Pridjevi MARIJA RUEV PROF POLJOPRIVREDNA PREHRAMBENA I VETERINARSKA

Pridjevi MARIJA RUŠEV, PROF. POLJOPRIVREDNA, PREHRAMBENA I VETERINARSKA ŠKOLA STANKA OŽANIĆA, ZADAR

Pridjevi su: riječi kojima izričemo svojstvo predmeta, pojava, bića promjenjiva vrsta riječi prema padežu, broju i rodu pridijevamo ih imenicama kako bismo ih pobliže označili slažu se s imenicama u padežu, rodu i broju mogu biti određeni i neodređeni mogu se stupnjevati

Po značenju pridjevi mogu biti: 1) Opisni ili kvalitativni Odgovaraju na pitanje: kakav? Malen, šarena, dobro 2) Posvojni ili posesivni Odgovaraju na pitanje: čiji? Bratov, gradska, djetetovo 3) Gradivni ili materijalni Odgovaraju na pitanje: od čega? Drveni, kamena, zlatno ZADATAK: Imenici sat pridodaj opisni, posvojni i gradivni pridjev!

Određeni i neodređeni pridjevi Opisni i gradivni pridjevi mogu biti u neodređenom i određenom obliku. ODREĐENI pridjevi odgovaraju na pitanje: koji? Maleni, dobri, crveni, plastični, drveni Ø Njima se pojam identificira Ø Završavaju na –i. Ø Pogledaj ovaj žuti cvijet! Moj kaput je onaj zeleni. To je taj visoki bor.

Određeni pridjevi (nastavak) Karlo Veliki Ø Određeni oblik imaju pridjevi kad su: Ø dio vlastite imenice: Karlo Veliki, Pipin Mali Ø dio naziva: bijeli luk, sivi sokol Ø stoje uz pokaznu zamjenicu (ovaj, taj, onaj, ovakav): taj crveni cvijet, ovakav dugi šal Ø dio stručne riječi: pravokutni trokut, naglašeni slog Ø Samo određeni oblik imaju : Ø pridjevi na -ski (-ški, -čki, -ćki), -ji, -nji, -šnji: lanjski, otočki, pasji, današnji, Ø svi komparativi i superlativi: bolji, najbolji

Neodređeni pridjevi NEODREĐENI pridjevi utvrđuju osobine, svojstva; odgovaraju na pitanje : kakav? Malen, dobar, izvrstan, plastičan, drven Ø Cvijet je žut. Moj kaput je zelen. Bor je visok. Neodređeni oblik ima pridjev: Ø kad je dio predikata: Cvijet je crven. Ø uz imenicu u atributivnom skupu: To je čovjek crvena lica. Samo neodređen oblik imaju pridjevi na: -ov, -ev, -in: Igorov, prijateljev, Lukin

Sklonidba pridjeva Određeni pridjevi (koji? ) Neodređeni pridjevi (kakav? ) N crveni N crven cvijet G crvenog, -a cvijeta D crvenom, -e, -u cvijetu G crvena cvijeta D crvenu cvijetu A crveni cvijet (neživo) crvenog, -a pijetla (živo) A crven V crveni V ----- cvijet L o crvenom, -e, -u I s crvenim cvijetu cvijetom cvijet L o crvenu I s crvenim cvijetu cvijetom ZADATAK: Odredi određene i neodređene pridjeve u rečenicama: Kupio sam jedan šešir crn i jedan siv. Crni sam šešir izgubio, a sivi nosim i danas.

Stupnjevanje pridjeva Uspoređivanje pridjeva prema nekom zajedničkom svojstvu zovemo komparacija ili stupnjevanje. Postoje 3 stupnja; to su: 1. stupanj POZITIV 2. stupanj KOMPARATIV 3. stupanj SUPERLATIV jak jači najjači zeleniji najzeleniji crnji najcrnji lijep ljepši najljepši težak teži najteži gladak glađi najglađi Stupnjevanje se provodi samo kod opisnih pridjeva: U matematici je bolji od mene.

