PREGLED RAZVITKA HRVATSKOGA JEZIKA 9 20 stoljea 1

PREGLED RAZVITKA HRVATSKOGA JEZIKA 9. – 20. stoljeća 1

U 7. st. Hrvati naselili današnje područje pokrštavanje Hrvata mnogobožaca na latinskome j. prelazak na katoličku vjeru u razdoblju kneza Borne u 2. desetljeću 9. st. U 9. st hrvatski vladari uklesali svoja imena latinicom 2

Trpimirov natpis, 4. 3. 852. -najstarija sačuvana isprava jednog hrvatskog vladara -isprava daruje zemljište splitskoj crkvi -naziva se"s pomoću Božjom knez Hrvata " Branimirov natpis, 888. -prvi put se spominje na spomeničkom natpisu ime Hrvat oba su pisana latinicom na latinskome jeziku • Držislavov natpis i nadgrobna ploča njegove žene kraljice Jelene, 976. 3

9. – 15. st. počeci pismenosti prvi pisani spomenici solunska braća Ćiril i Metod šire općeslavenski jezik blizak narodu i posebno osmišljeno slavensko pismo glagoljicu(najprije radi crkvenih potreba, a postuono i svjetovnih) 4

slova su osmišljena u kombinaciji osnovnog znakovlja(0 sim š): križ- kršćanstvo trokut-sv. trojstvo krug-savršenstvo -svaki glas imao je svoj znak-38 Prve knjige napisane glagoljicom. Evanđelje kojim je Ćiril podučavao 5

v. Potom je nastalo i drugo jednostavnije pismo-ćirilica v. Slaveni bliži Zap. Europi prilagođavali su se latinici 6

U 11. st. prvi spomenici hrv. pismenosti: Plominski natpis, Krčki natpis, Valunska ploča pisani starohrvatskim jezikom na uglatoj glagoljici (lakše se kleše od oble) tek djelomično sačuvani kratki natpisi i ulomci potkraj 11. st. prevladava starohrvatski s malo općeslavenskoga 7

PISANI SPOMENICI (11. /12. st. ) Bašćanska ploča qnastala oko 1100. u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku -dokument koji svjedoči o darivanju zemljišta kralja Zvonimira krčkim opatima -napisana je prijelaznim tipom iz oble u uglatu glagoljicu (s više umetnutih ćiriličnih i latiničkih slova)-starohrvatski čakavski 8

vosim što je pravni i jezični dokument ima i velik povijesni značaj jer je u njoj prvi put na hrvatskome jeziku posvjedočeno hrvatsko ime, a dokazuje i da je kvarnersko područje bilo u granicama Zvonimirove Hrvatske vpisali su je opat Držiha i opat Dobrovit (u 19. ju je stoljeću pronašao Ivan Kukuljević Sakcinski) -danas se čuva u predvorju zgrade HAZU u Zg 9

v slova su uklesana u kamenu ploču: 199 cm dugačku, 99 visoku , 9 cm široku -13 redova, u svakom 30 ak slova -400 riječi u 100 slova -počinje slovom az=alfa -završava slovom o=omega -alfa i omega=početak i završetak 10

PISANI SPOMENICI (12. i 14. st. ) q. Povaljski prag (1184. ) prvi sačuvani tekst pisan hrvatskom ćirilicom – bosančicom q Povaljska listina 1250. q. Vinodolski zakonik (1288. ) q Istarski razvod (1325. ) prvi su pravni dokumenti pisani rukopisnom glagoljicom na narodnome jeziku s elementima čakavštine q. Red i zakon sestara dominikanki (1345. ) – prvi cjeloviti latinički tekst qŠibenska molitva (1347. ) – prvi lirski tekst pisan latinicom na narodnoj čakavštini 11

Hrvatska je u začecima svoje pismenosti u srednjem vijeku, bila trojezična i tropismena. O tome svjedoče pisani spomenici od 9. -15. s. 12

PISMA I JEZICI PISMA: glagoljica (obla i uglata) zapadna (hrvatska) ćirilica – bosančica latinica JEZICI: općeslavenski starohrvatski latinski 13

