PREGOVARANJE O KRIVNJI Sarajevo 22 05 2020 godine

  • Slides: 13
Download presentation
PREGOVARANJE O KRIVNJI Sarajevo, 22. 05. 2020. godine Ass. Ena Gotovuša, MA iur.

PREGOVARANJE O KRIVNJI Sarajevo, 22. 05. 2020. godine Ass. Ena Gotovuša, MA iur.

Pregovaranje o krivnji: „nagodba“ Sporazum o priznanju krivnje • U krivično pravosuđe Bi. H

Pregovaranje o krivnji: „nagodba“ Sporazum o priznanju krivnje • U krivično pravosuđe Bi. H uvedeno 2003. godine. • Anglosaksonski institut (eng. plea bargain) • „Nagodba“ između dvije suprostavljene strane: optužbe i odbrane • Da bi uopšte došlo da primjene ovog instituta neophodno je da osumnjičeni, odnosno optuženi, njegov branilac i tužilac otpočnu sa pregovorima o uslovima priznanja krivnje za djelo za koje se osumnjičeni, odnosno optuženi tereti.

Pregovaranje o krivnji: „nagodba“ • ZKP nisu propisana bilo kakva ograničenja vezana za težinu

Pregovaranje o krivnji: „nagodba“ • ZKP nisu propisana bilo kakva ograničenja vezana za težinu KD ili zaprijećenu krivičnopravnu sankciju. • Pregovaranje je otvoreno za sva krivična djela i lakša i najsloženija. • Kao i postupak za izdavanje kaznenog naloga osnovni cilj „nagodbe“ jeste rasterećenje krivičnog pravosuđa na način da se osigura efikasnost krivičnog postupka.

Ko inicira postupak? Inicijativu za postizanje sporazuma mogu dati: ØTužilac ØOsumnjičeni/optuženi, njegov branilac Postupak

Ko inicira postupak? Inicijativu za postizanje sporazuma mogu dati: ØTužilac ØOsumnjičeni/optuženi, njegov branilac Postupak se mora odvijati na ravnopravnoj osnovi. ZKP propisuje da se pregovaranje o krivnji odnosi na uslove priznanja krivnje za djelo koje se osumnjičenom/optuženom stavlja na teret. Drugim riječima: predmet pregovaranja ne može biti odustanak tužioca od krivičnog gonjenja niti on može ponuditi blažu pravnu kvalifikaciju KD u slučaju postojanja dokaza koji upućuju da bi se KD trebalo teže pravno kvalifikovati.

Kada se ne može zaključiti sporazum o priznanju krivnje? • Ako se optuženi na

Kada se ne može zaključiti sporazum o priznanju krivnje? • Ako se optuženi na ročištu za izjašnjavanje o krivnji izjasnio: DA JE KRIV!!! Član 231 ZKP Bi. H: Sporazum o priznanju krivice ne može se zaključiti ako se optuženi na ročištu za izjašnjenje o krivici izjasnio da je kriv.

O čemu se pregovara? ØOsumnjičeni/optuženi sa svojim braniocem i tužilac pregovaraju o: üVrsti i

O čemu se pregovara? ØOsumnjičeni/optuženi sa svojim braniocem i tužilac pregovaraju o: üVrsti i visini krivičnopravne sankcije • Prilikom pregovaranja sa osumnjičenim, odnosno optuženim i braniocem o priznanju krivice, tužilac može predložiti izricanje kazne ispod zakonom određenog minimuma kazne zatvora za to krivično djelo, odnosno blažu sankciju za osumnjičenog, odnosno optuženog u skladu sa krivičnim zakonom.

Vrste krivičnopravnih sankcija su: 1. kazne a) zatvor b) dugotrajni zatvor c) novčana kazna

Vrste krivičnopravnih sankcija su: 1. kazne a) zatvor b) dugotrajni zatvor c) novčana kazna 2. mjere upozorenja a) sudska opomena b) uslovna osuda 3. mjere bezbjednosti a) obavezno psihijatrijsko liječenje; b) obavezno liječenje od zavisnosti; c) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti; d) oduzimanje predmeta. 4. odgojne mjere – primjenjuju se prema maloljetnicima uz odgojne preporuke

Do kada se može pregovarati? • Do završetka glavnog pretresa. • Drugim riječima pregovaranje

Do kada se može pregovarati? • Do završetka glavnog pretresa. • Drugim riječima pregovaranje o krivnji je dopušteno u toku cijelog krivičnog postupka, kako u istrazi tako i na glavnom pretresu. • Efikasnost krivičnog postupka najviše dolazi do izražaja ako je sa postupkom pregovaranja započeto već u fazi istrage, podnošenja optužnice na potvrđivanje.

