PRAVOPIS Crnogorski jezik je bogat leksikom stranoga porijekla

PRAVOPIS

- Crnogorski jezik je bogat leksikom stranoga porijekla koja se tokom duge istorije ustalila u međusobnim prožimanjima, uticajima i susretima Crnogoraca s okolnim bližim i daljim narodima i njihovim jezicima. - Crnogorski jezik obiluje romanizmima, turcizmima, grecizmima, a u novije vrijeme sve je više anglicizama.

TRANSKRIPCIJA (OD LAT. PREPISIVANJE, PREPIS, KOPIJA) 1. Prenošenje govora u pismo, odnosno grafičko bilježenje zvučnih signala. 2. Prepisivanje jednog teksta znakovima nekog drugog pisma (npr. latinična transkriprcija srpskog teksta). Može biti i fonetska (grafičko bilježenje govornih glasova pomoću znakova internacionalnog fonetskog alfabeta i to onako kako se ti glasovi izgovaraju).

TRANSLITERACIJA (TRANS-PREKO, LITERASLOVO) Prenošenje iz jednog pisma u drugo; kod alfabetskih sistema pisanja u principu se prenosi slovo po slovo, kao, npr. kod transliteracije crnogorskih riječi iz ćirilice u latinicu, ili ruske ćirilice u latinicu. Tranliteracija se uključuje u širi pojam - transkripciju, što je nedovoljno precizno.

§ 1. Prvu grupu čine riječi stranoga porijekla koje su se kroz dugu upotrebu ustalile u crnogorskome jeziku u toj mjeri da ih govornici doživljavaju kao domaću leksiku. Npr. : košulja, čarapa, kralj, car, ura, bazen, šah, džemper, kaput, majstor, papir, komšija i sl. Takve riječi koje su u potpunosti prilagođene fonološkome i morfološkom sistemu crnogorskoga jezika nazivaju se pozajmljenice (a ne tuđice). § 2. Riječi za koje je očigledno da su stranoga porijekla i koje najčešće imaju adekvatan domaći sinonim smatraju se tuđicama. Takve su npr. : biznis, imidž, šoping, konverzacija, meni, kul, apdejt, daunloudovati i sl. 1. POZAJMLJENICE 2. TUĐICE

UKOLIKO ZA TAKVU LEKSIKU POSTOJE ADEKVATNE DOMAĆE RIJEČI, POŽELJNO JE UMJESTO NJE KORISTITI DOMAĆU RIJEČ!!! § Npr. između konverzacije i razgovora treba svakako opredijeliti za razgovor; između posla i biznisa primat treba dati poslu i sl. § Ukoliko pak tuđice nemaju adekvatan domaći sinonim, nije ih potrebno prevoditi i nasilno zamjenjivati domaćom riječju ili izrazom; naročito ne u slučaju kad je takva leksika u potpunosti inkorporirana u crnogorski rječnički fond i kao takva poznata većini govornika. Takve su npr. riječi: hamburger, sendvič, hot-dog, projektor, kauboj i sl. One tada prestaju biti tuđice i postaju pozajmljenice.

SVE TUĐICE I POZAJMLJENICE U CRNOGORSKOME JEZIKU PODLIJEŽU ZAKONIMA FONETSKE TRANSKRIPCIJE. § Leksika stranoga porijekla, bilo da je riječ o zajedničkim ili vlastitim imenicama ili o kakvoj drugoj vrsti riječi, piše se u skladu s našim jezičkim zakonitostima. § Dakle, pišu se onako kako se izgovaraju u skladu s mogućnostima koje daje naša standardna azbuka i abeceda.

IAKO SE RIJEČI STRANOGA PORIJEKLA U CRNOGORSKOME JEZIKU PIŠU ONAKO KAKO SE IZGOVARAJU, PONEKAD JE POTREBNO ISTAĆI I NJIHOV IZVORNI OBLIK IZ JEZIKA OD KOJEGA POTIČU. U TIM SE SLUČAJEVIMA IZA OBLIKA KOJI JE NAPISAN FONETSKI STRANA RIJEČ U IZVORNOME OBLIKU STAVLJA U ZAGRADE. § Npr. : - Šekspir (Shakespeare); - Gete (Goethe); - Rim (Roma); - Fjodor Mihajlovič Dostojevski (Фëдор Михайлович Достоевский); - Novi Meksiko (New Mexico); - intermeco (intermezzo); - Štrosmajer (Strossmayer) i sl.

ODREDBENI DJELOVI UZ STRANA IMENA OSTAJU NEPROMIJENJENI § Npr. : § a) uz prezimena: - Leonardo da Vinči; Ludvig van Betoven; Ferdinand de Sosir itd. ; § b) uz vlastita imena: - Don Žuan; fra Petar, fra Petra; mister Džek, Ledi Dajana i sl. ; § c) u stranim geografskim nazivima: - Rio de Žaneiro; San Marino; Sao Paolo i sl.

NAZIVI GRADOVA, DRŽAVA, REGIJA, KONTINENATA PIŠU SE U OBLIKU U KOJEM SE TRADICIONALNO UPOTREBLJAVAJU U CRNOGORSKOME JEZIKU, BEZ OBZIRA NA TO KAKO SE ONI IZVORNO IZGOVARAJU ILI PIŠU. § Npr. : - Beč, Bukurešt, Carigrad, Petrograd, Budimpešta, Kijev, Rim, Varšava, Albanija, Rusija, Engleska, Grčka, Švedska, Španija itd.

ONOMASTIKU KOJA POTIČE SA SRPSKOGA (EKAVSKOG) JEZIČKOG PODRUČJA NE TREBA IJEKAVIZOVATI VEĆ JE PISATI U IZVORNOM OBLIKU (BEZ OBZIRA NA TO DA LI JE RIJEČ O ANTROPONIMIJI ILI TOPONIMIJI). § Npr. : - Svetlana, Leposava, Vera, Senka, Zvezdana, Belka; Beograd, Bela Palanka, Leposavić, Bela Crkva, Suva Reka, Beli Potok, Bežanija, Belo Polje itd.

§ Izvorno, onako kako se pišu u jeziku iz kojeg potiču, ako se u crnogorskom pišu latinicom. - Na primjer: Ernest Hemingway (Ernest Hemingvej), Boccaccio (Bokačo), Shakespeare (Šekspir), Chicago (Čikago), New York (Njujork), München (Minhen), Zürich (Cirih); u tom slučaju se u zagradi piše kako se ime izgovara, i to kad se pominje prvi put; § Onako kako se izgovaraju (fonetski) kad se u crnogorkom pišu ćirilicom; u tom slučaju se, kad se prvi put pomene ime, u zagradi piše izvorno; § Fonetski, bez obzira na naše pismo, kad su riječi iz slovenskih jezika koji se služe ćirilicom (ruskog, bugarskog, makedonskog itd. ); na primjer: Jesenjin, Nikolaj Gogolj, Lav Tolstoj, Janevski, Gligorov itd.