PRAVO OSOBA STATUS Livia Grgi Stela Maskalan Subjekti

PRAVO OSOBA (STATUS) Livia Grgić Stela Maskalan

Subjekti status prava – Pravna i djelatna sposobnost. – Caput i FIZIČKE OSOBE Postanak i prestanak fizičke osobe. – Sstepeni pravne sposobnosti (statusi) Status libertatis – Ropstvo Načini postanka ropstva Prestanak ropstva Pravni položaj oslobođenika. – Patronat Ropstvu slični odnosi Status civitatis – cives, Latini, peregrini Status familiae Capitis deminutio Ograničenja pravne sposobnosti fizičkih osoba Ograničenja djelatne sposobnosti PRAVNE (JURISTIČKE) OSOBE Pojam pravne (jurističke) osobe Pravne osobe u rimskoj državi

Subjekti prava – Pravna i djelatna sposobnost – Caput i status Pravni subjekt – biće koje može biti nosilac prava i dužnosti Pravna sposobnost – sposobnost imati prava i dužnosti Pravne (jurističke) osobe – pravni subjekti koji nisu pojedinac, nego stanovite zajednice Djelatna sposobnost – sposobnost vlastitim djelovanjima proizvoditi pravne učinke poslovna – sposobnost sklapati pravne poslove deliktna – sposobnost odgovarati za svoja protupravna djela

liberum caput (slobodan čovjek) servile caput (rob) Status – položaj pojedinca u pravnome poretku - status libertatis (slobodan čovjek) - status civitatis (rimski građanin) - status familiae (položaj u rimskoj obitelji)

FIZIČKE OSOBE Postanak i prestanak fizičke osobe – Stepeni pravne sposobnosti (statusi) Za postanak fizičke osobe potrebno je: da se novo biće potpuno odvoji od majčine utrobe b) da se rodi živo c) da porod bude perfektan d) da novo biće ima ljudski oblik a) zametak (nasciturus)

Robovi su bili OBJEKTI prava Punu pravnu sposobnost imao je samo čovjek sa sva tri statusa (status libertatis, civitatis i familiae) pojam capitis deminutio - capitis deminutio maxima - capitis deminutio media - capitis deminutio manima

Status libertatis - Ropstvo Rob se smatrao kao res (stvar) senatus consultum Silanianum lex Petronia edikt cara Klaudija dvije konstitucije cara Antonina Pija Gospodar je mogao svoga roba i ubiti (ius vitae ad necis) Vlast nad robom dominica potestas U slučaju robova delikta, gospodar je morao oštećenome platiti kaznu (noxae deditio) actio de peculio; actio de in rem verso peculium

Načini postanka ropstva Zarobljavanje neprijatelja u ratu 2. Nasljednost 3. Slobodan čovjek može postati robom a) dužnici b) samoprodaja c) contubernium s tuđim robom d) osuđenici 1.

Prestanak ropstva Akt manumisije - puštanje iz manusa, tj. gospodar bi pustio roba na slobodu iz svoje vlasti 1. 2. 3. Tri oblika manumisija: Manumissio vindicta Manumissio censu Manumissio testamento - manumissio testamento fideicommissaria Zakonsko ograničavanje manumisija: a) Lex Fufia Caninia (2. g. n. e. ) b) Lex Aelia Sentia (4. g. n. e. )

Pravni položaj oslobođenika Patronat libertinus – na civilnopravni način oslobođeni rob, u odnosu na rimskoga građanina libertus – oslobođeni rob u odnosu na bivšega gospodara, patronus-a libertus obvezan patronu na poslušnost i poštovanje – obsequium etreverentia ius aureolum anulorum – pravo nošenja zlatnoga prstena (znak ingenuus-a) ukidanje patronata – carska natalium restitutio

Ropstvu slični odnosi a) osobe in mancipio b) addictus c) nexus d) redempti ab hostibus e) auctoratus f) kolonat glebae ad scripti

