Preraspodela dohotka Javne finansije vebe Razlozi za preraspodelu
Preraspodela dohotka Javne finansije - vežbe -
Razlozi za preraspodelu dohotka • Blagostanje zavisi od ukupnog dohotka, ali i od njegove raspodele –. . . redistribucija dohotka i imovina – funkcija savremenih država • Povećanje društvenog blagostanja kroz preraspodelu: – – jednostavni utilitarizam maksimin kriterijum Pareto-efikasna preraspodela dohotka neindividualistički stavovi: • preterana nejednakost je a priori nepoželjna • robni egalitarizam
Jednostavni utilitarizam • Blagostanje društva zavisi od blagostanja njegovih članova, što se predstavlja funkcijom društvenog blagostanja: W=F(U 1, U 2, . . . , Un) • . . . moguće je pretpostaviti da je društveno blagostanje zbir korisnosti pojedinaca: W=U 1, +U 2, +. . . +Un • Pretpostavke za maksimizaciju W: – pojedinci imaju identične funkcije korisnosti, koje zavise samo od njihovog dohotka – funkcije korisnosti imaju opadajuću graničnu korisnost dohotka – ukupan raspoloživi dohodak je fiksan • Implikacija – maksimum društvenog blagostanja se postiže pri potpuno ravnomernoj raspodeli dohotka
Povećanje društvenog blagost. Polovo povećanje korisnostl e f Uzeto od Pitera i dato Polu Piterova granična korisnost Polova granična korsinost Jednostavni utilitarizam: moguća optimalna raspodela dohotka Piterovo smanjenje korisnosti d c Max društvenog blagost. MUPiter 0 Polov dohodak a b I* MUPol 0’ Piterov dohodak
Maksimin kriterijum • Društveno blagostanje zavisi od korisnosti pojedinaca čiji je nivo korisnosti najmanji: W = Minimum(U 1, U 2, . . Un) • Implikacija: – raspodela dohotka treba da bude savršeno ravnomerna, osim ako odstupanje od jednakosti ne poboljšava dobrobit najsiromašnijeg pojedinca
Pareto-efikasna preraspodela dohotka • Ako korisnost pojedinaca zavisi ne samo od njihovog dohotka nego i od dohotka drugih pojedinaca preraspodelom dohotka može da se ostvari Pareto-poboljšanje –. . . sve dok je zadovoljstvo onih koji daju siromašnima veće od smanjenja njihove korisnosti usled smanjenja dohotka – neefikasno je da bogati pojedinci sami daju sredstva siromašnima - preraspodela bi bila nedovoljna zbog problema besplatnog korisnika – zbog toga država treba da obaveže sve bogate pojedince da deo dohotka, kroz poreze, daju siromašnima • Preraspodela dohotka je opravdana sa ličnog stanovišta zbog toga što postoji rizik da praktično bilo ko postane siromašan • Preraspodelom dohotka se doprinosi socijalnoj stabilnosti
Distributivni efekti rashoda • Distributivni efekti rashoda odnose se na uticaj politike javnih rashoda na raspodelu realnog dohotka • Efekat relativnih cena: – ukoliko se subvencije siromašnim odobravaju za kupovinu određene robe (npr. zakup stanova) to može da promeni relativnu cenu te robe – ukoliko cene subvencionisanih dobara porastu, korist od subvencija je manja od iznosa subvencije • Da li transferi u naturi vrede jednako kao i novčani transferi? – Da, samo ako su dobijeni u količini koju bi pojedinac kupio pod uslovom da je dobio novčani transfer jednak tržišnoj vrednosti dobijene robe – Transferi u naturi imaju veće administrativne troškove
Druga dobra mesečno Slučaj 1. Transferi u naturi donose manju korisnost od novčanog transfera 420 H E 3 340 A 300 F U E 1 260 20 40 60 B 150 D 210 Funte sira mesečno
Druga dobra mesečno Slučaj 2: Transferi u naturi donose istu korist kao i novčani transferi 420 H A 300 F E 5 168 E 4 136 82 126 B 150 D 210 Funti sira mesečno
Razlozi za transfere u naturi • Iako transferi u naturi mogu da donesu niži nivo korisnosti i imaju veće administrativne troškove oni se opravdavaju zbog: – – robnog egalitarizma paternalizma odobravanje transfera u naturi smanjuje zloupotrebe transferi u naturi su korisni za proizvođače određenih proizvoda (hrana, stanovi) kao i za birokrate kojima daju diskreciona prava – oni lobiraju za takve programe
Instrumenti preraspodele dohotka • Preraspodela dohotka primenom dve grupe javnih politika: – Poreska politika (manje efikasna za redistribuciju) – Politika javnih rashoda – socijalna politika (efikasnija) • Cilj – smanjenje nejednakosti u raspodeli dohotka u društvu • Indikatori nejednakosti – Džinijev koeficijent, raspodela dohotka po decilnim grupama i dr. • Srbija troši za socijalnu zaštitu oko 2% BDP, zemlje Regiona 3, 4%, a članice EU 2, 5% BDP – Instrumenti uslovljeni imovinskim stanjem: MOP, dečji dodatak – Instrumenti koji nisu uslovljeni imovinskim stanjem: pomoć borcima, naknada zarade porodiljama, dodatak za negu i pomoć, roditeljski dodatak i dr.
