Predavanje 5 Obrada slike i zvuka tehnike i
Predavanje 5 Obrada slike i zvuka, tehnike i standardi
Sadržaj o OBRADA SLIKE I ZVUKA o o o UVOD U DIGITALNI VIDEO o o o Zvuk Obrada slike Zašto digitalni video Snimanje digitalnog videa Montaža digitalnog videa POZNATIJI STANDARDI ZA RAD SA MULTIMEDIJALNIM PODACIMA AUDIO ZAPISI VIDEO TEHNIKE I STANDARDI
OBRADA SLIKE I ZVUKA o o o Danas, u vreme veoma intenzivnog razvoja na svim područjima informacionih tehnologija mogli bismo reći da se "multimediji" pridaje izuzetno velika pažnja. Multimedija predstavlja oblast veoma široku u smislu njenog izražavanja i unapređenja. Kao osnovni entiteti i glavni pravci u razvoju oblasti multimedija mogu se izdvojiti: o audio, o grafika, o video i o internet.
OBRADA SLIKE I ZVUKA o Audio: sadržaje u ovoj oblasti predstavljaju zvuk i obrada zvuka. o Sa stanovišta zadovoljenja potreba korisnika obrada zvuka treba da dostigne nivo najvećeg kvaliteta akustike. o Bitan aspekt kod zvuka je kompresija koja služi za njegov lakši prenos. o Kao posledica velikog kompresovanja dešava se da dođe do: o o gubljenja kvaliteta zvuka, ali i do njegovog potpunog izobličenja, enja kada jednom rečju, on postaje potpuno beskoristan.
OBRADA SLIKE I ZVUKA o o Grafika: Suštinski sadržaji ove oblasti su: n proces prikazivanja slika i njihova obrada u istim standardima kao i audio (zvuk). Takode, i kod ove oblasti je veoma bitna kompresija i filtriranje od raznih šumova. Video: predstavlja integraciju dve prethodno navedene oblasti, zvuka i slike koje u vremenskom periodu daju video. Na primer, televizijska slika koja je danas prisutna u svakom domaćinstvu.
OBRADA SLIKE I ZVUKA o o Internet: ova oblast će biti veza za komunikaciju ne samo multimedijalnih proizvoda nego i svih tehnologija. Internet, jednom rečju, predstavlja skup svih oblasti multimedije: o audia, o grafike, o videa.
OBRADA SLIKE I ZVUKA o Za kvalitet prikazivanja svega što je navedeno u prethodnim paragrafima najodgovoriji je hardver računara, koji omogućava funkcionisanje svih oblasti o (digitalni audio signal, o direktan pristup ostalim komponentama, o skladištenje, o kompresija itd. ). o Dakle, današnji svet multimedija sastoji se od nekoliko međusobno povezanih i organizovanih delova.
Zvuk o Kao što je već istaknuto, kod predstavljanja audio zapisa veoma je bitna hardverska podrška koja nam omogućava bolje predstavljanje zapisa. o Kvalitet audia je različit i on zavisi od medija koji se koriste (CD, FM radio, AM radio, kasetofon, itd. ). o Za obradu zvuka i njegovu interpretaciju na računaru neophodna je i zvučna kartica sa minimalnim performansama
Zvuk o o o Kvalitet audia Već je navedeno da kvaliteta audia zavisi i od primenjenog hardvera. U tabeli 1, dat je prikaz odabranih popularnih frekvencija u odnosu na medije: U tabela 1 Telefon 8 KHz CD 8 KHz DAT 8 KHz Profesionalni video 8 KHz Britch TV 8 KHz
Zvuk o o o U svakom signalu postoji izvesna doza šuma (smetnji). Kao što je već poznato šumovi se ne mogu izbeći, tj. u potpunosti eliminisati. Oni se mogu eliminisati samo delimično uvođenjem specijalnih filtera. Pretvaranje analognih signala u digitalne naziva se A/D konverzija, koja se izvršava prema sledećim koracima: o odabiranje, o kvantizacija, o digitalizacija. Sumovi se formiraju čak i tokom obične A/D konverzije. Stoga, kvalitet signala zavisi od odnosa signal / šum, koji se izražava u decibelima (d. B).
