasom, ali za hrvatske prilike obujam ulova je za sada dostatan - hrvatsko stanovništvo u prehrani koristi nedovoljne količine ribe i ribljih proizvoda (8 kg po stan. /god. ; EU = 16!) - u prošlosti su se gotovo svi hrvatski otočani bavili ribolovom, a posebno oni iz mjesta Sali (Dugi otok), Iža, Kali (Ugljan) i Komiže (Vis) - ta se tradicija očuvala i do danas iako ribarstvo čini važnu gospodarsku djelatnost i na brojnim drugim otocima, osobito onima sa Kvarnera, te na priobalju (Istra, Zadar, Split) - najveća ribarska mjesta: Rovinj, Split i Rijeka
- mala i zastarjela ribarska flota - 20 000 ribara = uglavnom dodatni izvor prihoda - najviše se lovi plava riba: tuna, srdela, skuša, inčun - ostali ulov čine: glavonošci: hobotnica, lignja, sipa bijela riba: orada, zubatac, kovač, škarpina Tuna Hobotnica Orada
MARIKULTURA - uz uzgoj kvalitetne bijele ribe, posljednje desetljeće obilježeno je velikom proizvodnjom tune, koja se lovi, a potom dohranjuje u kavezima - gotovo cijela proizvodnja (70 %) plasira se na japansko tržište - osim ribe love se i uzgajaju školjke - najveća uzgajališta školjki (dagnji i kamenica) nalaze se u Limskom kanalu, Šibenskom zaljevu, Malostonskom zaljevu, širem zadarskom području i okolici Pule
AKVAKULTURA (slatkovodno ribarstvo) - razvijeno u panonskoj Hrvatskoj - umjetni uzgoj ribe u ribnjacima - uz naplavne nizine uz rijeke Savu, Kupu, Dravu i Dunav - najviše se uzgajaju šaran i pastrva
ZERP (zaštićeni ekološko-ribolovni pojas) Republike Hrvatske obuhvaća morski prostor u Jadranskom moru, od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine, a privremeno slijedi crtu razgraničenja epikontinentalnog pojasa
- proglašenje gospodarskog pojasa isključivo je subjektivno pravo obalne države - ZERP proglašen 2003. - počeo se primjenjivati 2004. i nije se odnosio na članice EU – a - 1. siječnja 2008. se donijela odluka da ZERP vrijedi i za EU - ubrzo Slovenija izjavljuje da bi se mogli usporiti pregovori Hrvatske s EU – om - međunarodni pritisak na Hrvatsku - u ožujku 2008. Hrvatska donosi odluku o privremenom ukidanju ZERP – a za države EU – a do zajedničkog rješenja - odluka je motivirana Hrvatskom željom da pristupi EU – u i jačanju dijaloga sa susjednim državama - nakon što Međunarodni arbitražni sud odredi morsku granicu između Hrvatske i Slovenije (2014. ) bi se otklonila posljednja politička prepreka te bi se ribolovni i ekološki standardi ZERP-a mogli primjenjivati i na članice EU sukladno Sporazumu o pristupanju Republike Hrvatske
PRIMARNE DJELATNOSTI PRIMARNI SEKTOR =poljoprivreda + šumarstvo + ribarstvo - danas oko 4% BDP-a POLJOPRIVREDA - velik i poticajan prirodni potencijal - 57% površine države iskoristivo za poljoprivredu - manje poticajni društveni čimbenici: usitnjen posjed, napuštanje poljoprivrede, demografska starost, uvoz stranih proizvoda - ciljevi poljoprivrede: poticanje konkurentnih proizvoda, viši prinosi, voće i povrće, ekoproizvodnja • POLJOPRIVREDNE REGIJE: 1. Panonska: hrvatska žitnica, najbolji uvjeti; uzgoj pšenice, kukuruza, uljane repice (biogorivo); stajsko govedarstvo
2. Peripanonsko-brežuljkasta: manje pogodni uvjeti, niži prinosi, polikultura 3. Gorska: malo obradiva tla; pašnjačko stočarstvo, ječam, raž, zob, kupus, krumpir, voće 4. Jadransko-sredozemna: smeđe i crveno tlo srednje plodnosti; mediteranske kulture ŠUMARSTVO - 47% površine pod šumama, bukva i hrast 60 % RIBARSTVO - mala i zastarjela ribarska flota - morsko ribarstvo - ulov i prerada morskih organizama; marikultura - slatkovodno ribarstvo - ribnjaci u gorskoj i panonskoj Hrvatskoj (pastrva, šaran) - ZERP = zaštićeni ekološko – ribolovni pojas RH
- Slides: 19