POJAVA TISKARSTVA vizum tiskarskoga stroja – Johannes Gutenberg u Mainzu 1455. godine (po uzoru na pokretna slova kineskoga kovača Pi Šenga iz 1041. godine) vprva u svijetu tiskana knjiga je Biblija(42 retka) vprva u nas tiskana knjiga je Misal po zakonu rimskoga dvora ili Prvotisak (1483. godine) vsve knjige tiskane do 1501(1510). godine nazivamo prvotiscima ili inkunabulama 14

Misal po zakonu rimskog vdvora tiskana 22. veljače 1483. na hrvatskom tipu općeslavenskog jezika. (ustoličenje Svete stolice) prvi Misal koji nije tiskan na lat. jez. 483 stranice, 201 tipografski znak slova i dvije boje: crvena i crna -sačuvano 11 primjeraka, a 6 u dijelovima ( 5 u Zg. 1 u Bolu , 2 u Vatikanu, po 1 u Beču, Washingtonu i S. Petersburgu. 15

jezik/pismo glagoljica bosančica latinski jezik -jezik pokrštav. i hrv. vladajućih krugova latinica -Krstionica kneza Višeslava 8. /9. st. -Branimirov natpis 9. st. -Trpimirov natpis 9. st. općeslavenski -ćirilometodski blikaz narodu -crk. knjige -svečani ton Plominski nat. 1 1 st. Krčki nat. 11. st. Valunska ploča 11. Bašćanska pl. 12. st. Hrvojev misal 1404 Misal po. . . 1483. starohrvatski -narodni j. pretežno čak. -prethodno naved. Vinodolski zak. 13. Istarski razvod 13. Glagoljska početnica 16. st Tabla za dicu -Povaljski prag 1184 -Povaljska listina 1250. -Poljički statut 1444 -Tabla za dicu 1561. Red i zakon sestara Dominikanki u Zadru 1347. Šibenska molitva 1347. M. Marulić: Judita 1501. /1521. tiskan 16

PRVE JEZIKOSLOVNE KNJIGE prvi veliki hrvatski rječnik (1595. ): petojezični rječnik (njemački, latinski, talijanski, mađarski i dalmatinski jezik) – Faust Vrančić prva hrvatska gramatika u dvije knjige (1604. ) – Bartol Kašić najveći je hrvatski jezikoslovac toga vremena, autor je prvoga rukopisnoga prijevoda Biblije i crkvenog običajnika Ritual rimski (1640. ) u kojemu ističe prednost štokavskoga narječja GAZOPHYLACIUM, (gazofilacijili blago latinskoilirskih imena)hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik (objavljen 1740. -st. nakon dovršetka rukopisa) – Ivan Belostenec (u njemu prevladava kajkavski leksik) 17

PRVA KNJIŽEVNA DJELA I ISTAKNUTI KNJIŽEVNICI prvi epski spjev Judita, splitskoga književnika Marulića, prvo je hrvatsko djelo svjetovne namjene (1501. nastalo, a tiskano 22. 4. 1521. g. ) 22. 4. =Dan hrvatske knjige prvi hrvatski roman Planine – Petar Zoranić 1536. tiskana 1569. Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje - prvi hrv. putopis u stihovima Hanibal Lucić: Robinja-prva drama Ivan Gundulić: (1583 -1638. )pjesnik i dramski pisac iz Dubrovnika-Dundo Maroje, Novela od Stanca, Osman, Dubravka, Suze sina razmetnoga 18

12. -14. st. romanika gotika 15. -16. st. renesansa i barok rani 5. -9. st razvijeni 9. -14. st s r e d nj i seobe pokrštavanje glagoljica hrv. vlad. 3 st knezovi: Trpimir, Domagoj, Branimir, 9. st. razvoj kulture pojava građanstva 925. Tomislav Krešimir, Zvonimir 11. s. -P. Svačić posljednji kralj nar. krvi 1097 1075. Zvonimir Bašćanska ploča Povaljska l. Vinodloski zakonik Šibenska molitva 1241. tatari napali Zg Marko Polo kasni 14. -15. , 16. st vijek novi vijek znanst. otkrića novi kontinenti 1445. Gutenberg 1483. Misal 1492. otkriće Amerike 1498. Vasko da Gama do Indije 1522. Mageljan oplovio Zemlju 19

ISTAKNUTI KNJIŽEVNICI: ŠTOKAVSKO NARJEČJE: Menčetić, Držić, Vetranović, (15. /16. st. ), Gundulić (17. st. ), KačićMiošić, Relković (18. st. ) ČAKAVSKO NARJEČJE: Marulić, Lucić, Hektorović, Zoranić (15. /16. st. ) 20

