PREGLED PRAVOPISA 8 razred SADRAJ PRAVOPIS GLASOVI I

PREGLED PRAVOPISA ~8. razred~

SADRŽAJ • PRAVOPIS • GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI • GLAS Č • GLAS Ć • GLAS DŽ • GLAS Đ • VELIKO POČETNO SLOVO • RIJEČI IZ POČASTI • VLASTITA IMENA • JEDNOČLANA VLASTITA IMENA • VIŠEČLANA VLASTITA IMENA • REČENIČNI ZNAKOVI • PRAVOPISNI ZNAKOVI • RASTAVLJANJU RIJEČI NA KRAJU RETKA • KRATICE • OBIČNE KRATICE • SASTAVLJENE KRATICE • ZNAKOVI

PRAVOPIS Pravopis ili ortografija obuhvaća skup pravila o: • o slovopisu ili grafiji • načinu pisanja pojedinih glasova • pisanju velikoga i maloga početnoga slova • sastavljenome i rastavljenome pisanju riječi • uporabi razgodaka (interpunkcijskih znakova) i pravopisnih znakova. Uz pravopisna pravila priručnici sadrže i pravopisni rječnik u kojemu se navode riječi pisanje kojih predstavlja pravopisnu poteškoću.

GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI • Ostvarujući jezik u pismu služimo se slovima, znakovima i bjelinama. • Slovopis (grafija) skup je znakova kojim bilježimo pojedine glasove. • Neki glasovi predstavljaju poteškoću govornicima u pisanju standardnim jezikom zbog razlika između govora i pisma, obilježja samih glasova te glasovnoga sastava riječi i njihovih oblika.

GLAS Č 1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak: čast, čaša, čekati, čelo, četiri, čovjek, dječak, ključ, luč, priča, pročelje, račun, veljača. . . 2. Javlja se u nastavcima: -ač, -ič, -ača: plivač, vodič, savijača -čić, -čica, -čina: kamenčić, grančica, cjevčina -ečak, -ičak: grmečak, krajičak -ački, -ički: zagrebački, turistički

3. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema K u osnovi riječi: pjesnik > pjesniče, pjesnički radnik > radniče, radnički vikati > vičem, viči jak > jači, gorak > gorči lijek > liječiti, liječnik, liječništvo

4. Javlja se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema C u osnovi riječi: klicati > kličem, kliči srce > srčan, srčanost djeca > dječji, ptica > ptičji srce > srčan, srčanost sunce > sunčan

GLAS Ć 1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak: ćud, ćuk, domaćin, kći, kuća, nećak, noć, moć, pomoć, stećak, tisuća, voće, već 2. Javlja se u nastavcima: -ić, -čić: brodić, balončić -oća, -aća: čistoća, zadaća -aći, -eći: domaći, pileći -ći: ići, reći; pjevajući

3. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema T u osnovi riječi: upornost > upornošću, ljut > ljući, žut > žući kretati > krećem, kreći, krećući pamtiti > pamćenje, list > lišće brat > braća, gost > gošća

GLAS DŽ 1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak: srdžba, džudo, džip, džep, džus, džamija, pidžama 2. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema Č u osnovi riječi: jednačiti > jednadžba, svjedočiti > svjedodžba, predočiti predodžba. . . 3. Javlja se u dometku -džija: šeširdžija, galamdžija, šaljivdžija. . .

GLAS Đ 1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak: anđeo, čađa, leđa, đem, đak, smeđ. . . 2. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima prema D u osnovi riječi: glad > glađu, mlad > mlađi, glodati > glođem, glođi vidjeti > viđen, viđenje, grad > građanin roditi > rođen, rođenje, rođendan i sl.

VELIKO POČETNO SLOVO Velikim se početnim slovom pišu: 1. prva riječ u rečenici 2. riječi iz počasti 3. vlastita imena. Ostale se riječi pišu malim početnim slovom.

RIJEČI IZ POČASTI Osim zamjenica Vi, Vaš, Ti, Tvoj i njihovih oblika, u izravnome pismenom obraćanju velikim slovom pišemo i riječi kojima se obraćamo državnim i crkvenim velikodostojnicima: Vaša Svetosti, Vaša Ekscelencijo. . . Nazive poglavara država kada ih pišemo bez imena i prezimena (i posvojne pridjeve izvedene od njih): Predsjednik, Predsjednikov; Papa, Papin.

