PREGLED RIMSKE PRAVNE POVIJESTI KLASINO I POSTKLASINO PRAVO

  • Slides: 30
Download presentation
PREGLED RIMSKE PRAVNE POVIJESTI ~ KLASIČNO I POSTKLASIČNO PRAVO ~ Doc. dr. sc. Karlović

PREGLED RIMSKE PRAVNE POVIJESTI ~ KLASIČNO I POSTKLASIČNO PRAVO ~ Doc. dr. sc. Karlović Iris Marinković Mateja Matun

Razdoblja rimske pravne povijesti : • 1. razdoblje: od 754. g. pr. n. e.

Razdoblja rimske pravne povijesti : • 1. razdoblje: od 754. g. pr. n. e. do 201. g. pr. n. e. • 2. razdoblje: od 201. g. pr. n. e. do 27. g. pr. n. e.

3. razdoblje: od 27. g. pr. n. e. do 235. g. n. e. Od

3. razdoblje: od 27. g. pr. n. e. do 235. g. n. e. Od cara Augusta do smrti cara Aleksandra Severa USTAVNO UREĐENJE DRŽAVE • Oktavijan 27. pr. n. e. – republikanski ustav • princeps – imperium proconsulare i potestas tribunicia, lex de imperio, auctoritas principis • republikanski magistrati – bez vojničke vlasti specijalni pretori i konzuli ekstraordinarni postupak

USTAVNO UREĐENJE DRŽAVE • niz plaćenih carskih činovnika i pomoćnika - officia, consilium principis

USTAVNO UREĐENJE DRŽAVE • niz plaćenih carskih činovnika i pomoćnika - officia, consilium principis - carska garda: 2 praefecti praetorio, praefectus vigilum, praefectus annonae, praefectus urbi • narodne skupštine - gube svoje prijašnje funkcije. • senat – pravo izbora magistrata, senatus consulta - dijarhija, princeps stoji nad senatom - aerarium populi Romani, fiscus Caesaris. .

GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODNOSI • Kolumela – 1. st. n. e. De re rustica,

GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODNOSI • Kolumela – 1. st. n. e. De re rustica, savjeti • procvat trgovine i obrta, bujni razvoj zanatstva • s Augustom - kovanje zlatnog i srebrnog novca, 5%-tni porez na nasljedstva (lex Iulia vicesimaria) • • vladajuća klasa: senatori (nobiles) i vitezovi (ordo) počinju se stvarati klase honestiores i humiliores položaj robova poboljšan i zaštićen propisima vojska: plaćeni vojnici od zanata (ugovor), veterani

SOCIJALNI I KULTURNI ODNOSI • rim. građanstvo: car Karakala 212. g. n. e. •

SOCIJALNI I KULTURNI ODNOSI • rim. građanstvo: car Karakala 212. g. n. e. • August – pokušaj podizanja morala carevi dobili božanski nadimak (deus Aurelianus), pokojni carevi uvrštavani među bogove (divus) • reakcija protiv kulta careva: kršćanska vjera • progananji pristaše te nove vjere • utjecaj grčke stoičke škole na rimske pravnike, ideja o naravnom pravu, jednakost svih stanovnika • robovski rad nerentabilan i preskup, začeci kolonata

KLASIČNO PRAVO – PRAVNI IZVORI • običajno pravo (usus, mos, consuetudo) - značajnije je

KLASIČNO PRAVO – PRAVNI IZVORI • običajno pravo (usus, mos, consuetudo) - značajnije je pravničko pravo - Salvius Iulianus, 2. st. n. e. - reskript cara Konstantina • privatnopravni zakoni skupštine: - Leges Iuliae iudiciariae - Lex Iulia et Papia Poppea - Klaudije (lex Claudia de tutela mulierum) - Nerva (lex agraria)

KLASIČNO PRAVO – PRAVNI IZVORI • pretorski edikti: - edicta tralatitia - edictum perpetuum

KLASIČNO PRAVO – PRAVNI IZVORI • pretorski edikti: - edicta tralatitia - edictum perpetuum - Hadrijan, Salvius Iulianus - Gaius – komentar ad edictum provinciale - nije izravno sačuvan - komentari Libri ad edictum - Ulpianus i Paulus - tituli s natpisima - Oto Lenel – najbolja rekonstrukcija

