Predmet Teorija knjievnosti Klasifikacija knjievnosti osmo predavanje knjievnost

Predmet: Teorija književnosti Klasifikacija književnosti – osmo predavanje

• književnost – raznovrsna, sveobuhvatna i raznolika; ogromne razlike među književnim djelima (roman od hiljadu strana vs. poslovice) • razvrstavanje književnih dijela u pojedine grupe sličnih dijela ili tipove nužno pri bilo kakvom proučavanju književnosti

Načela klasifikacije: – prema jezicima: književnost engleskog govornog područja – prema nacionalnim književnostima: engleska književnost, američka književnost – prema autorima: Šekspirov opus (lat. opus – djelo) – prema po nečemu srodnim autorima – iste generacije, neke književne škole: književnost izgubljene generacije – prema namjeni: dječija književnost, zabavna književnost – prema obliku (ep vs. poslovica)

• usmena i pisana književnost: – razlike između pisanog i usmenog izraza – različita funkcija, ali i međusobni uticaji i veze – usmena književnost: • prenosi se i razvija u sredinama koje ne poznaju pismo ili se pismo zbog bilo kakvih razloga ne služe • procvat u vremenima kada je pismenost bila nepoznata ili vrlo rijetka • usmena književnost koja u životu svakog naroda izražava prvo narodno stvaralaštvo – narodna književnost • oblik nije konačan – različite verzije

• razvrstavanje prema obliku – najteži i najvažniji zadatak klasifikacije književnosti – razvrstavanje na književne rodove i vrste • književna vrsta – grupa sličnih djela, djela u kojima se ponavljaju stalne osobine (djela su duga ili kratka, u stihu ili prozi, namjenjena prikazivanju ili štampanju. . . ) • u 18. i 19. vijeku učenje o tri osnovna književna roda: • epika (grč. epos – riječ) • lirika (grč. lyra – lira, vrsta instrumenta) • drama (grč. drama – radnja)

• Emil Staiger: lirika, epika i drama – izražavaju osnovne mogućnosti jezičkog izražavanja: – lirski stil – sklad između zvuka riječi i njihovog značenja, lirika se približava muzici – epski stil – objektivnost i širina pripovijedanja koje svoj smisao nalazi u opisivanju čitavog jednog svijeta – dramski stil – zasniva se na sukobu između određenih stavova pojedinaca

• rod – vrsta – podvrsta • neki teoretičari posebnim rodom smatraju didaktiku (grč. didaktikos – poučan) – djela na prelazu između književnosti i nauke • terminologija: esejistika, publicistika – književno-naučna djela

• književne vrste ostvaruju se u poeziji, prozi ili dramskom dijalogu – ne postoji apsolutna razlika, postoje tekstovi koji se mogu posmatrati na oba načina (poetska proza ili pjesma u prozi)

– zabavna književnost – zadovoljava potrebu za zabavom određenog sloja čitalaca – trivijalna književnost – dio zabavne književnosti koji nema nikakvu umjetničku vrijednost (lat. trivialis – običan, prost) – šund (njem. Schund – otpadak, bezvrijedna roba), kič (njem. Kitsch – eng. sketch – skica) – vrste: • pustolovni roman – iznenadne i neobične pustolovine junaka smještene u nesvakidašnji prostor • kriminalistički roman – zagonetke o ubici • naučno-fantastični roman – junaci u zamišljenom svijetu buduće, tehnički razvijene civilizacije • sentimentalni roman – tematika ljubavi obrađena na izrazito sladunjav i naivan način