PREGLED STANJA I MOGUNOSTI RAZVOJA POLJOPRIVREDE U SPLITSKODALMATINSKOJ

PREGLED STANJA I MOGUĆNOSTI RAZVOJA POLJOPRIVREDE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI doc. dr. sc. Josip Gugić, prof. v. š.

Uvod • prostorno najveća županija u Republici Hrvatskoj • poljoprivreda Splitsko-dalmatinske županije izrazito je heterogena • prostor županije karakteriziraju tri različita područja: otočno, priobalno i zagorsko (zaobalno) • Splitsko-dalmatinska županija nalazi se u jadranskoj poljoprivrednoj regiji i unutar nje u južnojadranskoj podregiji

Uvod • poljoprivreda stalno gubi značaj u gospodarstvu županije • dugogodišnji nepovoljni procesi u poljoprivredi i ruralnom području: depopulacija i senilizacija ruralnog područja, uz snažno iseljavanje pretežno mlađe i vitalnije populacije, te smanjenje proizvodnih resursa i poljoprivredne proizvodnje • poljoprivreda i danas čini nedjeljiv segment ukupnoga gospodarstva županije, što joj svakako daje važnu ulogu i u budućem razvoju ovoga dragocjenog nacionalnog prostora

Uvod • razvoj poljoprivrede na području županije treba sagledavati u kontekstu razvoja svih djelatnosti, utemeljenog na resursima i tradiciji podneblja • sustavni pristup razvoju poljoprivrede treba osigurati da razvoj turizma i ostalih gospodarskih djelatnosti ne izazove degradaciju poljoprivrednog proizvodnog prostora • mogućnosti razvoja poljoprivrede na području Splitskodalmatinske županije temelje se na postojanju dostatnih prirodnih, proizvodnih i poduzetničkih potencijala za pozicioniranje poljoprivrede kao značajnog gospodarskog razvojnog resursa

Gospodarski subjekti u poljoprivredi • Upisnik poljoprivrednika (stanje 31. 12. 2016. , APPRRR): – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo: 13. 033 (nositelji 3. 326 F i 9. 707 M; na drugom mjestu iza Zagrebačke županije; 7, 9% od ukupnog broja upisanih OPG u RH) – obrt: 70 (16 F i 54 M; 3, 2% od ukupnog broja upisanih u RH) – zadruga: 48 (9 F i 39 M; na prvom mjestu; 12, 5% od ukupnog broja upisanih u RH) – trgovačko društvo: 178 (47 F i 131 M; 6, 9% od ukupnog broja upisanih u RH) – ostali: 7 (7 M; 3, 6% od ukupnog broja upisanih u RH) – ukupno: 13. 336 (na drugom mjestu iza Zagrebačke županije; 7, 8% od ukupnog broja upisanih poljoprivrednika u RH)

Gospodarski subjekti u poljoprivredi • obrazovna struktura nositelja OPG (stanje 31. 12. 2016. , APPRRR): – nezavršena osnovna škola: 884 – osnovna škola: 2. 272 – srednja škola: 4. 619 – viša škola: 551 – fakultet: 501 – nema podataka: 4. 206

Gospodarski subjekti u poljoprivredi • starosna struktura nositelja OPG (stanje 31. 12. 2016. , APPRRR): – <=40: 704 (5, 4%) – 41 -45: 638 (4, 9%) – 46 -50: 887 (6, 8%) – 51 -55: 1. 298 (10%) – 56 -60: 1. 689 (13%) – 61 -65: 1. 861 (14, 3%) – >65: 5. 956 (45, 7%)

Broj poljoprivrednih kućanstava, spolna i starosna struktura članova kućanstava Izvor: Popis poljoprivrede, DZS RH, 01. lipnja 2003.

Veličina i način korištenja poljoprivrednog zemljišta Kategorija zemljišta Broj ARKOD parcela Površina (ha) Oranica 10. 912 2. 859 Livada 3. 882 1. 075 Krški pašnjak 3. 621 11. 626 Vinograd 11. 344 1. 754 Maslinik 16. 858 4. 869 Voćnjak 3. 941 689 Miješani trajni nasad 2. 004 511 470 222 53. 032 23. 605 Ostalo zemljište Ukupno Izvor: ARKOD-APPRRR, 2016.

Veličina i način korištenja poljoprivrednog zemljišta Razredi veličine zemljišta <3 Broj PG Broj ARKOD parcela Površina (ha) 9. 695 44. 335 7. 941 3 -20 787 8. 994 4. 330 20 -100 59 924 2. 333 100 -1. 500 24 459 5. 768 >=1. 500 2 191 3. 615 Izvor: ARKOD-APPRRR, 2016.

