Pridjevi Medvedgrad je srednjovjekovni zamak Bio je okruen

Pridjevi

Medvedgrad je srednjovjekovni zamak. Bio je okružen dvostrukim prstenom debelih obrambenih zidova i s dvije branič-kule, sjevernom i južnom. U gradu su bile dvije stambene palače i nekoliko gospodarskih zgrada. Najvrednijom građevinom smatra se oktogonalna kapelica Sv. Filipa i Jakova s kamenim uglovima, rozetama i 3 m visokim romaničkim portalom. U grad se ulazilo sa sjevera kroz uzak ljevkast prolaz između unutrašnjeg i vanjskog zida. Medvedgrad su sagradili zagrebački biskup Filip i zagrebački Kaptol u razdoblju od 1249. do 1254. godine. Često je mijenjao vlasnike. Na Dan državnosti 1994. Medvedgrad je postao mjesto odavanja počasti svim hrvatskim junacima i hrvatskoj suverenosti. Izgrađen je spomenik koji tvore velike kamene kocke različitih vrsta kamena i veličina, s isklesanim hrvatskim motivima iz vremena kneza Branimira, velikim križem i stihovima hrvatske himne posložene u hrvatski grb.

Medvedgrad je srednjovjekovni zamak. Bio je okružen dvostrukim prstenom debelih obrambenih zidova i s dvije branič-kule, sjevernom i južnom. U gradu su bile dvije stambene palače i nekoliko gospodarskih zgrada. Najvrednijom građevinom smatra se oktogonalna kapelica Sv. Filipa i Jakova s kamenim uglovima, rozetama i 3 m visokim romaničkim portalom. U grad se ulazilo sa sjevera kroz uzak ljevkast prolaz između unutrašnjeg i vanjskog zida. Medvedgrad su sagradili zagrebački biskup Filip i zagrebački Kaptol u razdoblju od 1249. do 1254. godine. Često je mijenjao vlasnike. Na Dan državnosti 1994. Medvedgrad je postao mjesto odavanja počasti svim hrvatskim junacima i hrvatskoj suverenosti. Izgrađen je spomenik koji tvore velike kamene kocke različitih vrsta kamena i veličina, s isklesanim hrvatskim motivima iz vremena kneza Branimira, velikim križem i stihovima hrvatske himne posložene u hrvatski grb.

Pridjeve dijelimo prema značenju na: 1. opisne ili kvalitativne (odgovaraju na pitanje kakav? ) 2. posvojne ili posesivne (odgovaraju na pitanje čiji? ) 3. gradivne ili materijalne (odgovaraju na pitanje od čega? ) Razvrstaj pridjeve iz teksta prema značenju: srednjovjekovni, okružen, debelih, obrambenih, sjevernom, južnom, stambene, gospodarskih, najvrednijom, oktogonalna, kamenim, visokim, romaničkim, uzak, ljevkast, unutrašnjeg, vanjskog, zagrebački, hrvatskim, hrvatskoj, velike, kamene, različitih, isklesane, hrvatskim, velikim, hrvatske, hrvatski

Pridjevi su promjenjiva vrsta riječi koja se dodaje imenicama kako bismo ih pobliže označili. Prema značenju se još dijele i na: 1. opisne – označavaju različita duhovna, misaona, optička, kemijska, akustička, estetska svojstva glasan topao zao 2. odnosne ili relacijske – izriču svojstvo predmeta u odnosu na drugi i označavaju pripadnost, prostor, vrijeme i građu gradski plastični

Gramatička svojstva pridjeva su rod, broj i padež. Svaki pridjev može imati sva tri roda i oba broja. Rod i broj pridjeva ovise o imenici koju pridjev pobliže označuje. P ljubičasti automobil ljubičasta biljka ljubičasto slovo Pridjevi ne mogu stajati samostalno, osim kada su poimeničeni. To su pridjevi koji su postali imenice značenjem ili oblikom. Došli su svatovi po mladu.

Kupio sam jedan kišobran crven i jedan plav. Plavi sam proljetos izgubio, a crveni imam i danas. U čemu je razlika između ovih pridjeva? Pridjeve s obzirom na određenost dijelimo na određene i neodređene.

Neodređeni pridjevi odgovaraju na pitanje kakav? i označavaju kvalitetu, osobinu i svojstvo. Kupio sam jedan kišobran crven i jedan plav. Kakav? Crven i plav. Neodređeni pridjev obično je dio imenskog predikata, a samo neodređeni oblik imaju pridjevi na -ov, -ev i –in (Draženov, prijateljev, mamin).

Određeni pridjevi odgovaraju na pitanje koji? i označavaju izabrani, određeni predmet ili pojam. Plavi sam proljetos izgubio, a crveni imam i danas. Koji? Crveni i plavi. Određeni pridjev uvijek dolazi kada je dio vlastitoga imena ili termina (Novi Vinodolski, Karlo Veliki). Samo određeni oblik imaju pridjevi na –ski (-ški, -čki, -ćki), -ji, nji, -šnji (zagrebački, sutrašnji) te svi komparativi i superlativi (vrjedniji, najvrjedniji).