Zvuk o o o Analogno-digitalni pretvarač (A/D) pretvara o ulaznu analognu veličinu (informacija o mernom parametru) u o digitalnu veličinu (broj). Realna komponenta koju koristimo kao sklop za uzrokovanje je analogno-digitalni (A/D) pretvarač, s tim da se u njemu događaju tri postupka: a) kvantizacija (diskretizacija) po vremenu, b) kvantizacija po amplitudi uz zadržavanje trenutne vrednosti celi sledeći diskretni interval vremena c) kodiranje u n-bitnu binarnu formu
Zvuk o Šematski prikaz A/D pretvarača
Obrada slike o o o Obrada slike Razvojem računarskih sistema i hardvera praktično je onemogućeno da se danas preko nove discipline, tzv. MULTIMEDIJI prepliću telekomunikacije, računari, video-tehnika. Tendencija je da se u budućnosti, preko jednog kompjuterskog sistema sve ovo efikasno objedini. Budućnost video tehnike leži u razvoju računarskih sistema i mreža. Prednosti: o fleksibilnost, o multitasking, o direktna interakcija.
Obrada slike o Osnovni pojmovi o digitalnom zapisu i obradi slike o Uopšte posmatrano, sliku možemo predstaviti kao dvodimenzionalnu analognu funkciju f (x, y). o Za zapisivanje slike u digitalnom obliku prvo vršimo njenu digitalizaciju. Broj nijansi za jedan piksel se najčešće kvantizuje u 256 nivoa. o Kvantizovanje u 256 nivoa zahteva 8 bita (28 = 256, 8 bita = 1 bajt). o Budući da računari mnogo brže izvode operacije sa celim brojevima, slika se zapisuje celim brojevima od 0 do 256. Broj kvantizacionih nivoa može biti i drugačiji jer zavisi od broja bita, pa se često sreće i zapis sa 16 bita. o
Obrada slike o o Prilikom kvantizacije pravi se tzv. greška kvantizacije, nazvana kvantizacioni šum. Odnos signal - šum kvantizacije se može izraziti kao: o SNR=10 log (Pi/Pe), n n n gde je: Pi - snaga slike, Pe - snaga šuma kvantizacije.
Obrada slike o Kvantizacija je proces pretvaranja kontinuiranih vrednosti u diskontinuirane na način da se vrednost signala zaokružuje na najbliži celobrojni iznos. o Na taj se način gube međuvrednosti koje su bile prisutne pre kvantizacije. o Taj proces je u suštini stvaranja digitalnih audio i video signala pa se češće koristi naziv digitalizacija iako je digitalizacija samo deo procesa u kojem se izvršava dodeljivanje brojčanih iznosa kvantizovanim vrednostima.
Obrada slike o Povećanjem broja bita smanjuje se greška kvantizacije, tj. povećava se odnos signal-šum i to za 6 d. B po bitu. o Prilikom zapisivanja slike u boji, u tzv. truecolor formatu, slika se predstavlja sa tri matrice (tri kanala). o Ove matrice sadrže tzv. osnovne boje: crvenu, crvenu zelenu i plavu, plavu pri čemu je: n n svaka od njih predstavljena sa 256 nivoa, odnosno svaki piksel je predstavljen sa 8 bita.
Obrada slike o Filtriranje služi: n n o o o da bi se iz informacije izdvojio signal i potisnuo šum, tj. poboljšale karakteristike signala na osnovu određenog predznanja o signalu i šumu. Filteri se projektuju na osnovu predznanja o frekvencijskom opsegu signala. Za sliku važi činjenica da je najveći deo energije koncentrisan na niskim učestanostima. Može se smatrati da se sve značajne komponente nalaze na niskim ili na srednjim frekvencijama, pa se slika može dobro filtrirati niskopropusnim filtrima.