Oporezivanje i raspodela dohotka Javne finansije - predavanja -
Zakonska i ekonomska raspodela poreskog tereta • Zakonska raspodela poreskog tereta – Pokazuje ko je prema zakonu u obavezi da plati porez • Ekonomska raspodela poreskog tereta – Promena u raspodeli realnog dohotka izazvana porezom • Prevaljivanje poreza – Razlika između zakonske i ekonomske raspodele poreskog tereta
Progresivnost poreza • Prosečna poreska stopa – Odnos plaćenih poreza i dohodaka • Proporcionalni porez – Sistem oporezivanja u kojem je prosečna poreska stopa pojedinca jednaka bez obzira na nivo dohotka • Ako se prosečna poreska stopa povećava s rastom dohotka sistem je progresivan; – Ako se smanjuje, sistem je regresivan • Granična poreska stopa – Prirast poreza pri maloj promeni dohotka (stopa po kojoj je oporezovan dodatni dinar dohotka)
Progresivnost poreza: primer Poreske obaveze u hipotetičkom poreskom sistemu 2, 000 -1, 000 -200 Prosečna poreska stopa -0. 10 3, 000 0 0. 2 5, 000 2, 000 400 0. 08 0. 2 10, 000 7, 000 1, 400 0. 14 0. 2 30, 000 27, 000 5, 400 0. 18 0. 2 Dohodak Poreska osnovica Poreska obaveza Granična poreska stopa 0. 2
Mere progresivnosti poreskog sistema • • I 0, I 1: dva različita nivoa dohotka (I 1>I 0) T 0, T 1: stvarne poreske obaveze za nivoe I 0 i I 1 • Primer: I 0 = 800, I 1 = 1000 T 0 = 200, T 1 = 300 - Kakav je efekat povećanja poreskih obaveza svih građana za 20%?
Cena Jedinični porez uveden na strani tražnje S P 0 poreski prihod D’ Q 0 D Količina
Jedinični porez uveden na strani ponude Cena S’ S P 0 poreski prihod D Q 0 Količina
Cena Jedinični porez kada je ponuda savršeno neelastična S P 0 poreski prihod D’ Q 0 D Količina
Cena Raspodela tereta ad valorem poreza S P 0 poreski prihod D’ Q 0 D Količina
Visina zarade Raspodela tereta doprinosa za socijalno osiguranje S w 0 w 1 D’ L 0 = L 1 D Broj radnih sati
Cena Uvođenje jediničnog poreza monopolisti MXX P 0 Pn ATCX ATC 0 DX MRX X 1 X 0 MRX’ DX ’ Količina
Raspodela poreskog tereta i kapitalizacija • Kapitalizacija - • Proces kojim se tok poreskih obaveza uključuje u cenu imovine Primer: Uticaj uvođenja poreza na zemljište na njegovu cenu PR = R 0 + R 1/(1 + r) + R 2/(1 + r)2 + … + RT/(1 + r)T PR’ = (R 0 – u 0) + (R 1 – u 1)/(1 + r) + (R 2 – u 2)/(1 + r)2 + … + (RT – u. T)/(1 + r) u 0 + u 1/(1 + r) + u 2/(1 + r)2 + … + u. T/(1 + r)T
Zadatak 5. (str. 358. ) • U cilju smanjenja potrošnje alkohola, država razmatra uvođenje poreza od 1 $ na svaki galon prodatog žestokog pića (koji bi plaćali proizvođači). Pretpostavite da je kriva tražnje QD = 500. 000 – 20. 000 P (gde je QD broj traženih galona žestokog pića, a P cena po galonu), a da je kriva ponude QS = 30. 000 P (gde je QS broj ponuđenih galona). – Izračunajte kako uvođenje poreza utiče na cenu koju plaćaju potrošači, a kako na cenu koju ostvaruju proizvođači. – Koliko ovaj porez povećava državni prihod? Koliki deo prihoda potiče od potrošača, a koliki od proizvođača? – Pretpostavite da je tražnja za žestokim pićima elastičnija među mlađim konzumentima nego među starijim. Da li bi porez na žestoka pića bio više, manje, ili podjednako efikasan u smanjenju potrošnje od strane mlađih konzumenata? Objasnite. 24