Sporazum o priznanju krivinje q Mora biti sačinjen u pismenoj formi q. Ako sačinjen

Sporazum o priznanju krivinje q Mora biti sačinjen u pismenoj formi q. Ako sačinjen u fazi istrage, dostavlja se uz optužnicu sudiji za prethodno saslušanje. q. Nakon potvrđivanja optužnice, sporazum o priznanju krivice razmatra i izriče krivičnopravnu sankciju predviđenu sporazumom sudija za prethodno saslušanje sve do dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeću radi zakazivanja glavnog pretresa. q. Nakon dostavljanja predmeta radi zakazivanja glavnog pretresa o sporazumu odlučuje sudija, odnosno vijeće.

Šta mora sadržavati sporazum? • Ime i prezime tužioca, branioca kao i osnovne generalijske

Šta mora sadržavati sporazum? • Ime i prezime tužioca, branioca kao i osnovne generalijske podatke za osumnjičenog, odnosno optuženog; • datum kad je zaključen, mjesto gdje je zaključen; • činjenični i pravni opis krivičnog djela ukoliko se sporazum o priznanju krivnje zaključuje u fazi istrage, a ukoliko se sporazum o priznanju krivnje zaključuje nakon što je potvrđena optužnica, naziv tužilaštva koje je podiglo optužnicu, broj i datum iste; • prijedlog da se optuženom izrekne krivično pravna sankcija, mjera bezbjednosti, da se obaveže na troškove krivičnog postupka, da se usvoji imovinsko pravni zahtijev ukoliko postoje podaci za potpuno ili djelimično presuđenje; • da je do sporazum o priznanju krivnje došlo svjesno, dobrovoljno i sa razumjevanjem, da je osumnjičeni, odnosno optuženi upoznat sa posledicama o imovinsko pravnom zahtijevu i troškovima krivičnog postupka, da optuženi razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odriče prava na suđenje i da ne može uložiti žalbu na krivično pravnu sankciju koja će mu se izreći.

Razmatranje sporazuma o priznanju krivnje • Sporazum o priznanju krivnje se mora podnijeti na

Razmatranje sporazuma o priznanju krivnje • Sporazum o priznanju krivnje se mora podnijeti na razmatranje i odluku sudu. • Sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno vijeće sporazum mogu prihvatiti ili odbaciti. • Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje sud je dužan da provjeri zakonom taksativno nabrojane uslove (čl. 231 st. 6. ZKP Bi. H)

Zakonski uslovi koje sud provjerava • a) da li je do sporazuma o priznanju

Zakonski uslovi koje sud provjerava • a) da li je do sporazuma o priznanju krivice došlo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, kao i nakon upoznavanja o mogućim posljedicama, uključujući i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i troškove krivičnog postupka, • b) da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuženog, • c) da li optuženi razumije da se sporazumom o priznanju krivice odriče prava na suđenje i da ne može uložiti žalbu na krivičnopravnu sankciju koja će mu se izreći, • d) da li je izrečena krivičnopravna sankcija u skladu krivičnim zakonom (princip zakonitosti) • e) da li je oštećenom pružena mogućnost da se pred tužiocem izjasni o imovinskopravnom zahtjevu.

Sud može prihvatiti ili odbaciti sporazum o priznanju krivnje • Ako Sud prihvati sporazum

Sud može prihvatiti ili odbaciti sporazum o priznanju krivnje • Ako Sud prihvati sporazum o priznanju krivice, izjava optuženog će se unijeti u zapisnik i nastaviti sa pretresom za izricanje krivičnopravne sankcije predviđene sporazumom. (oštećenom se dostavlja presuda, 289. st. 4 ZKP Bi. H) • Ako Sud odbaci sporazum o priznanju krivice, to će saopštiti strankama i braniocu i konstatovati u zapisnik. Istovremeno će se odrediti datum održavanja glavnog pretresa. Glavni pretres će biti zakazan u roku od 30 dana. Priznanje iz ovog sporazuma ne može se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku. Sud će obavijestiti oštećenog o rezultatima pregovaranja o krivici.