Dok u Dubrovniku cvate renesansa, u hrv. krajevima sjeverno od Kupe nema ni traga pismenosti na narodnom jeziku. Svečenstvo je jedino pismeno, ali se služi latinskim jezikom. uvodi se germanizacija i banskoj Hrv. u okviru Habsburške monarhije. KAJKAVSKO NARJEČJE: koncem 16. st. kajkavske pjesmarice 17. st=Habdelić, Petar i Fran Zrinski. P. R. Vitezović Brezovački (18. /19. st. ) 21

U drugoj polovici 18. st. dolazi do oblikovanja jedinstvene štokavske književnojezične osnovice (ikavsko-jekavske) na cijelome hrv. području osim kajkavskog sjeverozapada. 22

HRVATSKI NARODNI PREPOROD u 19. stoljeću političke i društvene prilike dovode do nacionalnoga i kulturnoga pokreta pod nazivom hrvatski narodni preporod ilirski pokret PREDSTAVNICI ILIRSKOGA POKRETA: • glavni je predstavnik Ljudevit Gaj • jezikoslovci: Vjekoslav Babukić, Antun Mažuranić, Adolfo Veber Tkalčević … • književnici: Petar Preradović, Stanko Vraz, Ivan Mažuranić, Dimitrije Demetar … 23

LJUDEVIT GAJ Gaj je reformator slovopisa (grafije) 1830. Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja 1835. članak Pravopisz (u Danici) –u Kratkoj osnovi, na nekim glasovima (po uzoru na češki jezik) predlaže kvačice – č, ž, š, i ě (rogato e, refleks jata: ije/je/e/i), a rješava i problem glasova lj, nj, đ i tj 1835. godine u prilogu Danica Novina Horvatzkih tiskana je pjesma Antuna Mihanovića Horvatska domovina, 1846. (14 strofa) uglazbio ju je Josip Runjanin. himnom postaje 1891. 24 Hrv. Sabor je potvrđuje 21. 12. 1990.

HRVATSKI – SLUŽBENI JEZIK 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je put u Saboru održao govor na hrvatskome jeziku 1846. hrv. opra V. Lisinskog -Ljubav i zloba 1846. Vjekoslav Babukić postaje prvi profesor na katedri za hrvatski jezik 23. listopada 1847. hrvatski jezik postao je službenim jezikom na prijedlog Ivana Kukuljevića U to vrijeme nastaju gramatike: V. Babukića, A. Mažuranića, A. V. Tkalčevića rječnik Bogoslsva Šuleka 25

Hrvatski jezik u 20. st. od 1918. slijedi koncepciju hrvatskih vukovaca-čisti narodni štokavski osnivanje Kraljevine SHS-poništavanje jezičnih posebnosti naroda Kraljevine-srpskohrvatski jezik* podređeni položaj hrv. j. -srbizacija otpor srbizaciji u Kraljevini Jugoslaviji pravopis D. Boranića, osnivanje Društva hrv. jez. , časopis Hrv. jez. S. Ivšića uspostava Banovine Hrvatske-poboljšanje statusa P. Guberina i K. Krstić: razlikovni rječnik 1940. NDH-prenaglašen jezični purizam(novotvorenice, oživljenice) 26

SFRJ-zanemarivanje razlika, ponovo prevlast srpskog j. naglašen utjecaj komunističke ideologije o jezičnom jedinstvu za Srbe, Hrvate i Crnogorce, a hrv. rjršenja proglašava lošijima. 17. ožujka 1967. godine kulturne institucije objavljuju u časopisu Telegram Deklaraciju onazivu i položaju hrv. knjiž. jezika kojom traže ravnopravnost u uporabi i vrednovanju u javnom životu, školstvu i upravi 27

�Još od 1991. slavimo svake godine od 11. do 17. ožujka Dane hrvatskoga jezika. To je spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, objavljenu u ožujku 1967. 28

v Manifestacija je utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika po nadnevcima deklaracijskih zbivanja : 29

13. ožujka Deklaracija je prihvaćena do 15. ožujka potpisale su je sve relevantne udruge i ustanove 17. ožujka 1967. godine kulturne institucije objavljuju u časopisu Telegram Deklaraciju onazivu i položaju hrv. knjiž. jezika. 30