Prijedlozi Profesor Muhovi Almina ta su prijedlozi v

Prijedlozi Profesor: Muhović Almina

Šta su prijedlozi? v Prijedlozi su nepromjenljive riječi koje stoje ispred pojedinih padežnih oblika samostalnih riječi i služe za označavanje i bliže određivanje njihovih različitih odnosa prema drugim riječima u rečenici. v Oni nemaju samostalno leksičko značenje.

Odnos prijedloga prema drugim riječima u rečenici v Najprije je to: � prostorni odnos ( Pred kućom igraju se djeca. ) � vremenski odnos ( Rođena je u proljeće. ) � odnos uzroka ( Nije otišao na put zbog magle. ) � cilja ili namjere ( Svratila je po svoju knjigu. ) � namjene ( Pokupovala je darove za djecu. ) � načina ( Govorio je kroz nos. ) � poređenja ( Ljepša je od svoje majke. ) � društva ( Prošetala je sa sestrom. )

Porijeklo prijedloga v Po postanku prijedloge dijelimo na: a) prave b) neprave Pravi su prijedlozi one riječi koje služe samo kao prijedlozi i čije se značenje danas ne može povezati sa značenjem i osnovom koje druge riječi ( do, iz, kod, nad, nakon, niz, o, od, osim, pod, pred, radi, u, u, uz, za ) Nepravi su oni prijedlozi čije se značenje može povezati sa značenjem i osnovom koje druge riječi.

Nepravi prijedlozi v Nepravi prijedlozi mogu biti: a) izvedeni b) složeni Izvedeni prijedlozi nastaju okamenjivanjem nekog oblika imenice: dno, duž, kraj, mjesto. . . Ovdje spadaju i prijedlozi nastali od predloga; to su riječi koje se uz glagole upotrebljavaju kao prilozi ( Primakla se blizu. ), a uz imenice kao prijedlozi ( Stanuje blizu škole. ) Složeni prijedlozi nastaju srašćivanjem dvaju prijedloga ili prijedloga i imenice: ispred, iza, iznad, nadohvat, nakraj, nasuprot, navrh, pokraj. .

Slaganje prijedloga s jednim padežom 1. s genitivom: bez, blizu, do, duž, ispred, ispod, iza, između, navrh, niže, osim. . . 2. s dativom: nadomak, nasuprot, unatoč, uprkos. . . 3. s akuzativom: kroz /a/, niz /a/, uz /a/ 4. s lokativom: pri, prema. . .

s dva padeža slažu se prijedlozi 1. mimo- s genitivom i akuzativom, bez razlike u značenju ( Prošli su mimo škole. / Prošli su mimo školu. ) 2. s (a)- s genitivom i instrumentalom Pr. Cigla je pala s kuće. S njim je ugodno razgovarati. 3. među, nad, pod, pred- s akuzativom ( kad označava cilj kretanja, odredište) Pr. Sjeo je među prijatelje. - s instrumentalom ( kada se označava orijentacija ) Pr. Kretao se među prijateljima. 4. prema – s dativom ( kada se označava smjer, kretanje) Pr. Otrča prema prozoru. - s lokativom ( kada označava mjesto gdje se neko nalazi ) Pr. Odmaramo se u bašči.

S tri padeža slažu se prijedlozi 1. u- s genitivom, akuzativom i lokativom Pr. U nesretna terzije i igla se krivi. Idemo u bašču. Odmaramo se u bašči. 2. za- s genitivom, akuzativom i instrumentalom Pr. Za života govori se svašta. Sklonili su se za ogradu. Čekala je za uglom.

Prilozi i prijedlozi � Neki se prilozi i prijedlozi razlikuju samo po kontekstu i po tome stoje li uz glagol ili imensku riječ: � Objasnit � Poslije � Prije ću ti poslije. (prilog) mene ide ona. (prijedlog) su bili sretniji. (prilog) � Došao je prije ponoći. (prijedlog) � Prišao je sasvim blizu. (prilog) � Stanujem blizu škole. (prijedlog)

Hvala na pažnji