PRIKLJUENJE VJETROELEKTRANA NA ELEKTROENERGETSKI SISTEM Dunja Srpak dipl

PRIKLJUČENJE VJETROELEKTRANA NA ELEKTROENERGETSKI SISTEM Dunja Srpak, dipl. ing. el.

NAČINI PRIKLJUČENJA VJETROELEKTRANA I PRILAGODBE NA MREŽNI NAPON Vjetroagregat sa asinkronim generatorom i back–to–back pretvaračem

MREŽNI IZMJENJIVAČI ZA VJETROELEKTRANE Kod vjetroelektrana vjetromjeri brzinu vjetra i daje referencu u MPPT kontroler. Ta referenca se uspoređuje sa trenutnom proizvodnjom i određuje se nova radna točka istosmjernog kruga, te se prema tome korigira PWM signal za mrežni pretvarač (izmjenjivač) MPPT se izvodi na pretvaraču na generatorskoj strani (ispravljaču), tj. određuje se optimalna brzina rotora za svaku brzinu vjetra, da bi se postigla maksimalna snaga rotora (prema mjerenom naponu i struji u istosmjernom krugu, računa snagu generatora i mijenja radnu točku). Mrežni pretvarač upravlja linijskom (mrežnom) strujom tako sa bude sinusoidalna, te daje zahtijevani faktor snage (omjer radne i jalove energije), prema zahtjevima operatera.

NOVE TOPOLOGIJE IZMJENJIVAČA Topologija kaskadnog dvostrukog silaznog polumosnog pretvarača

UVJETI ZA VJETROELEKTRANE PRIKLJUČENE NA MREŽU U mrežama sa većim udjelom energije dobivene iz vjetroelektrana, iste mogu sudjelovati u reguliranju parametara sustava, te se od njih traži: upravljanje radnom i jalovom snagom. rad tijekom stanja kvara u mreži (FRT) kontrola (stabiliziranje) napona mreže stabiliziranje (održavanje) frekvencije

TEHNIČKI PREDUVJETI ZA PRIKLJUČENJE stanje prijenosne mreže za siguran plasman i prijenos proizvedene el. energije planiranje i pogon elektroenergetskog sustava s relativno visokim udjelom vjetroelektrana problemi vezani za dinamičku stabilnost rada elektroenergetskog sustava s visokim udjelom vjetroelektrana

Ø Postojeće vjetroelektrane u Hrvatskoj Vjetroelektrana Ravne 1, Pag, 7 vjetroagregata, 5, 95 MW, 2004. g. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin, Šibenik, 14 vjetroagregata, 11, 2 MW 2006. g.

Vjetroelektrana Orlice, Šibenik, 11 vjetroagregata, 9, 6 MW, 2009. g. Vjetroelektrana Crno brdo, Šibenik, 7 vjetroagregata, 10 MW, 2011. g.

Vjetroelektrana Vrataruša, Senj, 14 vjetroagregata, 42 MW, 2011. g. Vjetroelektrana Velika Popina, Gračac, 4 vjetroagregata, 9, 2 MW, 2011. g.

Vjetroelektrana Bruška, Benkovac, 16 vjetroagregata, 36, 8 MW, 2012. g. Vjetroelektrana Pometeno Brdo, Dugopolje, 16 vjetroagregata, 17, 5 MW, 2012. g.

ØBuduće vjetroelektrane u Hrvatskoj VE Pelješac, Ponikve - 14 VA, 34 MW (u prob. radu) VE Jelinak, Trogir - 20 VA, 30 MW (u prob. radu) VE Ćićarija, Čićarija - 34 VA, 80 MW VE Glunča, Šibenik – 10 VA, 23 MW VE Danilo, Šibenik – 19 VA, 43, 7 MW VE Rudine, Slano – 12 VA, 27, 6 MW VE Mravinjac, Dubrovačko primorje – 29 VA, 87 MW

HVALA NA PAŽNJI