Prihvatljivost dokaza u kaznenom postupku Nikolina Kati dipl

Prihvatljivost dokaza u kaznenom postupku Nikolina Katić, dipl. iur Pomoćnica zastupnice za pripremu predmeta pred ESLJP

Izvođenje dokaza u kaznenom postupku n ECHR ima stav da se redovno svi dokazi optužbe izvode u kaznenom postupku, na raspravi gdje obje strane imaju jednaku mogućnost predlaganja i osporavanja dokaza n Položaj obrane mora biti ravnopravan s obzirom na položaj optužbe vezano uz izvođenje dokaza n Usko vezano uz pravo na jednakost oružja – jednakost stranaka u postupku kao dio čl. 6

Zaštitni mehanizmi u kaznenom postupku n Zaštita čl. 6. Konvencije (pravo na pošteno suđenje) obrani mora biti omogućena i kroz: → višestupnjevitost postupka → pravo na žalbu → pravo na predlaganje svih dokaza koji obrani idu u korist i osporavanja svih dokaza koji je terete pred raspravnim sudom

Priznanje krivnje / pravo da se okrivljenik brani šutnjom n Vrlo važan dokaz u postupku ali nikada ne može biti jedini dokaz na kojem se temelji optužba n Pitanje “sole and decisive evidence” n Može se odnositi i na druge dokaze u postupku (primjerice iskaze svjedoka) ukoliko su jedini temelj optužbe okrivljenika

Dvorski protiv Hrvatske (VV) n Prava obrane – pravo biranja odvjetnika po vlastitom izboru na temelju potpune informacije n Priznanje dano uz odvjetnika za kojeg nije sasvim jasno je li podnositeljev stvarni izbor – povreda prava obrane – povreda načela poštenog suđenja n Ta činjenica nije mogla biti ispravljena u tijeku postupka – utjecala na pravičnost postupka u cjelini

Dvorski protiv Hrvatske (VV) n Je li ECHR ovom odlukom napustio dosadašnju praksu? – Martin protiv Estonije n “Prvostupansjka” presuda Vijeća u istom predmetu n Posebne okonosti predmeta n Zaštitni mehanizmi koje pruža domaći kazneni sustav

Upotreba nezakonito stečenog dokaza u kaznenom postupku n Čl. 6. Konvenciej ne sadrži nikakva pravila o dopuštenosti dokaza u (kaznenom) postupku n Predmet domaćeg prava n Načeo zabrane uporabe nezakonito stečenih dokaza n iznimka ? – moguća samo i isključivo uz postojanje zaštitnih mehanizama

Upotreba nezakonito stečenog dokaza u kaznenom postupku n Pri ocjeni je li postupak kao cjelina bio pošten važnu ulogu ima odgovor na pitanje jesu li poštivana prava obrane n Odlučno je i pitanje je li taj dokaz direktno utjecao na ishod kaznenog postupka n Ako se radi o samo jednom u nizu dokaza (optužba potkrijepljena i drugim dokazima) uloga nezakonito stečenog dokaza znatno je slabija

Upotreba nezakonito stečenog dokaza u kaznenom postupku n Težina utjecaja upotrebe nezakonitog dokaza na postupak u cjelini i povredu Konvenciej ovisi i o vrsti povrede prava n Dokaz stečen Povredom čl. 3. Konvencije UVIJEK predstavlja i povredu čl. 6. Konvencije čak i u slučaju da dokaz nije odlučujući → Jalloh protiv Njemačke (VV) § 99 – 105 presude

Mađer protiv Hrvatske n Priznanje koje je podnositelj zahtjeva dao policiji korišteno je kao valjan dokaz na suđenju u kaznenom postupku protiv podnositelja zahtjeva, te se njegova osuda u značajnoj mjeri zanivala na njemu. Stoga su u ovome predmetu na podnositelja zahtjeva nedvojbeno utjecala ograničenja njegovog pristupa odvjetniku, budući je njegova izjava dana policiji iskorištena da ga se osudi. Niti naknadno osigurana pomoć odvjetnika, niti kontradiktorna narav postupka koji je uslijedio, nisu mogli ispraviti nedostatke koji su se dogodili za vrijeme dok je podnositelj zahtjeva bio zadržan kod policije. n S obzirom na takvu pozadinu, Sud nalazi da je u ovome predmetu došlo do povrede članka 6. stavka 3. (c) Konvencije u svezi članka 6. stavkom 1 n § 155, 158 presude