VLASTITA IMENA • Imena koja se odnose na samo jedno biće, pojavu ili stvar. • Vlastita imena mogu biti jednočlana i višečlana.

JEDNOČLANA VLASTITA IMENA • imena i prezimena, nadimci, umanjenice • Božje ime • etnici • posvojni pridjevi od vl. imenica • Ana, Šimić, Buco, Ančica • Bog, Jahve, Alah, Spasitelj • Hrvat, Splićanin, Slavonac • Hrvatov, Šimićev, Marijin

• • imena životinja imena država imena mjesta zemljopisna imena • svemirskih tijela • imena blagdana • • Bijelac, Maza, Čupko Hrvatska, Italija Zagreb, Split, Sinj Sava, Dunav, Dinara, Sljeme, Triglav, Jadran • Mars, Mjesec, Sunce • Božić, Uskrs, Duhovi

VIŠEČLANA VLASTITA IMENA • imena ljudi, atributi i • Ivan Goran Kovačić, Ljudevit Posavski sraslice • Dvor na Uni, Slavonski • imena naseljenih Brod mjesta • Republika Hrvatska, • imena država Kraljevina Danska • Sjeverna Amerika • imena kontinenata

• imena ulica, trgova i dijelova naseljenih mjesta • imena županija • Vukovarska ulica, Ulica grada Vukovara, Trg kralja Tomislava, Stari grad, Donja Dubrava • Bjelovarsko-bilogorska županija Županija požeško-slavonska • imena svemirskih tijela • Mliječna staza, Kumova slama • imena blagdana • Sveta tri kralja, Praznik rada

• Zemljopisna imena: pokrajine, regije, krajevi, otoci, poluotoci, doline, planine, jezera, mora, rijeke, prijevoji … • Hrvatsko zagorje Dugi otok Zadarski kanal Gacko polje Plitvička jezera Delnička vrata Kopački rit Veliki koraljni greben …

• imena povijesnih događaja • imena institucija, ustanova, poduzeća, udruga • imena knjiga, časopisa, umjetnina • Krbavska bitka, Domovinski rat • Hrvatski sabor, Elektrostrojarska tehnička škola, Zračna luka Zagreb, Društvo hrvatskih književnika • Hrvatski bog Mars, Hrvatski preporod

REČENIČNI ZNAKOVI Rečenični znak ili razgodak je onaj znak u pisanome tekstu kojim se odjeljuju rečenice i dijelovi rečenice. U pisanome tekstu oni nadomještaju govorna obilježja (naglasak, intonacija, pauza) kojima se rastavlja glasovni niz na smislene cjeline. To su: točka, upitnik, uskličnik, zarez, točka sa zarezom, dvotočje, trotočje, višetočje, crtica, spojnica, navodnici, polunavodnici, zagrade.

PRAVOPISNI ZNAKOVI • Pravopisni znak je onaj znak koji određuje kako što treba pročitati ili razumjeti. Tako točka iza brojke označuje da je treba čitati kao redni broj. • Neki su znakovi i rečenični i pravopisni, a posebni su pravopisni znakovi: * zvjezdica, ‘ izostavnik, < i > znakovi podrijetla, naglasni znakovi, znak za dužinu i dr.

. TOČKA • kraj izjavne rečenice • redni broj i kratica Danas je vrlo lijep dan. 5. [peti] itd. [i tako dalje] ? UPITNIK • kraj upitne rečenice • u zagradi označuje upitnost navedenoga Hoćeš li doći? Kada? Na utakmicu je došlo 50. 000 (? ) ljudi.

! USKLIČNIK • kraj usklične rečenice (s usklikom, vokativom, imperativom ili izrečenom željom) ; TOČKA SA ZAREZOM Bravo! Anko! Slušajte pažljivo! Živjeli nam, dragi prijatelji! • ima vrijednost između Odličan je iz točke i zareza o čemu matematike, pisac sam prosuđuje fizike, kemije; uz te je uspjehe i zapažen sportaš.

, ZAREZ 1. nizanje i nabrajanje istovrsnih i usporednih dijelova 2. dodavanje i isticanje Dolazi ponedjeljkom, utorkom, petkom i ponekad nedjeljom. 3. suprotnost – suprotni dijelovi i surečenice Živio je teško, ali časno. Dolazi kad on hoće, kad ga ne očekuju, kad god poželi. Dani su, činilo im se, duži.

