Pravo na ivot slobodu i integritet osobnosti U

Pravo na život, slobodu i integritet osobnosti U članku 21. svakom ljudskom biću jamči se pravo na život; U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne (neki ustavi zabranjivali su smrtnu kaznu, s iznimkom na određena kaznena djela počinjena u ratu). Postavlja se pitanje “ljudskog bića”, smrtne kazne u ratu, eutanazije… Nikomu se ne može oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to određeno zakonom, o čemu odlučuje sud. Osim toga, zabranjeno je svako zlostavljanje ili podvrgavanje liječničkim ili znanstvenim pokusima, bez vlastitog pristanka. Zabranjen je svaki prisilni i obvezni rad. Prava uhićenika, okrivljenika i osuđenih osoba Svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Presumpcija nedužnosti ne znači da se određenu osobu ne bi moglo smatrati, npr. optuženom ili nepravomoćno osuđenom.

Nakon pravomoćnosti sudske presude određena osoba može se smatrati krivcem za određeno kazneno djelo. Postupak uhićenja, koje provodi policija, važan je problem po pitanju zaštite prava čovjeka. Nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pismenoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti pročitan i uručen uhićeniku prilikom oduzimanja slobode. Redarstvo može i bez sudbenoga naloga uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je počinila teško kazneno djelo. Svaka uhićena i pritvorena osoba ima pravo žaliti se nadležnom sudu. Također, osoba ima pravo izravno obratiti se Europskom sudu za ljudska prava, bez iscrpljenosti domaćih pravnih sredstava zaštite.

Sa svakim uhićenikom mora se postupati čovječno i poštivati njegovo dostojanstvo. Naglašava se kratkoća postupka - još od Habeas Corpus Acta iz 1679. godine. Pritvorenik se može braniti sa slobode nakon polaganja utvrđenog novčanog iznosa. Prava osumnjičenog ili okrivljenog: na pravično suđenje pred nadležnim sudom i u razumnom roku; u najkraćem roku izviješten o naravi i razlozima optužbe te dokazima na jeziku koji razumije; na odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane; uzeti branitelja i nesmetano uspostaviti vezu s njim; suđenje u nazočnosti; ne smije se prisiljavati na iskaze protiv sebe ili priznavanje krivnje.

Osuđena osoba sa izdržanom kaznom smatra se jednakom s ostalim. No, za “teška i osobito nečasna djela” može se dogoditi gubitak stečenih ili zabrana stjecanja određenih prava na određeno vrijeme (npr. osobu koja je izdržala kaznu oružane pljačke neće se zaposliti u policijskim snagama ili banci).

Postavljanje se pitanje može li osoba koja je osuđena zbog teškog kaznenog djela, a služi zatvorsku kaznu u drugoj državi biti nositelj izborne liste. Smatra se kako saborski zastupnik ne može postati osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora dužom od šest mjeseci, ali, prema stajalištu Državnog izbornog povjerenstva bi mogla postati nositeljem liste. Ipak, nije u skladu s temeljnim vrednotama Ustavnog poretka, prema stajalištu Ustavnog suda.

Osoba koja je osuđena i izdržala svoju kaznu načelno se smatra jednakom svim drugima. “Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna koja nije bila određena zakonom. Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu, odredit će se takva kazna. ” Ne bis in idem- nitko ne može biti suđen za djelo za koje je već bio osuđen na temelju pravomoćne sudske odluke. Također, ne može se ponoviti kazneni postupak protiv osobe koja je oslobođena pravomoćnom presudom.

Promjenom Ustava iz 2010. godine ukinuta je zastara za određena imovinska djela. Naime, zbog težine kaznenih djela, okolnosti u kojim su počinjene, pojedina kaznena djela izuzeta su od zakonske zastare.

Jamstvo osobnog života, ugleda i časti Svakom građaninu jamči se štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Sloboda kretanja Svatko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravište. Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske te pravo ulaska ili izlaska iz nje može se ograničiti zakonom ako je to nužno radi zaštite pravnog poretka, zdravlja te prava ili sloboda drugih. Pravo utočišta/azila Strani državljani i osobe bez državljanstva mogu dobiti utočište u Republici Hrvatskoj. Radi se o osobama progonjenim zbog političkih optužbi. Državljanin ne može biti prognan, izručen stranoj državi niti mu se može oduzeti državljanstvo, osim kada je to uređeno međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije.

Nepovredivost doma Dom je nepovrediv, osim u slučajevima potreba kaznenog postupka. Samo sud može odrediti pretragu doma temeljem obrazloženog i pisanog naloga. Osim toga, stanar ili njegov zastupnik te obvezno dva svjedoka imaj pravo biti nazočni pretrazi doma. Redarstvene vlasti mogu izvršiti pretragu i bez prethodno navedenih uvjeta ako: je to nužno radi izvršenja naloga o uhićenju; je to nužno radi hvatanja počinitelja kaznenog djela; se radi o otklanjanju ozbiljne opasnosti po život, zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega.

