Predstavljanje hrvatskog izvjetaja i primjera dobre prakse Nina
Predstavljanje hrvatskog izvještaja i primjera dobre prakse Nina Obuljen Koržinek IRMO Odjel za kulturu i komunikacije
Struktura izvještaja Politika i upravljanje Javne politike Primjeri dobre prakse Pregled dostupnih podataka/statistički podaci i indikatori • Zaključci i preporuke • Metodologija • •
Politika i upravljanje – POLITIKA: • Ustavne i zakonske definicije „pristupa kulturi” • Politička relevantnost (pregled programa parlamentarnih političkih stranaka) i drugi čimbenici koji utječu na političku relevantnost (naslijeđeni organizacijski modeli, odnos javnog i neovisnog sektora)
Politika i upravljanje – UPRAVLJANJE: • Ključni izazovi: – geografske specifičnosti, – teritorijalna podijeljenost RH, – sustav financiranja, – uloga posrednika/posebno medija
Politika i upravljanje – KLJUČNI DIONICI: Ministarstvo kulture (i ostala ministarstva i agencije) Lokalne i regionalne vlasti Agencije, vijeća, zaklade … Kulturne institucije, profesionalne organizacije, udruge …. Vijeće za elektroničke medije, PV HRT Mreža kulturnih centara, neovisni sektor, amaterske organizacije itd. • Privatni sektor • Ostali …. • • •
Politika i upravljanje • Lobiranje i partnerske inicijative – Pogon, Rojc, „Kocka”, Split … • Trendovi – Uspostava posebnih programa (npr. Ruksak pun kulture) – Specifične manifestacije (npr. Noć muzeja, Noć kazališta itd. ) – Novi oblici potpore (npr. HAVC, Zaklada Kultura nova itd. )
Kulturna politika - Implicitna vs. eksplicitna kulturna politika - „Participacija i sudjelovanje u kulturi” u nacionalnim i lokalnim strateškim dokumentima - Vidljivost mjera i politika - Prioriteti nacionalnih i lokalnih kulturnih politika
Kulturna politika: programi § Investicijska potpora (potpora institucijama) § Financiranje programa, posebno mobilnosti: - Mreža gostovanja - Lokalni festivali (kompenzira se često neodgovarajuća distribucija programa) § Ostalo: npr. mreža knjižnica, programi informatizacije, digitalizacija, posebni programi za djecu i mlade, povezivanje i umrežavanje
Analiza rezultata intervjua § Samo u manjoj mjeri zastupljeno u izvještaju § Odabir ispitanika: oni koji su prepoznati kao uspješni § 29 intervjua (organizacije, institucije i strukovne udruge)
Analiza rezultata intervjua § Prioriteti na nacionalnoj razini (preporuke) § Statističko praćenje (unutar prosjeka – najbolje stanje u knjižničnoj djelatnosti) § Istraživanje publike (povremene ankete, pojedini primjeri detaljnijih istraživanja i analiza); bez potpore i sufinanciranja, najčešće vlastita inicijativa i sredstva § Postojanje i provedba strateških planova § Sudjelovanje u EU projektima § Korištenje novih tehnologija § Utjecaj europskih iskustava, praksi i politika na Hrvatsku
Primjeri dobre prakse § Intervjui, deseci primjera dobre prakse § Primarno okrenuti djeci i mladima, ciljanim marginaliziranim skupinama § Razvijaju se brojni projekti namijenjenim drugim dobnim skupinama i ostalim društvenim skupinama uključujući i široku publiku § Poticanje aktivne (radionice) i pasivne participacije (gledanje, posjećivanje) § Korištenje novih tehnologija za privlačenje publike, ali i za bolju prezentaciju (npr. muzeji, knjižnice) § Pitanje privlačenja publike i poticanja sudjelovanja, pitanje je održivosti pojedinih institucija i organizacija, ali i sustava u cjelini
Primjeri dobre prakse § „Škola u kinu” § Suradnja s beskućnicima, osoba s autizmom, zatvorenicima, nezaposlenima § Dostava knjiga za starije građane (poput dostave pizza-e) § Uključivanje Roma § Informacijsko opismenjavanje § Promicanje čitanja kod beba § Razgovori s liječnicima u organizaciji knjižnice § Privlačenje „non-audience”: npr. besplatni upis u knjižnicu, besplatni ulaz u muzej, povezivanje prostora izvedbenih umjetnosti sa športskim organizacijama itd.
Primjeri dobre prakse § Aktivnosti centara za kulturu u manjim sredinama (producenti i distributeri raznolikih sadržaja) § Radionice za turiste (u muzejima) § Usklađivanje radnog vremena s potrebama građana § Proslave rođendana (u muzejima, kinima, kazalištima i knjižnicama) § Posebno primjeri Kazališta za slijepe (gdje zapravo slijepe i slabovidne osobe nude programe u kojima educiraju mainstream populaciju)
Praksa: prepreke i ograničenja u pristupu kulturi § Nedostatak kulturnih politika (artikuliranih) i ciljanih programa podupiranja i financiranja § Pitanje cijene pristupa kulturi (u kontekstu proračunskih ograničenja i smanjenih subvencija, ali i teške ekonomske i socijalne situacije u društvu) § Obrazovanje (uključujući umjetničko obrazovanje) § Dostupnost informacija (uključujući ulogu medija) § Fizičke prepreke (u užem smislu, pristup osobama s invaliditetom) § Nedostupnost (u širem smislu, mobilnost publike iz udaljenih mjesta u središta kulturnog života i događanja) § Odnos prema „non-users” i „non-audiences” § Velika centralizacija § Nemogućnost ulaganja u nove tehnologije
Zaključci i preporuke: prema eksplicitnoj kulturnoj politici • Implicitna kulturna politika: treba napraviti zaokret prema eksplicitnoj kulturnoj politici • Usklađivanje različitih mjera i propisa (uključujući suradnju s drugim sektorima) • Bolja suradnja nacionalne i lokalne kulturne politike • Kulturna politika još uvijek više podupire „ponudu” u odnosu na „potražnju” • Na temelju primjera dobre prakse (Ruksak, digitalizacija kina itd. ) treba otvoriti posebne natječaje za programe privlačenja publike • Posebno poticati umrežavanje (unutar Hrvatske i međunarodno), ali i suradnju udaljenih mjesta i gradova (npr. Dubrovnik-Čakovec, ili Split. Osijek)
Zaključci i preporuke: prema eksplicitnoj kulturnoj politici • Ne provodi se evaluacija niti se prate učinci • Nedostatak podataka i praćenja (slično kao i za ostale teme); nemogućnost praćenja učinaka • Europske prakse i trendovi sporo se ugrađuju u nacionalne politike i mjere • Poticati sudjelovanje u EU projektima • Potrebno je redefinirati ulogu institucija u društvu (od reprezentativne uloge prema aktivnijem položaju u zajednici)
Zaključci i preporuke: analiza aktivnosti kulturnog sektora • Institucije i organizacije aktivno rade, osmišljavaju programe, često ih financirajući iz „vlastitih sredstava” zbog toga što službena kulturna politika ne prepoznaje takve programe • Iznimno veliki broj primjera inovativnih praksi u svim područjima (privlačenje publike, rad s različitim ciljanim skupinama, obrazovanje, privlačenje novih korisnika i publika, rad s medijima i promocija, itd. ) • Nacionalni ogranci međunarodnih strukovnih organizacija i mreža sudjeluju u promociji teme i doprinose razmjeni dobrih praksi i iskustava
Hvala! nina@irmo. hr IRMO Vukotinovićeva 2/II 10000 Zagreb
- Slides: 18