KLASIČNO PRAVO – PRAVNI IZVORI • senatus consulta: - snaga zakona, izvor civilnog prava,

KLASIČNO PRAVO – PRAVNI IZVORI • senatus consulta: - snaga zakona, izvor civilnog prava, oratio • constitutiones principum: princepsove naredbe i rješidbe edicta – Karakala 212. g. n. e. decreta – decretum divi Marci rescripta (i epistolae) – car Dioklecijan mandata – liber mandatorum

KLASIČNO PRAVO – KLASIČNA JURISPRUDENCIJA • izgradnja privatnog, imovinskog prava s privatnim vlasništvom •

KLASIČNO PRAVO – KLASIČNA JURISPRUDENCIJA • izgradnja privatnog, imovinskog prava s privatnim vlasništvom • potreba da se prilagodi i promijeni pravna nadgradnja • car August – podjela ius respondendi od Hadrijanova - communis opinio • „Omnis definitio in iure civili periculosa est. ” • odlomak Liber singularis enchiridii Seksta Pomponija (D. 1, 2, 2, 35)

KLASIČNO PRAVO – KLASIČNA JURISPRUDENCIJA • Prokulovci: M. Antistius Labeo, Proculus, Nerva (pater i

KLASIČNO PRAVO – KLASIČNA JURISPRUDENCIJA • Prokulovci: M. Antistius Labeo, Proculus, Nerva (pater i filius), Pegasus, Neratius, Celsus (pater i filius) • Sabinovci: C. Ateius Capito, Massurius Sabinus i C. Cassius Longinus, Iavolenus Priscus, Salvius Iulianus, Sextus Pomponius, Gaius • po carevima iz kuće Antonina: Sextus Caecilius Africanus, Sextus Pomponius i Gaius

Gaius: Institucije (161. g. n. e. ) Institutionum commentarii quattuor sačuvane u gotovo nepromijenjenom

Gaius: Institucije (161. g. n. e. ) Institutionum commentarii quattuor sačuvane u gotovo nepromijenjenom obliku poznavanje legisakcionog i formularnog procesa sistematski prikaz rimskog prava: personae, res, actiones • rukopis - 1816. g. (Niebuhr) • tekstovi sv. Jeronima i Genadija • otkriće papirusa 1927. antonopulski fragmenti 1933. • • • Res cottidianae ili Aurea

KLASIČNO PRAVO – KLASIČNA JURISPRUDENCIJA • doba careva iz kuće Severa: Papinianus, Ulpianus, Paulus,

KLASIČNO PRAVO – KLASIČNA JURISPRUDENCIJA • doba careva iz kuće Severa: Papinianus, Ulpianus, Paulus, Modestinus • pisana djela rimskih pravnika: - Responsa ili Quaestiones, Epistolae i Disputationes - Libri ad edictum - Libri od Q. Mucium, Libri ad Sabinum - Digesta - Institutiones, Regulae i Definitiones - Pithana, Sententiae i Opiniones, notae djelima

POSTKLASIČNO PRAVO (DOMINAT) • 4. razdoblje: od 235. n. e. do 565. g. n.

POSTKLASIČNO PRAVO (DOMINAT) • 4. razdoblje: od 235. n. e. do 565. g. n. e. Ustavno ustrojstvo države • Nastavak procesa raspadanja robovlasničkog sistema, ali i približavanje slomu države • Učestali napadi barbara, sve veći porezi, nezadovoljstvo robova i kolona • Slom države odgodio Dioklecijan reformom državnog ustrojstva • Uvođenje otvorene vojne diktature i centraliziranog vojnobirokratskog državnog aparata • Dominus et deus, nasljedna vlast

Dioklecijanove reforme: • vladavina četvorice> TETRARHIJA • subiecti, servi, sacrum • republikanske forme većinom