Obrada slike o Korišćenje visokopropusnih filtera za filtriranje slike zahvaćene šumom daje loše rezultate. o Filtriranje visokopropusnim filterom daje sliku kod koje se jasno vide detalji i ivice objekta, dok se niskopropusnim filtriranjem ove značajne karakteristike slike mogu izgubiti. o
UVOD U DIGITALNI VIDEO o Dve osnovne karakteristike digitalnog videa (DV) su: o o o njegov kvalitet i jednostavnost pri korišćenju. Kao i obične kamere, digitalne kamere koriste: n n CCD za snimanje pokretnih slika u digitalnom formatu, s tim da što se ovim kamerama pohranjuju slike visokog kvaliteta (digitalni format) u kojem se mogu neograničeni broj puta reprodukovati i lako prepravljati.
UVOD U DIGITALNI VIDEO o "Od danas je slikanje umrlol" uzviknuo je slikar Paul Delaroče kada je video prvu dagereotipiju (proces u kojem se fotografije razvijaju posredstvom živine pare, nosilac je bio srebrohalogenid) u 1839. godini. o Delaroče-ova izjava bi danas, posle skoro 170 godina, verovatno glasila: "Od danas je analogni video mrtav!", što se bez sumnje danas pokazuje kao tačno.
UVOD U DIGITALNI VIDEO o Kao potvrda za prethodno naveden iskaz navedimo sledeća tri razloga: o o o Kao prvo, prvo digitalni video je bolji od analognog. U stvari, korisničke digitalne kamere koje koštaju svega nekoliko stotina beleže video snimak jednakog, ili čak boljeg kvaliteta od profesionalnih analognih kamera koje koštaju desetak puta više. Drugo, što je možda još važnije, prelazi između digitalnog snimka i digitalnog gotovog proizvoda (montirani snimak) su znatno brži i jednostavniji nego kod analogne tehnologije.
UVOD U DIGITALNI VIDEO o Konačno, video montaža je u mnogome pojednostavljena jer se video snimak može preneti u kompjuter bez konverzije, § § o o digitalno izmontažiran "u letu" i nelinearno, a zatim u digitalnom obliku vratiti na traku. Nije to samo olakšanje, već ne postoje ni gubici u kvalitetu kojih, ipak, ima kod analognih uređaja. Takođe, sa računara je moguće poslati isečke snimaka preko Interneta, jer je digitalni format univerzalan.
Zašto digitalni video? o o o Najkraći i jednostavan odgovor na pitanje "Zašto digitalni video? " bio bi: Zato što je došao kraj analognom!"
Zašto digitalni video? o o Digitalni video je osmišljen 1994. godine kada su se Sony, Panasonic, i preko 50 drugih kompanija složile oko DV formata. Prve DV kamere (uglavnom profesionalne) pojavile su se 1995. Od tada su se cene DV kamkordera konstantno smanjivale dok su im kvalitet, mogućnosti i popularnost rasle. Već krajem poslednje decenije proslog milenijuma cene su im postale pristupačne i dostupne svima. Dakle, nema sumnje, digitalni video je sasvim potisnuo analognu tehnologiju.
Zašto digitalni video? o Prvo pitanje bi bilo "Zasto? " o Navedimo samo nekoliko mogućih odgovora: o DV nudi bolji kvalitet slike, o Slike su oštrije, a boje živahnije i preciznije, o Slike su mnogo bolje od VHS i konkurentne su profesionalnim snimcima, o DV kamere su manje od analognih, neke od njih mogu da stanu i u dzep,
Zašto digitalni video? o o o Kvalitet se ne gubi čak ni višestrukim kopiranjem, Digitalni video se lako prebacuje na kompjuter već u DV formatu, DV format ima zvuk CD kvaliteta, Digitalni video koristi komponentni prikaz boja koji sadrži tri puta više informacija o boji nego analogni VHS i S-VHS video. Rezultat su jasnije i tačnije boje. Mogućnost korekcije grešaka (Error Correction) - ispravljanja nedostatke u video zapisu, itd.
Snimanje digitalnog videa o Digitalne kamere, kamkorderi i fotoaparti zahtevaju konvertor koji: o transformiše upadnu svetlost u sočivo u električne signale. o Kod savremenihi digitalnih uređaja ovaj zadatak izvršavaju CCD kola (eng. Charge Coupled Devices – elementi sa spregnutim naelektrisanjem).