Tvorba komparativa Komparativ se tvori od pozitiva i nastavaka –ji, -iji, -ši. Nastavak Primjeri Napomene -ji lud+ji>luđi; suh+ji>suši; blag+ji>blaži; jak+ji>jači U komparativu dolazi do jotacije: nenepčanik+j = nepčanik grub+l+ji>grublji; živ+l+ji>življi U skupinama bj, pj, vj umeće se glas l (epentetsko l) bijel+ji>bjelji; tijesan+ji>tješnji Pridjevi koji u pozitivu imaju ije, u komparativu ga krate u je krat(ak) +ji>kraći; dal(ek)+ji>dalji; vis(ok)+ji>viši; deb(el/eo) >deblji Pridjevi koji u pozitivu imaju: ak, -ek, -ok, -el(-eo), gube ove nastavke u komparativu

Tvorba komparativa (nastavak) Nastavak Primjeri -iji Napomene plav+iji>plaviji; siv+iji>siviji; Nastavkom –iji tvori se većina tuđ+iji>tuđiji; čist+iji>čistiji pridjeva sitan+iji>sitniji; vedar+iji>vedriji U komparativu gube nepostojano a -ši lijep - ljepši; mek - mekši; lak - lakši Samo 3 pridjeva tvore se nastavkom –ši Mimo pravila dobar – bolji zao – gori malen – manji velik - veći Ova 4 pridjeva tvore se mimo pravila. (To se zove supletivna osnova)

Tvorba superlativa Superlativ se tvori od komparativa i prefiksa naj-: naj + komparativ = superlativ Bolji - najbolji; lakši - najlakši ; bjelji - najbjelji; jednostavniji – najjednostavniji; jači-najjači => u superlativu ostaju oba glasa j Postoji i opisna ili analitička komparacija pomoću priloga manje, više, jače: Ø manje uspješan, najviše zainteresiran, jače povezan Ø Emil je manje predan učenju nego sportu. Ø Najviše napredno dijete u razredu je Emil.

Poimeničeni pridjevi To su pridjevi koji su dobili funkciju imenice Dekliniraju se kao pridjevi Mogu stajati samostalno (dok pridjevi ne mogu). Pridjev (kakav? ) Poimeničeni pridjev / imenica (tko/što) Ona je mlada. Mlada je izašla pred svatove. Ovo jelo je slano. Posjetio sam Slano prošlog ljeta. To je hrvatska himna. I Hrvatska je dio Europske unije. Jelo je dobro. Dijelimo dobro i zlo. Nismo više gladni, siti smo. Sit gladnu ne vjeruje.

Pravopisna pravila Posvojni pridjevi na –ov, -ev, -ljev, -in izvedeni od vlastitih imena pišu se velikim slovom: Markov, Hrvojev, Čehovljev, Petrin. Pridjevi na –ski, -ški, -čki, -ćki izvedeni od vlastitih imena pišu se malim slovom: Zadar – zadarski; Pag – paški; Čakovec – čakovečki; Gospić – gospićki Pridjevi od stranih osobnih imena pišu se izgovorno: šekspirovski, bodlerovski Pridjevi od stranih zemljopisnih imena mogu se pisati izvorno i izgovorno: newyorški i njujorški.

Vježba Zadatak: U tekstu pronađi opisne, posvojne i gradivne pridjeve! U starom djedovom masliniku dočekuju me drvene, savijene i zgrčene masline. Jedna mi maslina sliči na pogrbljenog patuljka, druga je nalik na uzdignute staričine ruke. Volim vas masline! Vi ste kao ljudi iz mog zavičaja. Žuljevite kao radne ruke dobrog istarskog seljaka, postojane kao primorske stijene, blage kao majčin pogled. Okružuje vas kamena ograda. U vama je duša bračkoga čovjeka.

Rješenje Vrste pridjeva Opisni (kakav) Posvojni (čiji) Gradivni (od čega) starom savijene zgrčene pogrbljenog uzdignute žuljevite radne dobrog postojane blage djedovom staričine istarskog primorske bračkoga drvene kamena