Dioklecijanove reforme: • vladavina četvorice> TETRARHIJA • subiecti, servi, sacrum • republikanske forme većinom i formalno nestale • sve zapovijedi, imenovanja, naredbe itd. dolaze iz dvora • 4 prefekture > dijeceze > provincije • mnogo plaćenih državnih službenika (illustres, spectabiles i clarissimi) • vrhovni organi državne uprave i najviši građanski službenici su praefecti praetorio

Gospodarski i socijalni odnosi • rasulo u financijama • Ponovno se javlja plaćanje u

Gospodarski i socijalni odnosi • rasulo u financijama • Ponovno se javlja plaćanje u naturi > naturalno gospodarstvo • Niz poreznih reformi, pad trgovine i obrta • pojava kolonata (possessores, koloni): – U početku koloni bili slobodni zakupci na duži vremenski rok – Kasnije došlo do nasljedne vezanosti uz zemlju (glebae adscripti) • društvo se dijeli na: – honestiores (senatores, officiales, decuriones ili curiales ) – humiliores (vojnici, obrtnici, trgovci, plebei, koloni) • Kršćanstvo se širi i pod Teodozijem postaje jedinom državnom religijom (435. g)

PRAVNA VRELA • Car je jedini zakonodovac, izdaje edikte i reskripte • Carsko zakonodavstvo

PRAVNA VRELA • Car je jedini zakonodovac, izdaje edikte i reskripte • Carsko zakonodavstvo zajedničko za obje polovine carstva • leges i ius • Nema samonikle pravničke službe, služe se djelima klasičnih pravnika • Ekstraordinarna kognicija • A. A. Charisius i Hermogenianus • Konstantinove konstitucije iz 321. g. , 327. g. • Lex citationis iz 426. g. > Papinijan, Paul, Ulpijan, Modestin i Gaj • Za suca obvezno mišljenje većine

Pravne zbirke i kodifikacije • Nastaju pravne zbirke i službene kodifikacije • CODEX >

Pravne zbirke i kodifikacije • Nastaju pravne zbirke i službene kodifikacije • CODEX > 3 zbirke carskih konstitucija (leges): privatne – Codex Gregorianus iz 291. g. Codex Hermogenianus iz 295. g. službena – Codex Theodosianus iz 438. g. • Privatne zbirke kompilacija (ius i leges): Fragmenta Vaticana Collatio legum Mosaicarum et Romanarum Sirsko-rimska pravna knjiga

 • 3 barbarska zakonika (ius i leges) Lex Romana Visigothorum iz 506. g.

• 3 barbarska zakonika (ius i leges) Lex Romana Visigothorum iz 506. g. Lex Romana Burgundionum Edictum Theoderici

Justinijanovo zakonodavstvo • Corpus iuris civilis (528 -534. g. ): 1)Codex Iustinianus 2)Digesta (Pandectae)

Justinijanovo zakonodavstvo • Corpus iuris civilis (528 -534. g. ): 1)Codex Iustinianus 2)Digesta (Pandectae) 3)Institutiones 4)Codex repetitiae praelectionis (5. Novellae - izdane nešto kasnije) 1. Codex Iustinianus: • zbirka carskih konstitucija • stupio na snagu 529. g. , nije sačuvan

2. Digesta (Pandectae) • Najvažniji dio kodifikacije • Kodifikacija pravničkog prava u 50 knjiga

2. Digesta (Pandectae) • Najvažniji dio kodifikacije • Kodifikacija pravničkog prava u 50 knjiga • Deo auctore (530. g. ) • Tanta (16. 12. 533. g. )-objavljen • 30. 12. 533. g. -stupio na snagu • libri > tituli > fragmenti > paragrafi • Korištena djela 39 pravnika, od toga 3 republikanska : (Q. M. Scaevola, A. Varus i C. A. Galus)

– Redoslijed po tzv. masama (Bluhme): -sabinska – ad Sabinum (civilno pravo) -ediktalna –

– Redoslijed po tzv. masama (Bluhme): -sabinska – ad Sabinum (civilno pravo) -ediktalna – ad edictum (honorarno pravo) -papinijanska – Responsa, Quaestiones (praktična književnost) -(postpapinijanska ili appendix) • Najbolje sačuvan rukopis Digesta je tzv. Florentina • Vulgatni rukopisi iz 11. i 12. st: -materijal podijeljen na 3 dijela (digestum vetus, infortiatum , digestum novum)