Snimanje digitalnog videa q CCD (Charge Coupled Device) je: q elektronski uređaj na čijoj se površini nalaze milioni fotosenzitivnih dioda, poređanih u redove i kolone; q slično kao i tačke, odnosno piksela, na monitoru računara.
Snimanje digitalnog videa o o Način rada Fotodioda pretvara prikupljene fotone u električni napon. Taj napon je pretvoren u voltažu koja se pojačava do nivoa na koji može da bude procesirana od strane Analogno Digitalnog konvertora. Analogno Digitalni kovertor klasifikuje analognu voltažu: n sa piksela na nivoe osvetljenja, i n dodeljuje svakom nivou binarnu oznaku, tako da slika može da bude sačuvana digitalno.
Snimanje digitalnog videa o o Kolor filter Svi senzori na CCD čipu reaguju na svetlost na isti način, zato što: n n o fotodioda prikuplja samo količinu svetlosti, i da nema kolor filtera kojima su prekriveni, fotoaparat bi pravio samo crno-bele slike. Da bi fotoaparat mogao da razlikuje boje, senzori se pokrivaju filterima različite boje – o o o RGB (crvena, zelena, plava) ili CMY (cijan, magenta, žuta). Tako da svaka fotodioda prikuplja informaciju o jednoj boji, a ostale boje se izračunavaju na osnovu vrednosti susednih piksela.
Snimanje digitalnog videa q o o o CCD (Charge-Coupled Device) senzor CCD je u stvari "film" za digitalne kamere. Beleži svetlost i konvertuje je u električni signal. Površina CCD ima izgled nalik mreži koja je sastavljena od tačkica. Svaka tačkica zabeležena na slici predstavlja piksel.
Snimanje digitalnog videa o Fotoaparat koji koristi Fotoosetljivi uređaj (CCD) omogućuje da se slike čuvaju kao digitalni podatak, a ne na filmu o Koncept CCD digitalnih video kamera je da - određena tehnologija koja vam omogućava da fotografišete u svakoj situaciji gde postoji mala svetlost. o Sposobnost da se promeni količinu svetla i funkcije su zatim snimljene sa filmom.
Snimanje digitalnog videa q Senzor je uređaj koji pretvara optičku sliku u električni signal. Koristi se uglavnom u digitalnim kamerama i drugim uređajima slike. q Danas, većina digitalnih fotoaparata koristite ili CCD senzor ili CMOS (Complementary Metal Oxide Semiconductor) senzor. q Obe vrste senzora ostvaruju isti zadatak hvatanje svetlosti i konvertuje ga u električne signale. q Izlaz iz digitalnog fotoaparata se može preuzeti na računar i može lako da se distribuiraju kao računarske datoteke.
Snimanje digitalnog videa o o Postoje CCD-i različitih veličina i rezolucije. Što je rezolucija veća i oštrina slike je veća. Trenutno većina kamera koristi CCD-e sa 270. 000 do 680. 000 pixel-a. Postoje kamere i sa milion pixel-a. Amaterske DV kamere obično koriste jedan CCD za beleženje videa, dok profesionalne koriste jedan za svaku boju ponaosob. Detalji i boje kod kamera sa tri CCD-a su izraženiji, ali ovakve kamere su znatno skuplje.
Snimanje digitalnog videa o o CCD-i se razlikuju ne samo po rezoluciji, nego i po minimalnoj jačini svetlosti neophodnoj za beleženje slika (izraženo u lux-ima). Jedan lux je svetlost koju daje sveća na udaljenosti od ~ 1 m od posmatrača. Oznake su od 0 do 5, manji broj označava bolje mogućnosti u situacijama slabe osvetljenosti. Odnos signal/sum je usko povezan sa vrednošću lux-a. Sa povećanjem signala koji dolazi sa CCD-a, da bi se povećala osetljivost na svetlost, povećava se i nivo šuma u slici. Što je veći odnos signal/šum kvalitetnije su i slike u uslovima slabe osvetljenosti, inače slike su sivkaste i mutne.
Snimanje videa o Tri kriterijuma na osnovu kojih procenjujemo kvalitet videa su: o o broj linija horizontalne rezolucije, signal za boje, i odnos signal / šum. Po bilo kojem od ovih kriterijuma DV je superiorniji u odnosu na druge formate.