– CRTICA • stanka veća od one izražene zarezom Bila je to – kako su tvrdili stariji ljudi – jedna od najoštrijih zima. • između dvaju 50 – 55 [od 50 do 55] brojeva ili riječi Osijek – Vinkovci zamjenjuje prijedlog ili pokazuje odnos • u tiskanome tekstu zamjenjuje navodnike i zarez u upravnome govoru – Vi ste bili vrlo dobro opskrbljeni – ustvrdio je došljak.

: DVOTOČJE • označuje stanku i promjenu intonacije ispred objašnjenja, nabrajanja i upravnoga govora Sve se promijenilo: i priroda i ljudi. • označuje omjer i mjerilo [prema] Rezultat je utakmice 2 : 2. mjerilo 1 : 1000 … TROTOČJE • označuje da se nešto izostavlja ili prekida Odlazili su znanci, prijatelji, rodbina …

(…) […] ZAGRADE / KOSA CRTA • odjeljuju dio teksta kao manje važan ili objašnjenje • označuju istoznačne riječi i oblike ili raznoznačne • označuju kako se što čita ili treba čitati • uzastopni, usporedni i jednakovrijedni podaci, riječi i oblici • nizanje stihova u retku Bili su to ljudi (uvjerili smo se) koji nam se od prve nisu svidjeli. kad(a), lijepog(a) (ne)istina podcrtati [potcrtati] 2006. /2007. , Šenoina 2/III, kuća/stan, bila/bio Kad sam bio / tri moja brata / i ja,

„…” » … « NAVODNICI • doslovnost teksta u navodnicima • upozorava se na označeno ili mu se daje drugo značenje Gledajući dolinu, majka izusti: „Ovo naš kraj. ” To je bio još jedan od onih » pametnjakovića «. - SPOJNICA • u pisanju polusloženica • pri članjenju riječi • u spojevima broja i riječi odgojno-obrazovni pi-sac, za-ra-di-ti 50 -ih, 10 -godišnjica

RASTAVLJANJU RIJEČI NA KRAJU RETKA U rastavljanju riječi na kraju retka ne rastavljamo jednosložne riječi, dvoslove dž, nj, lj, ne prenosimo u novi redak jedno slovo ili skup zatvornika, a polusloženice rastavljamo na mjestu spojnice koju pišemo dva puta: gleda-ti, gla-san, pidža-ma, izlju-biti spomen-ploča

KRATICE Kratice se dijele na stalne i prigodne. Stalne kratice nastaju po pravopisnim odredbama, dok prigodne stvara sam pisac. Stalne se kratice dijele na: a) obične kratice b) sastavljene (složene) kratice. Obične se kratice pišu malim slovima i s točkom na kraju koja je znak kraćenja riječi.

OBIČNE KRATICE JEDNOSLOVNE • g. – godina, gospodin • t. – točka • o. g. – ove godine • r. – razred VIŠESLOVNE • kat. – katolički • gosp. – gospodin • prof. – profesor • dr. – doktor • i sl. – i slično • itd. – i tako dalje • npr. – na primjer

• Kada skraćujemo osobna imena, pišemo ih s točkom: A. G. M. – Antun Gustav Matoš. • Višeslovne kratice međunarodno prihvaćenih latinskih riječi pišu se izvorno: dipl. oec. – diplomirani ekonomist dr. sc. – doctor scientiarum (doktor znanosti).

SASTAVLJENE KRATICE Sastavljene su od početnih slova svakoga člana višečlanoga naziva; pišu se bez točke iza pojedinoga slova i u njima su sva slova velika, npr. • HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti • MH – Matica hrvatska • HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija • RH – Republika Hrvatska • OŠ – Osnovna škola

Jedne se čitaju kao samostalne riječi [Hazu], a druge po imenima slova [Erha]. Većina se takvih kratica, koje oblikom odgovaraju riječima našega jezika, sklanja. Padežni nastavak odvaja se spojnicom od kratice i pisan je malim slovom: SAD, SAD-a, SAD-u, SAD-om … [Esade, Esadea, Esadeu, Esadeom …]

ZNAKOVI To su većinom međunarodno prihvaćene oznake: • mjernih jedinica • kemijskih elemenata • novčanih jedinica • imena država • i drugi znakovi Pišu se bez točke na kraju, a čitaju kao puna riječ.

m metar Ar argon HRK hrvatska kuna kg kilogram As arsen EUR euro s sekunda Al aluminij USD američki dolar A amper Ac aktinij IT Italija K kelvin B bor CH Švicarska mol Br brom S subjekt kandela Cu bakar P predikat mol cd