Status civitatis – cives, Latini, peregrini Rimski građanin (civis) ° puna pravna sposobnost - pripada mu ius suffragii, ius honorum, ius commercii, ius connubii Latini ° Latini prisci ius commercii; u starije doba i ius connubii preseljenjem u Rim mogli steći rimsko građanstvo ° Latini coloniarii isprva jednak položaj kao Latini prisci; nakon 286. g. pr. n. e. slabiji položaj ius Latii – pravni položaj mlađih latinskih kolonija (ius commercii ° Latini iuniani • žive kao slobodni, ali umiru kao robovi

Peregrini ◦ nisu se mogli služiti s ius civile, ali su mogli stupati u pravne odnose s rimskim građanima priznate po ius gentium ◦ peregrini sa stupnjem autonomije i peregrini dediticii ◦ konstitucija cara Karakale 212. g. – rimsko građanstvo svim slobodnim stanovnicima carstva → Latini iuniani i peregrini dediticii

Status familiae • pater familias – starješina (patria potestas) • osobe podvrgnute starješini – filii familias • sui iuris i alieni iuris

Capitis deminutio maxima ◦ potpuni prestanak pravne osobnosti – osoba postaje rob Capitis deminutio media ◦ gubitak građanstva i obiteljske pripadnosti, ali osoba ostaje slobodna → postaje Latin ili peregrin Capitis deminutio minima ◦ gubitak obiteljskopravnog položaja, prekidom agnatske veze

Ograničenja pravne sposobnosti fizičkih osoba Klasna i socijalna pripadnost ◦ ◦ plebejci vojnici, pokrajinski namjesnici, dekurioni Vjera ◦ Justinijan – pravna obveza ispovijedanja kršćanske religije Ženski spol ◦ potpuno isključene od javnih prava, a privatnopravna sposobnost podvrgnuta raznim ograničenjima Čast ◦ Inestabilitas → improbus inestabilisque ◦ Nota censoria ◦ Infamija infamia immediata infamia mediata ◦ Turpitudo

Ograničenja djelatne sposobnosti Dob ◦ dorasli – navršenih 14 godina za muškarce, te 12 za žene ◦ nedorasli – osobe ispod 7 godina starosti ◦ od sedme god. do doraslosti – imali ograničenu djelatnu sposobnost ◦ lex Plaetoria (oko 191. g. pr. n. e. ) – uvela novu dobnu granicu, navršenu 25 godinu života (minor) ◦ cura minorum – obvezatno sudjelovanje kuratora za sve važnije poslove za sve osobe ispod 25. godine

Spol ◦ žene doživotno stajale pod posebnim tutorstvom (tutela mulierum) Zdravstveno stanje ◦ osobe s određenim tjelesnim manama nisu mogle poduzimati poslove za koje se tražila fizička sposobnost ◦ duševno bolesni (mente capiti) → stajali pod skrbništvom (cura furiosi) Rasipništvo

Pravne (jurističke) osobe • socijalne tvorevine kojima pravni poredak priznaje pravnu sposobnost iako nisu fizičke osobe • pravne osobe su se dijelile na: korporacije (universitas personarum) te zavode i zaklade (universitas rerum)

Pravne osobe u rimskoj državi Korporacije – organizirani kolektiv prirodnih osoba koji je samostalni pravni subjekt različit od pojedinih članova ◦ Rimska država (populus Romanus) aerarium populi romani fiscus ◦ gradske općine i provincije ◦ društva societas publicanorum (društva za otkup državnih prihoda) August – zabranio stvaranje novih društava bez dozvole senata

Zaklade ◦ imovina namijenjena za određenu svrhu kojoj pravni poredak prizanje samostalnu pravnu osobnost ◦ nesamostalne zaklade ◦ piae causae – imovina ostavljena za razne pobožne i dobrotvorne svrhe

Teorije o naravi jurističke osobe Teorija fikcije ili personifikacije Teorije realne egzistencije Teorija pandektista Brinza Teorija destinatara