Predavanje br 7 KIFOZA II deo FAKTORI RIZIKA
Predavanje br. 7
KIFOZA – II deo* § FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK KIFOZE: § devojčice u pubertetu – posturalna kifoza § dečaci između 10 -15 godina – Morbus Scheuermann § starije osobe sa osteoporozom – frakture pršljena pogoduju nastanku kifoze § Marfan-ov sindrom – bolest vezivnog tkiva (visoki, mršavi, hiperelastični pojedinci)
PATOFIZIOLOGIJA KIFOZA* § tokom 1. godine života prilikom uspravljanja oblikuju se fiziološke krivine kičmenog stuba: disbalans između potpornog aparata i faza uspravljanja deteta § polazak u školu: period igre i slobodnog vremena zamenjuje se dužim periodima sedenja u klupi: kičmeni stub i trup se savijaju, a karlica ide prema napred zbog nastanka zamora § pubertet i rana adolescencije: faze Popuštanje u delovanju aktivnih i između pasivnih činilaca naglog/brzog rasta: disbalans vodi ka nastanku patološke kifoze. Normalna kifoza: i potpornog aparata (mišići, tetive, ligamenti) krivina Cobbu 20 -40° (Th 2 -Th 12), > od 20 -40° je rasta upovisinu patološka kifoza! NAJČEŠĆI TIPOVI KIFOZE KOD DECE: KONGENITALNE KIFOZE POSTURALNE KIFOZE SCHEUERMANN-ova KIFOZA
KONGENITALNA KIFOZA* LOŠA PROGNOZA, POTENCIJALNO MOŽE VODITI U PARALIZU DONJIH EKSTREMITETA (PARAPLEGIJA)!!! § DETE SE RAĐA SA OVIM DEFORMITETOM!!! IZOSTANAK ADEKVATNOG FORMIRANJA PRŠLJENA – klinasti pršljenovi, promene u strukturi pršljena. Dva ili više pršljenova mogu biti međusobno spojeni u prednjem delu – nediferencirani pršljenovi – IZOSTANAK SEGMENTACIJE.
POSTURALNA KIFOZA* § ugao zakrivljenosti torakalnog segmenta kičmenog stuba sa konveksitetom prema nazad povećan u odnosu na fiziološku zakrivljenost, ali se deformitet može aktivno i pasivno korigovati § postepen početak!!! § loša postura vremenom uzrokuje istezanje ligamenata kič. stuba i abnormalno formiranje kostiju kič. stuba. § često nastaje i kompenzatorna hiperlordoza § astenična građa i oslabljen mišićni tonus FUNKCIONALNE KIFOZE (lakši stadijum oboljenja): insuficijencija leđne muskulature, loše držanje tela (češće kod devojčica u pubertetu/adolescenciji); deformitet se još uvek može aktivno i pasivno korigovati
Morbus Scheuermann* § ADOLESCENTNA KIFOZA, najčešće kod dečaka između 13 i 16 godina § visoka, duga i niska kifoza – bol koji se najčešće povećava sa fizičkim naporom § težište tela pomereno prema napred – narušena ravnoteža tela § disbalans između leđne muskulature i m. pectoralis major-a et minor-a § mišići leđa su oslabljeni i istegnuti, a antagonistički mišići skraćeni § test pretklona najbitniji za postavljanje dijagnoze + Rtg (pršljen u obliku klina)
DIJAGNOZA KIFOZA* § klinički pregled: sa prednje, zadnje i bočnih strana § test pretklona § procena pokretljivosti kičmenog stuba, fleksibilnosti trupa i zadnje lože § radiološki nalazi – Rtg snimak § stepen kifotične krivine (ugao po Cobb-u normalan između 20 i 40°) § tip kifoze (izgled pršljenova) § MRI + spirometrija
LEČENJE KIFOZE* § PREVENCIJA (zauzimanje pravilnog sedećeg i stojećeg položaja + vežbe posture) § kineziterpaija § vežbe disanja, vežbe posture pred ogledalom, vežbe za jačanje leđne i istezanje trbušne i grudne muskulature, vežbe istezanja pelvifemoralne muskulature (m. iliopsoas, m. quadratus lumborum, mišići zadnje lože) § mideri/ortoze § § najbitnije je primeniti ih dok se rast i razvoj još uvek nisu završili, odnosno dok još uvek traje proces okoštavanja efikasnije ukoliko se primene kod manjih kifotičnih krivina § operativno lečenje (ugao krivine veći od 60°) § § neprestan bol neurološke promene progresija deformiteta kozmetički problemi
MIDERI/ORTOZE* INDIKACIJE ZA PRIMENU § Morbus Scheuermann – zato što dolazi do promena u strukturi kič. pršljenova § rigidnost, veličina krivine i ugao po Cobb-u § najbolje vreme za nošenje je početak puberteta, nosi se oko 2 godine, skida se po završetku rasta § nosi se noću i tokom dela dana
RAVNA LEĐA (dorsum planum)* NE DOLAZI DO FORMIRANJA NORMALNIH, FIZIOLOŠKIH KRIVINA KIČMENOG STUBA § najčešći uzročnik je RAHITIS § često su rezultat kompenzacije nisko lokalizovane kifoze lumbalne kičme § Podloga za nastanak skolioze!!! § kod novorođenčeta leđa su normalno ravna, tek kasnije se formiraju krivine u sagitalnoj ravni – nije deformitet NAJČEŠĆE SMANJENJA FIZIOLOŠKA TORAKALNA KRIVINA GRUDNOG DELA KIČMENOG STUBA
- Slides: 10