PRAVNI SADRAJ OBVEZA Sadraj svih obveznih inidbi DARE

PRAVNI SADRŽAJ OBVEZA

Sadržaj svih obveznih činidbi DARE FACERE PRAESTARE

Sadržaj obvezne činidbe Ø Činidba mora biti objektivno moguća u času sklapanja ugovora (impossibilium nulla obligatio, naknada štete) Ø Činidba mora biti pravno dopuštena Ø Činidba mora biti procjenjiva u novcu Ø Činidba mora biti dovoljno određena

ALTERNATIVNE OBVEZE Duae res in solutione, una in obligatione Izbor činidbe koja će se ispuniti pripada po pravilu dužniku, ius variandi Sporazum stranaka/ako jedna činidba postane slučajem nemoguća FACULTAS ALTERNATIVA Una res in obligatione, due in solutione Facultas alternativa je dužnikovo ovlaštenje koje ne smije otežati njegov položaj noksalna odgovornosti imaoca vlasti za delikte osoba podvrgnutih njegovoj vlasti Laesio enormis

GENERIČNE OBVEZE Predmet činidbe određen samo obilježjima vrste, a dužnik se oslobađa obveze davanjem neke konkretne stvari dotične vrste Ius variandi Genus non perit

DJELJIVE I NEDJELJIVE ČINIDBE DJELJIVE- dare NEDJELJIVE- facere, non facere Razlikovanje od važnosti kod pitanja djelomičnog ispunjenja, djelomične cesije i djelomičnog utrnuća obveze

POGODBE STRICTI IURIS I BONAE FIDEI 1. IUDICIA STRICTA Sudac je ograničen samo na utvrđivanje opstojnosti tražbine kako je ona opisana u formuli Certum, kondikcije • Certa res (opasnost pluspeticije), certa pecunia • Koncipirane apstraktno • • Služile su samo za zahtjeve iz: stipulacije, literalnog kontrakta, zajma i bezrazložnog obogaćenja Actio certae creditae pecuniae i condictio certae rei

Incertum • Quidquid dare facere oportet • Sudac se mogao baviti još pitanjem što tuženi duguje • Nema za vjerovnika opasnosti pluspeticije • Demonstratio u tužbenoj formuli • Naročito kod obveza na facere i non facere

2. IUDICIA BONAE FIDEI Također upravljena na incertum, ali je sudac upućen da sudi ex fide bona (quid dare facere oportet ex fide bona) Sudac može uvažiti i prešutno ugovorene okolnosti, neformalne uzgredne uglavke, svaki dolus tužitelja/tuženoga (doli exceptio bonae fidei iudiciis), silu i srah, prihvatiti platež duga koji je izvršen poslije litikonstestacije a prije izricanja presude Javljaju se tek u republikansko doba Pozivanjem na fidem bonam počela se vršiti represija doli mali

Naknada štete Šteta može biti drugome nanesena na dva načina: a) povredom neke već postojeće obveze b) deliktom Kontraktna i deliktna odgovornost

Kontaktna odgovornost a) ispunjenje je postalo nemoguće b) ispunjenje još moguće , ali dužnik neće da udovolji dužnosti Zakašnjenje ( mora )

Deliktna odgovornost Deliktom nastaje posve samostalni obvezni odnos , upravljen na naknadu štete Klasično pravo – globa ( poena ) Svrha – davanje zadovoljštine

Pretpostavke 1. Šteta ( damnum ) Damnum emergens Lucrum cessans Naknada štete ( interesse ) Quod ili quanti eius interest

2. Protupravnost Zabrana šikane Nužna obrana i stanje nužde 3. Uzročna veza ( kauzalni neksus ) Izravna i neizravna Damnum corpore corpori datum Klasično doba – uvažava se i posredna uzročna veza

4. Subjektivna odgovornost ( krivnja ) subjektivni , psihološki odnos počinitelja prema štetnom uspjehu Objektivna odgovornost – kauzalna Subjektivna odgovornost – kulpozna Klasično pravo – dolus , casus , culpa Custodia – casus , vis maior

U Justinijanovom pravu Prevladava princip krivnje ( subjektivne odgovornosti za štetu Dolus – culpa – casus A) dolus – namjerno i svjesno postupanje osim namjere dovoljno i predviđanje štetnog učinka Iudicia bonae fidei – dolus svaki postupak protivan fidei bonae Dolus semper praestatur

B) Culpa propust dužne pažnje ( diligentia ) a) culpa lata – gruba nemarnost , propust one pažnje koju bi primijenio svaki prosječan čovjek Izjednačena s dolusom b) culpa levis ( in absracto ) – laka nemarnost pažnja koju je trebao primijeniti uredni obiteljski starješina ( diligens pater familias )

c) culpa levis in concerto – još blaži stupanj krivnje Diligentia , quam suis rebus adhibere solet Uvedena u korist nekih osoba koje upravljaju tuđim stvarima u vlastitom i tuđem interesu d)culpa in eligendo Nemarnost pri izboru namještenika i pomoćnika