Topić protiv Hrvatske n Nije bilo prave kontradiktornosti postupka – odbijeni svi dokazni prijedlozi obrane n raspravni sud je odbio podnositeljev prijedlog samo navodeći da su mjerodavne činjenice dovoljno, što se samo po sebi ne može smatrati obrazloženom odlukom te može ukazivati da su iskazi svjedoka koje je domaći sud saslušao bili jednostrani n Sud stoga smatra da je raspravni sud, odbijanjem svih prijedloga obrane i prihvaćanjem svih navoda i dokaznih prijedloga tužiteljstva, stvorio nepoštenu prednost u korist tužiteljstva te je podnositelju zahtjeva posljedično uskratio svaku praktičnu mogućnost da učinkovito ospori optužbe protiv sebe n § 47 -48 presude

Lisica protiv Hrvatske n Nezakonita pretraga automobile bez naloga – uporaba dokaza u kaz postupku – odlučujući dokaz n U ovome je predmetu posljedica pretrage vozila VW Golf II koju je policija obavila 24. svibnja 2000. , te ulaska policije u vozilo podnositelja zahtjeva 26. svibnja 2000. – što je oboje učinjeno bez nazočnosti, pa čak i bez obavještavanja podnositelja zahtjeva i njihovog punomoćnika o tim radnjama, te bez naloga za pretragu – bila pronalazak važnog dokaza. Sud naglašava da je to bio jedini dokaz koji je izravno povezivao vozilo prvoga podnositelja zahtjeva s osobnim vozilom …koje su vozili razbojnici, dok su svi ostali dokazi imali svojstva indicija. Međutim, okolnosti u kojima je taj dokaz pribavljen ne mogu ukloniti svaku sumnju glede njegove pouzdanosti, pa su utjecale na kvalitetu dotičnoga dokaza. (§ 60 presude) n Povreda čl 6 Konvencije – postupak nije pošten u cjelini

Postavljanje klopki, upotreba prikrivenih istražitelja n ECHR priznao potrebu država da koriste posebne izvidne metode (tajne istražitelje, tajna snimanja i praćenja) posebice kod kaznenih djela zloupotreba droge, terorizma i organiziranog kriminaliteta n ALI upotreba takvih metoda istraživanja mora biti strogo ograničena i kontrolirana

Postavljanje klopki, upotreba prikrivenih istražitelja n Upotreba je dopuštena i u skladu sa konvencijskim standardima ako je procedura za autorizaciju tih metoda dovoljno jasna, predvidljiva i podložna (sudskom) nadzoru → Romanauskas protiv Litve (VV) n U protivnom – dokaz mora biti isključen iz postupka ili predstavlja povredu čl. 6 n Isti principi vrijede i u slučaju kada je prikriveni istražitelj privatna osoba koja radi za državu → Shannon v. UK

Test dopuštenosti tako pribavljenih dokaza n Ukoliko se radilo o klopki (entrapment) - je li optuženik imao na raspolaganju pravna sredstva za osporavanje tako prikupjenih dokaza u postupku n Klopka = djelovanje tajnih agenata na aktivan način u smislu poticanja kaznenog djela koje inače ne bi bilo počinjeno a sve u cilju prikupljanja dokaza za pokretanje kaznenog progona → Romanauskas protiv Litve, § 55

Test dopuštenosti tako pribavljenih dokaza n Kada ECHR smatra da je istraga bila “u suštini pasivna” – ocjena razloga provođenja operacije i način na koji su se državna tijela ponašala tijekom istrage + je li postojala inicijalna (osnovana) sumnja da je ta osoba počinila kazneno djelo n Je li postojala prisila od strane tajnih istražitelja na počinjenje kaznenog djela – na čijoj je strani postojala inicijativa za počinjenje kd

Hvala na pažnji! nkatic@zastupnikvlade. t-com. hr nina_katic@hotmail. com