Veličina i način korištenja poljoprivrednog zemljišta • Popisom poljoprivrede (2003) na području županije evidentirano je ukupno 31. 953 poljoprivrednih kućanstava koja ukupno raspolažu sa 39. 372, 03 ha zemljišta, od čega stvarno koriste 20. 054, 39 ha, a u vlasništvu imaju 19. 140, 15 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta • poljoprivredna kućanstva prosječno koriste 0, 62 ha poljoprivrednog zemljišta, imaju u prosjeku 4, 58 parcela, dok je prosječna veličina parcele svega 0, 14 ha, što ukazuje na usitnjenost i fragmentiranost poljoprivrednih površina • poljoprivredna kućanstva sa manje od 1 ha ukupno raspoloživog zemljišta čine 50, 3 % od ukupnog broja poljoprivrednih kućanstava u županiji

Veličina i način korištenja poljoprivrednog zemljišta • prema Prostornom planu Splitsko–dalmatinske županije (2002) u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima 99. 142, 45 ha korištenih poljoprivrednih površina • Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (2005) izdvojio 76. 152, 1 ha poljoprivrednog zemljišta različitih klasa pogodnosti za navodnjavanje u županiji • potrebno je intenzivirati aktivnosti i ulaganja u unapređenje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što obuhvaća niz radnji oko raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (72. 365 ha, APZ 2017. ), okrupnjavanje zemljišnih čestica, izgradnju prateće infrastrukture, te zaštitu i nadzor

Tržište poljoprivrednih proizvoda u županiji • županija bilježi negativnu vanjsko–trgovinsku bilancu za poljoprivredno-prehrambene proizvode • postojeća tržišna infrastruktura u Splitsko–dalmatinskoj županiji obuhvaća regionalnu veletržnicu u Splitu, tržnice u gradovima i općinskim središtima te mrežu hipermarketa velikih trgovačkih lanaca i malih prodajnih dućana • otkupom poljoprivrednih proizvoda na području županije bavi se svega nekoliko tvrtki i poljoprivrednih zadruga, što čini neznatni dio nekadašnje otkupne mreže • nedovoljno izgrađena tržišna infrastruktura za poljoprivredu

Tržište poljoprivrednih proizvoda u županiji • intenziviranje aktivnosti i ulaganja u unapređenje i razvoj tržišne infrastrukture, s naglaskom na ustrojavanje aukcije, tj. dražbe voća, povrća i cvijeća (hortikulturnih proizvoda), kao i u razvoj sustava tržišnih obavijesti koji bi koristio proizvođačima u planiranju budućeg proizvodno-tržišnog ponašanja • snažnija povezanost poljoprivrede s turizmom kao ključnim sektorom gospodarstva županije, naročito u pogledu mogućnosti plasmana poljoprivredno-prehrambenih proizvoda putem turističke ponude i bavljenja agroturizmom • marketinška priprema autohtonih proizvoda za turističko tržište, poglavito vina od autohtonih sorti vinove loze i maslinovog ulja od autohtonih sorti masline

SWOT analiza poljoprivrede u županiji

Zaključak • temeljni strateški cilj je razvoj održive i efikasne poljoprivrede • konkretni razvojni ciljevi odnose se na stvaranje infrastrukturnih preduvjeta za konkurentno bavljenje poljoprivredom, razvoj pojedinih poljoprivrednih proizvodnih grana te odgovarajućih skladišnih i preradbenih kapaciteta, zatim na razvoj poslovnog povezivanja i poduzetništva u poljoprivredi, kao i na razvoj ruralnog turizma • neophodno je održanje nekomercijalnih, odnosno resursno i proizvodno malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Zaključak • strateške razvojne aktivnosti treba usmjeriti na način da maksimalno iskoriste postojanje dostatnih prirodnih, proizvodnih i poduzetničkih potencijala, uz intenziviranje marketinških aktivnosti, kako bi se stvorili preduvjeti za razvoj konkurentne i održive poljoprivrede, te ustrojila odgovarajuća poslovna i tržišna infrastruktura, čime bi se moglo odgovoriti institucionalnim i tržišnim zahtjevima u budućem srednjoročnom razdoblju • multifunkcionalni koncept poljoprivrede koji preferira razvoj cjelokupne ruralne ekonomije, odnosno razvoj i diverzifikaciju ruralnih ekonomskih aktivnosti predstavlja poželjnu paradigmu razvoja poljoprivrede u Splitsko-dalmatinskoj županiji