Snimanje videa o Tabela – kriterijuma na osnovu kojih procenjujemo kvalitet videa Rezolucija u linijama Signal za boje (kolorni signal) Odnos sognal / šum DV S-VHS/Hi 8 VHS/8 mm 500 400 - 420 240 - 250 komponentni S - Video kompozitni 60 45 - 46 43 - 45 q. Način izražavanja čistoće video snimka je horizontalna rezolucija. q. Ovo je jedna od boljih strana DV formata. q. On ima 500 linija, što je dva puta više od rezolucije VHS-a i 8 mm videa i 25% vise od S- VHS-a i Hi-8.
Snimanje videa o Snimanje statične slike o Neke DV kamere mogu da beleže slike ukoliko imaju CCD koji pravi progresivnu sliku. o Za razliku od snimaka sa o preplitanjem (interlaced) koji se koriste za video zapise (gde se parni i neparni redovi beleže kao zasebne slike), o progresivnim snimanjem se beleži kompletna slika odjednom.
Snimanje videa o Snimanje zvuka o Pored izuzetnog video zapisa, audio zapis DV formata se može uporediti sa zapisima na CD-u ili DAT-u. o Sa jedva primetnim smanjenjem kvaliteta zvuka moguće je snimiti dva para stereo audio kanala.
Montaža digitalnog videa o Dve od ogromnih prednosti DV-a su: o o o jednostavnost montaže i nelinearna montaža. Kako su već i audio i video signal u digitalnom obliku lako se prenose u kompjuter preko Fire. Njire porta i onda po želji obrađuju scene nezavisno od njihovog redosleda.
Montaža digitalnog videa o Šta omogućuje video editor? o isecanje i ubacivanje video scena praveći kompaktne video sa glatkim prelazima među scenama, o razdvajanje audio trake posebno za naraciju i posebno za pozadinsku muziku. o kreiranje titlova, o korišćenje ugrađenih filtera za razne efekte sa bojama, slikama, tekstom itd, o korišćenje video overlay-a za Picture-in-Picture (sliku u slici), chroma keving (tzv. plavi ekran, kada se umesto plave pozadine koja je snimljena ubacuje drugi video ili slika).
Montaža digitalnog videa o o Montirani video se može vratiti nazad u kameru i odatle reprodukovati ili kopirati na VHS. Video se može i konvertovati u neki drugi format, kao na primer: o MPEG-1, o MPEG-2, o Real Video ili o AVI, da bi ga mogli kopirati na CD-Rom ili poslati na Internet.
Montaža digitalnog videa o Navedimo samo neke od editora za digitalnu montazu: o o Kod profesionalnih lica veoma je popularan Adobe Premiere (Windows/Macintosh). Poznati su još i Ulead Media. Studio Pro, in. Syne Speed Razor i Apple's Final Cut. Pro za Macintosh računare. Kod amatera, amatera vodeći programi su MGI Softnjare's Video. Njave III, Avid Cinema (Njindonjs/Macintosh), Ulead Video. Studio i Movie. Njorks Da bi montirali film neophodan je relativno brz kompjuter sa dosta memorijskog prostora na hard disku - jedna sekunda digitalnog videa zauzima i do 3. 67 MB. Preporučuje se da za svaki minut videa bude na raspolaganju oko 34 GB.
POZNATIJI STANDARDI ZA RAD SA MULTIMEDIJALNIM PODACIMA o Digital Video Interactive (DVI). DVI predstavlja Intelovo hardversko i softversko okruženje zasnovano na personalnom računaru koji podržava dva tipa digitalnih video formata: o o Production - Level Video (PLV). PLV koristi odgovarajuću kompresionu tehniku koja omogućava da se sa protokom od 1 Mbit/s dobije kvalitet VHS video snimka, Real - Time Video (RTV). RTV zahteva sličnu brzinu protoka, ali usled slabije kompresije daje nešo slabiji kvalitet slike
POZNATIJI STANDARDI ZA RAD SA MULTIMEDIJALNIM PODACIMA o o Joint Photographic Exprerts Group (JPEG). JPEG je grupa eksperata koja definise standarde za kompresiju različitih tipova mirnih slika visokog kvaliteta. JPEG standard može da se koristi i za rad sa video zapisima. Kada se JPEG koristi za video snimke, n n o zapisuje se veća količinu podataka nego u slučaju MPEG i DVI standarda, jer ovi standardi uzimaju u obzir i vremensku zavisnost između sukcesivnih kodova. Neposredna posledica veće količine zapisa na bazi JPEG standarda za opis iste scene je i zahtev za većim protokom podataka između medija i procesora.