Sklonidba određenih i neodređenih pridjeva muški rod određeni pridjev N crveni kišobran G crvenog(a) D kišobrana crvenom(u/e) kišobranu A crveni kišobran V crveni kišobrane L crvenom(u/e) kišobranu I crvenim kišobranom neodređeni pridjev crven kišobran crvena kišobrana crvenu kišobranu crven kišobran crveni kišobrane crvenu kišobranu crvenim kišobranom

ženski rod određeni pridjev N crvena haljina G crvene haljine D crvenoj haljini A crvenu haljinu V crvena haljino L crvenoj haljini I crvenom haljinom neodređeni pridjev crvena haljina crvene haljine crvenoj haljini crvenu haljinu crvena haljino crvenoj haljini crvenom haljinom

srednji rod određeni pridjev neodređeni pridjev crveno nebo N crveno nebo crvena neba G crvenog(a) neba D crvenom(u/e) nebu crvenu nebu crveno nebo A crveno nebo V crveno nebo L crvenom(u/e) nebu crvenu nebu crvenim nebom I crvenim nebom Kako glasi množina ovih pridjeva? Što

Stupnjevanje (komparacija) pridjeva Stupnjevanje ili komparacija je uspoređivanje zajedničkih osobina dvaju, triju ili više predmeta. malen 1. pozitiv – osnovni oblik pridjeva manji 2. komparativ – oblik kojim uspostavljamo odnos prema drugome najmanji 3. superlativ – oblik koji označava svojstvo pridjeva u najvećoj

Stupnjevanje je svojstvo samo opisnih pridjeva jer oni znače svojstvo. Gradivni pridjevi mogu imati komparativ ako se koriste u prenesenom značenju. Tvorba komparativa I. nepravilnu komparaciju imaju sljedeći pridjevi (koji tvore komparativ izvan određenih pravila) dobar – bolji zao - gori malen – manji velik – veći

II. sufiksom –ši tvore se samo pridjevi: lak – lakši mek – mekši lijep – ljepši III. najčešći sufiks za tvorbu komparativa je –iji. Njime komparativ tvore:

Svi trosložni i višesložni pridjevi i većina jednosložnih i dvosložnih: svet – svetiji bogat - bogatiji jednostavan - jednostavniji redovit – redovitiji

Pridjevi koji u pozitivu imaju ije krate ga u komparativu u je: blijed – bljeđi Pridjevi koji u pozitivu završavaju na –ak, -ek i –ok gube nastavak u komparativu: dalek – dalji blizak - bliži dubok – dublji

Pridjevi koji komparativ tvore sufiksom –ji na granici morfema provode jotaciju: lud + ji – luđi jak – jači drag + ji – draži crn – crnji ljut – ljući brz – brži

Tvorba superlativa Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa najkomparativu. točniji – najtočniji zeleniji najzeleniji Ako komparativ započinje glasom j, dolazi do udvajanja: jednostavniji – najjednostavniji, jači – najjači

U hrvatskom jeziku koristi se i opisna ili analitička komparacija u kojoj umjesto komparativa koristimo priloge manje ili više pa opisno uspoređujemo: On je manje kreativan od ostalih iz grupe. On je više zainteresiran za posao od ostalih kandidata.

Pisanje pridjeva Pridjev se piše velikim početnim slovom kada je dio vlastitog imena: Aleksandar Veliki Posvojni pridjevi na –ov, -ev, -in izvedeni od osobnih imena, imena stanovnika, naziva ustanova itd. pišu se velikim početnim slovom: Draženov, Hrvojev, Janičin, Dalmatinčev, Podravkin, Krašev.

Posvojni pridjevi na –ski tvoreni od zemljopisnih imena pišu se malim početnim slovom: hrvatski, talijanski, islandski, afrički. Riječca ne piše se sastavljeno s pridjevima: neželjen, neljudski.

Iz teksta ispiši pridjeve i odredi ih prema vrsti: Werther Tužno je ako svatko od nas nije barem u jednom trenutku života osjetio da je Werther napisan isključivo za Goethe njega komentirao svoj književni lik pa Tako je sam premda se uz Werthera vežu pojmovi kao ljubavni pesimizam, svjetska bol i hipersenzibilnost, on je ipak samo beznadno zaljubljen romantičarski lik koji je upravo toj riječi dao pravo značenje. Patnje mladog Werthera je roman snažnih emocija čija se osnovna vrijednost krije u inovativnom pristupu karakterizaciji lika koji više nije hladan i racionalan, već upravo suprotno, on je zaslijepljen i preplavljen

kojima često ne zna izaći na kraj. Njegov uspjeh i dirljiva priča činili su dobru osnovu i za prvu reklamnu kampanju u povijesti književnosti. preuzeto s T-portala Ispisanim pridjevima odredi vrstu (opisni, gradivni ili posvojni, određeni ili neodređeni) i stupanj. Odredi komparative i superlative pridjeva: lijep, dobar, zanimljiv, krasan, dosadan