C) šteta slučaja ( casus ) Casum sentit dominus Odgovornost do više sile Utilitetni princip Utilitas – korist Stranka koja ima koristi odgovara strože ( dolus , culpa lata i levis )komodatar , kupac , prodavalac , najmodavac , najamnik , deponent i založni vjerovnik Stranka koja nema koristi odgovara blaže ( dolus i culpa lata ) – depozitar , darodavac , komodant

Ugovorna kazna (stipulatio poenae) novčana svota koju stranke mogu ugovoriti uz neku obvezu u obliku stipulacije, koju se dužnik obvezuje isplatiti vjerovniku ako ne bi ispunio ili ne bi na vrijeme ispunio svoju prvotnu obvezu ako vjerovnik nije htio tužiti iz prve stipulacije, mogao je tužiti iz druge koja je uvjetovana neispunjenjem prve

povijesno stariji oblik – stipulira se samo novčana kazna, ali se dužnik može osloboditi plaćanja ako izvrši drugu činidbu, facultas alternativa ispunjenje činidbe o kojoj se nije mogla sklapati valjana stipulacija stipulatio poenae ima narav uvjetne obveze – mora se platiti vjerovniku čim dužnik ne ispuni obvezu (pritom se ne pita je li on za to neizvršenje kriv)

Kamate (usurae) naplata koju dužnik neke glavnice, koja se sastoji iz novca ili drugih zamjenijivih stvari, daje vjerovniku u stvarima iste vrste za korištenje dužne glavnice određuje se prema visini glavnice i trajanju njezina korištenja fructus civiles kamatna je obveza akcesorna – prestaje utrnućem glavnog duga

kamatna obveza nastaje ugovorom ili neposredno temeljem zakona, a razlikuje se ovisno o tome duguje li se temeljem obveze stricti iuris ili bonae fidei postupno su se razvila stalna pravila o dosuđivanju neugovorenih kamata ako stranke ne ugovore visinu kamata ili ako se određuju officio iuris, mjerilo su mjesne kamate (mos regionis)

sloboda ugovaranja kamata je bila ograničena: po Zakoniku XII ploča, najviši je dozvoljeni kamatnjak faenus inciarium (1/12 glavnice na mjesec, 100% godišnje) potvrđen 357. g. n. e. (lex Duilia Menenia), a snižen na 50% godišnje 347. g. n. e. (plebiscit de faenore semunciario) zabranjeno uzimanje kamata 342. g. pr. n. e. (lex Genucia) potkraj republike i u carsko doba, centesima usura (12%) Justinijanovo doba, usurae semisses (6%) zabranjeno uzimati kamate od kamata, usurarum zabranjeno uzimati daljnje kamate nakon što bi zaostale kamate dosegle visinu glavnice, ultra duplum

Zakašnjenje dužnika ili vjerovnika mora debitoris – ako dužnik u vrijeme dospjelosti svojom krivnjom i bez opravdana razloga, ne ispuni svoju obvezu (ispunjenje je moguće) opstojnost pravovaljane i utužive tražbine dospjelost tražbine, dies veniens dužnikova odgovornost za zakašnjenje nepoznato objektivno zakašnjenje bez dužnikove subjektivne odgovornosti (neće odgovarati dužnik koji je odustan zbog državnih razloga ili je u vlasti neprijatelja) interpellatio u Justinijanovom pravu, opomena je općenita pretpostavka zakašnjenja

posljedice dužnikova zakašnjenja – pooštrenje dužnikove odgovornosti i naknada štete koju vjerovnik trpi zbog zakašnjenja od časa zakašnjenja, dužnik odgovara uvijek za slučajnu propast predmeta obveze po Justinijanovom pravu, dužnik se može osloboditi odgovornosti za slučajnu propast ako dokaže da bi stvar na isti način slučajem propala i kod vjerovnika dužnikovo zakašnjenje prestaje (purgatio morae) ako dužnik ponudi vjerovniku valjano ispunjenje činidbe

mora creditoris – ako vjerovnik bez opravdanog razloga (sine iusta causa) odbije primitak činidbe koju mu je dužnik ponudio dužnik mora ponuditi stvarnu, već gotovu i pripremljenu činidbu, realna oblacija vjerovnik će opravdano odbiti primitak ako mu činidba nije ponuđena na pravom mjestu, u pravo vrijeme ili nije cjelovita određivanje vremena ispunjenja ide u prilog dužniku: vjerovnik ne može zahtijevati ispunjenje prije dospjelosti, ali dužnik može činidbu valjano ispuniti – vjerovnik u zakašnjenje dolazi ako odbije primitak činidbe koja mu je ponuđena prije dospjelosti

posljedica vjerovnikova zakašnjenja – smanjivanje dužnikove odgovornosti (dužnik neće biti oslobođen obveze) kod novčanog duga, dužnik može otkloniti dužnost plaćanja kamata ako novac zapečati i deponira u carsko doba, dužnikova obveza utnjuje ako dužni predmet deponira na javnom mjestu vjerovnikovo zakašnjenje prestaje ako se vjerovnik naknadno izjavi spremnim prihvatiti činidbu koju je prije odbio