POZNATIJI STANDARDI ZA RAD SA MULTIMEDIJALNIM PODACIMA o Prednosti koje pruža rad sa JPEG standardom se ogledaju u: o o o mogućnosti zaustavljanja video-zapisa na proizvoljnom okviru, lakšem menjanju redosleda okvira, prikazivanju snimka unazad ili različitost brzina pokazivanja kadrova, a sve to je kao posledica nezavisnog kodovanja susednih okvira.
POZNATIJI STANDARDI ZA RAD SA MULTIMEDIJALNIM PODACIMA o o Compact - Disc Interactive (CD-I) CD-I su razvile firme Philips i Sony. CD-I je standard za audio zapis i nekoliko varijanti zapisa slika različitih rezolucija. Uz standarde za zapise podataka i odgovarajuce aplikacije za snimanje i čitanje CD-ova postoji podrška za MPEG video zapise pomoću CD-I tehnologije.
POZNATIJI STANDARDI ZA RAD SA MULTIMEDIJALNIM PODACIMA o Quick. Time je programski sistem originalno razvijen za Macintosh. o Quick. Time omogućava sinhronizovano prikazivanje digitalnih audio i video zapisa u o realnom vremenu, o koji se nalaze na sekundarnoj memoriji. o Quick. Time je otvoren sistem i omogućava proširenje i na druge sisteme za rad sa multimedijarnim podacima.
POZNATIJI STANDARDI ZA RAD SA MULTIMEDIJALNIM PODACIMA o o o Video for Windows (Vf. W) je po funkcionalnosti sličan Ljuick. Time programskom sistemu. Zasnovan je na PC platformi i koristi operativni sistem Microsoft Njindonjs. Vf. Nj koristi AVI (Audio Video Interleaded) format datoteka, odnosno sistem sa preplitanjem audio i video zapisa, i više metoda kompresije, npr. Indeo (verziju softvera koji radi po DVI standardu).
AUDIO ZAPISI o Zvuk se u računaru može proizvesti na više načina: o preko ugrađenog internog zvučnika; o digitalno-analognom konverzijom; o sintezom; o Sa CDROM-a; o preko MIDI interfejsa za muzičke digitalne instrumente.
AUDIO ZAPISI o o o MIDI (Musical Instrument Digital Interface) predstavlja efikasan metod i standard serijskog interfejsa kojim se omogućava povezivanje muzičkih sintisajzera, muzičkih instrumenata i računara. Ovaj format muzičkog reprodukovanja je kvalitetan i zauzima malo memorijskog prostora. MIDI standard se o delimično zasniva na hardveru, a o delimično na opisu načina kodiranja muzike i zvuka i njihovog prenosa između MIDI uređaja. Prvobitni PC nije imao značajnije zvučne mogućnosti (osim ugrađenog bipera). Od pojave CD ROM-a zvučna kartica postaje neizostavni deo računarske tehnologije.
AUDIO ZAPISI o Sound Card je vrsta kartice, proširenje na PC kompatibilnim računarima (od 2000. god. ) koja omogućava: reprodukovanje i o zapisivanje zvuka, na primer iz Nj. AV ili MID datoteke ili sa muzičkog CD ROM-a. o o o Da bi se zvuk (glas) softverski obradio potrebno je da bude kvalitetno snimljen preko kvalitetnog hardvera.
AUDIO ZAPISI o Standard koji se zahteva od hardvera i odgovarajućih zvučnih kartica je sledeci: o o semplovanje (uzorkovanje) od 44 k. Hz; 16 -bitni stero kvalitet digitalnog (tonskog) zapisa; MIDI interfejs sa frekventnom modulacijom (FM) i impulsnokodnom PCMsintezom; Mogućnost priključenja mikrofona, CD uređaja, reprodukovanje CD zapisa. . .