Zadatak br. 2 (str. 299 ) Pretpostavite da postoje samo dve osobe, Sajmon i Čeriti, koje moraju da podele fiksni dohodak od 100 $. Granična korisnost Sajmonovog dohotka je MUs = 400 – 2 Is dok je Čeritina granična korisnost MUc = 400 – 6 Ic gde su Ic, Is iznosi njihovih dohodaka. • • • Šta je optimalna raspodela ako je funkcija društvenog blagostanja zbirna? Šta je optimalna raspodela ako društvo vrednuje samo korisnost za Čeriti? A šta u suprotnom slučaju? Obrazložite svoje odgovore? Na kraju, objasnite kako se vaši odgovori menjaju ako je granična korisnost dohotka i Sajmona i Čeriti konstanta: MUc = 400 MUs = 400 25
Zadatak br. 6 (str. 299) • U jednoj privredi postoje samo dva pojedinca, Lin i Džonatan, čiji su nivoi korisnosti UL, odnosno, UJ. – Pretpostavite da je funkcija društvenog blagostanja W = U L + UJ • Da li je sledeća tvrdnja tačna: društvu je svejedno da li će dati dolar njoj ili njemu. – Sada pretpostavite da je funkcija društvenog blagostanja W = UL + 8 UJ • Da li je tačna tvrdnja da društvo više vrednuje njegovo nego njeno zadovoljstvo? – A sada pretpostavite da je funkcija društvenog blagostanja W = min [UL, UJ] • Da li je tačna tvrdnja da u tom društvu optimalnu raspodelu dohotka predstavlja potpuna jednakost. 26
Zadatak br. 5 (str. 299) Da li bi zagovornik maksimin funkcije društvenog blagostanja podržao vladin program koji bi dohodak srednje klase transferisao i siromašnima i bogatima? 27
Domaći zadatak br. 8 (str. 300) Šerina korisnost je US, a njen dohodak YS. Maršina korisnost je UM , a njen dohodak je YM. Pretpostavite da je • Definišite Pareto-efikasnu preraspodelu i objasnite zašto je taj koncept važan u ovoj situaciji. • Pretpostavite da su i Šeri i Marša na početku imale dohodak od po 100$. Pod pretpostavkom da je funkcija društvenog blagostanja zbirna, šta će se dogoditi s društvenim blagostanjem ako se Marši oduzme 36 $ i dodeli Šeri? 28
Domaći zadatak Država razmatra dva modela oporezivanja. Prema prvom modelu, dohodak do 20. 000 dinara se ne bi oporezivao, a dohodak iznad 20. 000 dinara bi bio oporezovan po stopi od 20%. Prema drugom modelu, dohodak do 10. 000 dinara se ne bi oporezivao, a dohodak iznad 10. 000 dinara bi bio oporezovan po stopi od 30%. • Ako je cilj države da uvođenjem ovog poreza smanji nejednakost u raspodeli dohotka, koji model bi trebalo da uvede – prvi ili drugi? Odgovor obrazložiti koeficijentom V 1. 29
Domaći zadatak za danas • Pretpostavite da u sistemu tekućeg finansiranja penzija prosečna bruto zarada iznosi 55000 dinara (osnovica za doprinose), stopa doprinosa 22%, broj zaposlenih 2, 1 miliona, a broj penzionera 1, 7 miliona. Pretpostavljajući da se penzije finansiraju isključivo iz doprinosa, kao i da penzijski fond isključivo koristi doprinose za isplatu penzija izračunajte: a) prosečnu penziju: _______ b) prosečnu penziju, ako se stopa doprinosa poveća na 26%: _________ c) prosečnu penziju, ako se broj zaposlenih poveća na 2, 5 miliona: _______ d) prosečnu penziju, ako se prosečna zarada poveća na 65 hiljada: ________ e) prosečnu penziju, ako se broj penzionera poveća na 1, 9 miliona: ________ f) prosečnu penziju, ako se broj penzionera poveća na 1, 8 miliona, broj zaposlenih poveća na 2, 3 miliona, a stopa doprinosa smanji na 19%: __________ 30
- Slides: 30