3. Institutiones • • Priručnik rimskog prava za početnike , ali ima snagu zakona

3. Institutiones • • Priručnik rimskog prava za početnike , ali ima snagu zakona Po uzoru na Gajeve Institucije, u 4 knjige > tituli > paragrafi Ne navode se izvori, nego je sve stopljeno 4. Codex repetitiae praelectionis • 534. g. , sačuvan, u 12 knjiga • Zbog potrebe za reformom prvog kodeksa • Knjiga > tituli > konstitucije 5. Novellae • Justinijanove konstitucije , većinom na grčkom • Sačuvane samo u privatnim zbirkama (Epitome Iuliani i Authenticum)

Interpolacije: • svjesne i hotimične preinake tekstova uzetih u kompilaciju • ponajviše u Digestima

Interpolacije: • svjesne i hotimične preinake tekstova uzetih u kompilaciju • ponajviše u Digestima • nisu označene • mnogo kriterija za otkrivanje interpolacija

Bizantske kodifikacije poslije Justinijana Ekloga (car Leon III. Izaurijski , 740. g. ) Proheiron

Bizantske kodifikacije poslije Justinijana Ekloga (car Leon III. Izaurijski , 740. g. ) Proheiron (car Bazilije I. Makedonski, 870 -879. g. ) Epanagoga (prošireno izdanje Proheirona) Bazilike (car Leon IV. Mudri): -jedinstveni grčki zbornik u 60 knjiga -Synopsis Basilicorum i Tipucitus Heksabiblos (Konstantin Harmenopulos, oko 1345. g. ): -zbirka tada važećeg rimskog prava u 6 knjiga

Recepcija rimskog prava • Kodifikacija potisnuta na južni dio Italije, koriste se Kodeks i

Recepcija rimskog prava • Kodifikacija potisnuta na južni dio Italije, koriste se Kodeks i Novele Glosatori (11 -13. st. ): • Irnerius • Quattuor doctores (Martinus, Bulgarus, Jacobus, Hugo) • Accursius (glossa ordinaria ili magistralis > 1250. g. ) Postglosatori ili komentatori (13 -16. st. ) • Preduvjeti za recepciju rimskog prava • Bartolus de Sassoferrato • Justinijanovo rimsko pravo u novom obliku opet postalo pozitivno pravo u državama srednje Europe = RECEPCIJA • Recipirano pravo = opće ili pandektno pravo

Francuska povijesna škola (16 -17. st. ): • povijesno-kritičko proučavanje rimskih pravnih izvora •

Francuska povijesna škola (16 -17. st. ): • povijesno-kritičko proučavanje rimskih pravnih izvora • J. Cuiacius , Hugo Donellus , Dionysius Gothofredus Škola prirodnog prava (18. st. ) • Hugo Grotius • racionalnim putem do nepromjenjivog prava • doneseni brojni sistematski zakonici (npr. austrijski Opći građanski zakonik koji je 1852. g. protegnut na Hrvatsku i Slavoniju) Njemačka povijesna škola (19. st. ): preteča Gustav Hugo, a osnivač Karl Friedrich Savigny sa sljedbenikom Puchtom • Pravo se kao rezultat povijesnog procesa, oblikuje spontano • odbacuju zakonodavnu intervenciju •

 • otkrićem novih pravnih vrela, sakupljene su i nove činjenice Najistaknutiji romanisti: T.

• otkrićem novih pravnih vrela, sakupljene su i nove činjenice Najistaknutiji romanisti: T. Mommsen, G. Bruns, A. Pernice, O. Lenel, M. Wlassak Zlatno stoljeće pandektistike (19. st. u Njemačkoj): • Wächter, Brinz, Arndts, Demburg, Windscheid, Ihering Moderna romanistička škola: • • kritičkom analizom istražuje čitavo rimsko pravo interpolacionistička metoda šira istraživanja metoda historijskog i dijalektičkog materijalizma

Hvala na pažnji !

Hvala na pažnji !