AUDIO ZAPISI o Standardni formati za čuvanje audio datoteka su: o o WAV - wave format zvuka pod Windows-om. Minut zvuka zauzima 644 KB ili 27 MB, zavisno od kvaliteta zapisa (tj. frekvencije uzorkovanja i mono-stereo kvaliteta); MID - MIDI zvučni zapis - manje datoteke (1/10 veličine iste "wave" datoteke); AU - WWW (World Wide Web) zvučni zapis; MP 3 format - dobijen kompresijom visokog stepena, tako da je već na računarima Pentium II sa kvalitetnom VGA karticom moguće pratiti animaciju, paralelno sa MP 3 zvukom.
AUDIO ZAPISI o Među najpoznatijim programima za obradu zvuka sa raznovrsnim efektima su: o Sound Forge 4. 5, Cool Edit Pro, Wave. Lab 2. 0, i dr. o Svaki od njih: n n n o poseduje mogućnost dodavanja raznovrsnih efekata celom zvučnom intervalu, samo jednom njegovom selektovanom delu, kao i mogućnost rada zasebno po kanalima. Poslednji od navedenih programa efekte može da unosi i u realnom vremenu.
VIDEO TEHNIKE I STANDARDI o Povezivanje računara i nekog od nosilaca analognog video signala (signala koji se šalje sa video adaptera ili drugog uređaja), preko posebno projektovane kartice predstavlja video za multimediju (počev od 90 -tih godina proslog veka). o Posebna kartica (hardverski dodatak na računarsku konfiguraciju) mora biti u stanju: n n o da "hvata" analogni video signal, signal da ga pretvara u digitalni video signal i prosledi na dalju obradu. Kartica mora posedovati i odgovarajuci softver, u početku su se sa računarom povezivale video kamere, videorekorderi. . .
VIDEO TEHNIKE I STANDARDI o Za "skidanje - hvatanje" analogno-digitalnog signala postoje različite tehnike. o Jedna od poznatijih je video-overlay tehnika sa kojom se na već pominjani način signal prosledi video kartici za prikaz kao eksterna slika. o Broj sličica zavisi: n n n od brzine konfiguracije računara, od veličine ekrana koji se skida softverom, kao i od broja boja sa kojim se skida video animacija.
VIDEO TEHNIKE I STANDARDI o Ovde postoje različiti standardi: o o evropski standard PAL (25 sličica u sekundi); američki standard NTSC (30 sličica u sekundi); standardi VESA (Video Elektronics Standards Association). Za najpoznatije Video programe formati podataka su: o o MOV (za Quick Time, firrae Apple); AVI (za MS Video for Windows).
VIDEO TEHNIKE I STANDARDI o Da bi se video animacija mogla reprodukovati na monitoru potreban je odgovarajući softver. o Softver rešava probleme veličine datoteka koje sadrže video animacije i to tako što propusta video zapise kroz jednu vrstu video kompresije. o Video podsistemi koji omogućavaju video konverziju i snimanje video zapisa u digitalnom obliku (sa VCR-videorekordera, video kamere, TVa. . . ) zovu se Video Cap ture Card.
VIDEO TEHNIKE I STANDARDI o Poznatiji standardi za video su: o FLC (autodesk animacioni fomat - velicina slika je ogranicena sa 256 boja); o FLI, . fli - Autodesk animacioni format - obezbeduje 256 boja i slike velicine 320 x 240 piksela); o SCRAP - animacioni format pod Macintosh platformama. Standardizovani format za zvuk / video je AVI (format firme Microsoft). o
Ispitna pitanja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Koji su osnovni entiteti i glavni pravci u razvoju oblasti multimedija? Šta pretvara analogno-digitalni pretvarač (A/D)? Šta je kvantizacija? Čemu služi filtriranje? Koje su dve osnovne karakteristike digitalnog videa (DV)? Koja su tri kriterijuma na osnovu kojih procenjujemo kvalitet videa? Navedite prednosti koje pruža rad sa JPEG standardom? Na koje načine se zvuk u računaru može proizvesti? Na čemu se zasniva MIDI standard?
- Slides: 62