Tajnost dopisivanja, zaštita osobnih podatka i uvjeti ograničenja Svakomu se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Zakonom se mogu predvidjeti ograničenja nužna za zaštitu sigurnosti Republike ili provedbu kaznenog postupka. Ograničavanje pojedinih ljudskih prava i temeljnih sloboda u svrhu tajnog prikupljanja podataka mogu se provesti samo ako se ne mogu prikupiti na neki drugi način ili bi se prikupili s velikim poteškoćama. Mjere tajnog prikupljanja podataka mogu se poduzimati temeljem pisanog obrazloženog naloga koje izdaje sudac Vrhovnog suda.

Iznimno, zbog hitnosti postupka moguće je i temeljem naloga ravnatelja sigurnosnoobavještajne agencije. Ukoliko ovlašteni sudac odbije izdati suglasnost, u tom slučaju, sigurnosno-obavještajna agencija je dužna prekinuti s radnjama te uništiti sve dokumente skupljene u postupku. Ukoliko ovlašteni sudac odbije izdati nalog, o razlozima obavijestiti će Vijeće za nacionalnu sigurnost i Odbor nadležan za nacionalnu sigurnost.

Mjere tajnog prikupljanja podataka su: tajni nadzor telekomunikacijskih usluga, djelatnosti i prometa; tajni nadzor nad poštanskim i drugim pošiljkama; tajni nadzor i tehničko snimanje zatvorenih prostora, objekata; tajno praćenje i motrenje uz svjetlosno snimanje u otvorenom prostoru i javnim mjestima; tajno praćenje i motrenje uz zvučno snimanje sadržaja komunikacija u otvorenom prostoru i javnim mjestima; tajni otkup dokumenata i predmeta.

Sloboda mišljenja i pravo na izražavanje Sloboda mišljenja temelj je demokratskog političkog sustava. To podrazumijeva slobodu mišljenja, ali i izražavanja misli. Američki sudovi su polovinom 20. stoljeća ustanovili kako dužnosnici uživaju manji stupanj zaštite osobnosti od običnih građana.

Sloboda izražavanja podrazumijeva: slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja; sloboda govora i javnog nastupa; slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja. Zabranjena je cenzura – službeni nadzor državnih tijela nad sredstvima javnog priopćavanja. No, moguća je jedino autocenzura sami vode računa da ne povrijede osjećaje vlasti i državnih dužnosnika. Izmjene 2010. godine išle su u smjeru jamstva prava na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravni potrebe za ograničenjem te i nužna u slobodnom i demokratskom društvu. Opravdanost uskraćivanja informacije podliježe testu javnog interesa, odnosno pravo javnosti da zna na moguće štetne posljedice ili nužnost čuvanja tajne.

Svatko zaslužuje pravo na ispravak, a uključuje i pravo novinara ili institucije čijom informacijom je povrijeđeno neko pravo. Sloboda izražavanja ima svoje granice jer je zabranjeno i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabi nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.

Prema Zakonu o medijima: 1. jamči se sloboda izražavanja i sloboda medija; Sloboda medija obuhvaća: slobodu izražavanja mišljenja, neovisnost medija, sloboda prikupljanja, objavljivanja i raspačavanja informacija; pluralizam i dostupnost medija… 3. Slobodu medija je dopušteno ograničiti samo ako je to nužno u demokratskom društvu radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i morala… 4. zabranjeno je prenošenjem programskih sadržaja u medijima poticati ili veličati nacionalnu, rasnu, vjersku, spolu ili drugu neravnopravnost…

Pravo na privatnost znači: 1. Svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. 2. Svaka osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su povezani s javnom službom. 3. Osoba koja sama svojim izjavama i drugim djelima privlači pozornost ne može tražiti zaštitu privatnosti kao i drugi građani. Nema povrede prava na privatnost ako prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti.

Načela prava na pristup informacijama: 1. načelo javnosti i slobodnog pristupa: informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima; 2. Načelo pravodobnosti, postupnosti i točnosti informacija; 3. Načelo jednakosti: mora biti dostupno svim korisnicima i na jednak način; 4. načelo raspolaganja informacijom: korisnik koji raspolaže informacijom, ima pravo informaciju i iznositi.

Ograničenja prava na pristup informacijama: 1. Tijela javne vlasti mogu ograničiti pravo na pristup informacijama koja se tiču nadležnih tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja postupaka; 2. Tijela javne vlasti mogu ograničiti pravo na pristup informacijama ako: - je informacija klasificirana stupnjem tajnosti; - je profesionalna ili poslovna tajna; - je porezna tajna; - je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka…

Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako: 1. bi objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka ili drugog postupka; 2. onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni, odnosno inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti; 3. povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva…

Test javnog interesa čini nadležna osoba ili tijelo u svrhu utvrđivanja je li određena informacija javna ili tajna.

Sloboda vjeroispovijedi. Ustav jamči slobodu savjesti i vjeroispovijedi te slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja. Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države.

Sloboda udruživanja i njezina ograničenja Građanima je zajamčeno pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih interesa ili radi zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja ili ciljeve. Slobodno udruživanje građana u političke stranke uvjet je djelotvornog funkcioniranja demokratskog političkog sustava. Slobodno udruživanje u sindikate ili različite građanske udruge jer treba uspostaviti ravnotežu između različitih društvenih interesnih slkupina.

Jamči se slobodno osnivanje stranaka te unutarnje ustrojstvo mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima. Stranka mora javno polagati račun o podrijetlu svojih sredstava i imovine. Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem podrivaju slobodni demokratski poredak ili ugrožavaju opstojnost Republike Hrvatske.

Jednaka dostupnost javnih službi Svaki građanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe. Zabranjen je svaki oblik nepotizma (privilegiranje temeljem srodstva) i klijentelizma (privilegiranje temeljem usluga, veza i poznanstava). Zabranjeno je i propisivanje političke podobnosti („sustav plijena” ili spoils sistem). “Sustav plijena” nasuprot kriteriju stručnosti i zasluga (merit sistem).

Godine 2012. donesen je Zakon o postupku primopredaje vlasti u kojem se na raspolaganje Vladi stavljaju sljedeći mandati: tajnik Vlade, državni tajnici, ravnatelji državnih upravnih organizacija, glavni državni rizničar, ravnatelji agencija Vlade i ravnatelji zavoda koje imenuje Vlada. Ipak, sustav plijena i nadalje dominira.

Pravo na okupljanje i mirni prosvjed Može se zakonom tražiti prethodna prijava namjere održavanja javnog skupa. Sa stajališta opravdanosti zabrane javnog skupa razvio se pravni standard koji se naziva ispitivanjem jasne i izravne opasnosti, odnosno u hrvatskom zakonodavstvu to znači ograničenje prava na okupljanje radi zaštite sloboda i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja. Mirno okupljanje i javni prosvjed ne smiju se održavati u blizini: bolnica, dječjih vrtića i osnovnih škola, nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode, autocestama i magistralnim cestama…

Biračko pravo imaju svi državljani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina. Na izborima za Sabor i predsjednika Republike ostvarivanje biračkog prava mora se osigurati i državljanima Republike koji se u doba izbora zateknu izvan njenih granica, a glasovanje se odvija u diplomatskim i konzularnim predstavništvima. Birači koji nemaju prebivalište imaju pravo na tri zastupnika.

Pravo peticije znači pravo obraćanja državnim tijelima i pravo na odgovor. Svatko (građanin ili stranac, fizička ili pravna osoba) ima pravo slati predstavke, pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim tijelima te dobiti i odgovor na njih.

Dužnost obrane Republike Mirotvorstvo predstavlja jednu od najviših vrednota pravnog poretka Republike Hrvatske. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih sposobnih državljana. No, moguć je i prigovor savjesti, odnosno osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnih dužnosti.

Pravo vlasništva Uklanjaju se sva ograničenja prava vlasništva uvedena u komunističkom režimu. Problemi privatizacije i “reprivatizacije”. Poduzetništvo i tržište Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustrojstva Republike Hrvatske; osigurava se jednak pravni položaj na tržištu; potiče se gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana; prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom; inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala. Institucije financijskog nadzora jesu: Hrvatska narodna banka te Državna revizija.

Izvlaštenje (eksproprijacija) Postoje određena ograničavanja ili oduzimanja vlasništva radi zaštite javnog interesa. Uvijek se gleda prema tržišnoj vrijednosti. Porezni sustav mora se temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti. Dobra od interesa za Republiku Pod osobitom zaštitom su sljedeća dobra: more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i prirodna bogatstva.

Pravo na rad i sloboda rada Pravo na rad ne znači jamstvo zaposlenja. Zabranjen je svaki prisilni i obvezatni rad. Pravedna naknada za rad i uvjeti rada Tumači se kao jamstvo prava na zaradu pod jednakim uvjetima, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Socijalna sigurnost Uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom. Kolektivni ugovor međusobno zaključuju sindikalna organizacija i organizacija poslodavaca.

Sindikalno organiziranje i pravo na štrajk Svi zaposlenici i poslodavci imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Ustavnopravna zaštita obitelji Obitelj, materinstvo, djeca i mladež su pod osobitom zaštitom Republike. Kulturna prava Pravo na školovanje Osnovno školovanje je besplatno, a srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje dostupno je pod jednakim uvjetima.

Obrazovanje je svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima. Obvezno obrazovanje je besplatno. Autonomija sveučilišta Samostalnost sveučilišta očituje se u svom djelovanju i ustrojstvu. Nepovredivost sveučilišnog prostora jedna je od najstarijih tradicionalnih sloboda zajamčenih sveučilištima.

Ekološka prava U čl. 70. propisuje se pravo na zdrav život. Građani, državna, javna i gospodarska tijela i udruge dužni su posvećivati posebnu skrb zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.