PRAVNI PROPISI U LOVSTVU ZAKONI Zakon o lovstvu

PRAVNI PROPISI U LOVSTVU

ZAKONI �Zakon o lovstvu, NN 140/05 Zakon o izmjenama i dopunama zakona o lovstvu, NN 75/09 Zakon o oružju, NN 63/07 Zakon o izmjenama i dopunama zakona o oružju, NN 59/12 Ispravak Zakona o oružju, NN 146/08 Zakon o cestama, NN 84/11 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o oružju, NN 59/12 Zakon o udrugama, NN 74/14 Zakon o zaštiti prirode, NN 70/05 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, NN 57/11

PRAVILNICI � Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja, NN 68/06 Pravilnik o izmjeni i dopuni pravilnika o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja, NN 66/10 Pravilnik o lovostaju, NN 67/10 Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o lovostaju, NN 87/10 Pravilnik o izmjeni i dopuni pravilnika o lovostaju, NN 97/13 Pravilnik o uvjetima i načinu lova, nošenju lovačkog oružja, obrascu i načinu izdavanja lovačke iskaznice, dopuštenju za lov i evidenciji o obavljenom lovu, NN 70/10 Pravilnik o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove, NN 63/06 Pravilnik o lovočuvarskoj službi, NN 63/06 Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove, NN 101/10 Pravilnik o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov, NN 143/10 Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa zaštite divljači, NN 40/06 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači, NN 39/11 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači, NN 41/13 Pravilnik o načinu lova u graničnom pojasu, NN 67/06 Pravilnik o načinu lova s pticama grabljivicama, NN 110/10 Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja središnje lovne evidencije, NN 67/06 Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o sadržaju i načinu vođenja središnje lovne evidencije, NN 73/10 Pravilnik o službenoj iskaznici i znački lovnog inspektora, NN 11/06 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o službenoj iskaznici i znački lovnog inspektora, NN 17/07 Pravilnik o osposobljavanju kadra u lovstvu, NN 78/06 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o osposobljavanju kadrova u lovstvu, NN 92/08 Pravilnik o potvrdi o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i obilježavanju krupne divljači evidencijskim markicama, NN 95/10 Pravilnik o osposobljavanju lovaca za prvi pregled odstrijeljene divljači namijenjene stavljanju na tržište, NN 102/14 Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga RH. . . , NN, 4/15 Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, NN 1/15

ZAKON O LOVSTVU �Ovim se Zakonom uređuje gospodarenje lovištem i divljači. Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova �Divljač – zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja. �Vlastito lovište – lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe i lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske � Zajedničko lovište – lovište ustanovljeno na zemljištima raznih vlasnika, koji prema odredbama ovoga Zakona nisu mogli ustanoviti

ZAKON O LOVSTVU � Pravo lova – ovlast da se na određenoj površini zemljišta i voda provode radnje uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova � Koncesija – pravo lova stečeno na temelju dobivene koncesije sukladno ovome Zakonu na vrijeme od 30 lovnih godina � Zakup – pravo lova stečeno na temelju dobivenog zakupa sukladno ovome Zakonu na vrijeme od 10 ili 20 lovnih godina � Ovlaštenik prava na zemljištu – koncesionar ili zakupnik prava gospodarskog korištenja zemljišta. � Lovoovlaštenik – pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije i vlasnik lovišta. � Koncesionar – pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju koncesije.

ZAKON O LOVSTVU � Lovozakupnik – korisnik zemljišta i druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je pravo lova u državnom ili zajedničkom lovištu stekla zakupom. � Vlasnik lovišta – vlasnik uzgajališta divljači – vlasnik zemljišta koji je stekao pravo ustanovljenja vlastitog lovišta, odnosno uzgajališta. � Fizička osoba – osoba koja je registrirana za obavljanje lova (obrtnik). � Korisnik zemljišta – vlasnik ili posjednik zemljišta na kojem je ustanovljeno lovište. � Lovište – određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova.

ZAKON O LOVSTVU � Otvoreno lovište – lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači. � Ograđeno lovište – lovište najmanje površine od 1. 000 ha, ograđeno prirodnim (široki vodotoci, velike vodene površine, more i sl. ) ili umjetnim (ograde, građevine i sl. uređaji) preprekama koje sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da tu površinu napusti divljač koja se u njemu uzgaja, štiti i lovi. � Uzgajalište divljači – lovište površine veće od 100 ha, a manje od 2. 000 ha vlastitog zemljišta, ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje sprječavaju da ne može napustiti tu površinu divljač koja se u njemu proizvodi za razmnožavanje i lov.

ZAKON O LOVSTVU � Lovno gospodarska osnova – planski akt kojim se detaljno ureduje gospodarenje određenom divljaci i lovištem za određeno razdoblje u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljaci koja se uzgaja i prisutnosti zaštićenih vrsta. � Program uzgoja divljači – planski i gospodarski akt kojim se ureduju uzgoj, zaštita i korištenje divljači u uzgajalištima. � Program zaštite divljači – planski akt na temelju kojeg se divljač štiti na površinama zemljišta na kojem se lovište ne smije ustanoviti. � Trofej divljači – divljač ili njezini dijelovi uređeni za čuvanje ili ocjenjivanje. � Vrhunski trofej divljači – trofej ocijenjen s većim brojem bodova od najjačeg evidentiranog trofeja (prvaka) pojedine vrste divljači u Republici Hrvatskoj. � Uzgojno područje – životni prostor određene vrste krupne divljači na kojem postoje optimalni stanišni i drugi uvjeti potrebni za racionalno gospodarenje populacijom.

ZAKON O LOVSTVU � Naselje – stalna naseobina, bez obzira na veličinu, gdje je stupanj izgrađenosti prostora takav da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači. � Lovočuvar – osoba koja ima lovački i lovočuvarski ispit, koja čuva lovište i obavlja druge poslove na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači i njezinih dijelova. � Lovac – osoba koja ima položeni lovački ispit i obavlja osnovne zadaće lova: uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova uz poštovanje lovačkih običaja i etike. � Ocjenjivač trofeja divljači – osoba koja ima položen ispit za ocjenjivača trofeja divljači. � Lovna godina – razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne godine. � C. I. C. – međunarodni savjet za očuvanje divljači i lova.

ZAKON O LOVSTVU �U ovom zakon popisane sve vrste dlakave i pernate divljači u RH �Introdukcija i reintrodukcija životinjskih vrsta iz stavka 3. ovoga članka može se provesti nakon istraživanja, na temelju studije procjene rizika uvođenja na prirodu i uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode, uvažavajući iskustva drugih zemalja, i na način da se ne šteti prirodnim staništima i divljoj zavičajnoj fauni i flori.

ZAKON O LOVSTVU � Pravna i fizička osoba može steći pravo lova na lovištima u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju koncesije ili zakupa na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. � Pravo lova na lovištima u vlasništvu Republike Hrvatske i zajedničkom lovištu ne može se prenositi potkoncesijom ili podzakupom. � Hrvatski lovački savez (HLS) je dobrovoljna nacionalna udruga koju čine lovački savezi županija i lovački savez Grada Zagreba, a putem njih su u HLS učlanjene lovačke udruge i lovci. � HLS predstavlja svoje članove u promicanju lovstva u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.

� Lovište se ustanovljuje prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na površinama zemljišta, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjeni lovišta � Zabranjeno je ustanovljenje lovišta: lovišta � na zaštićenim dijelovima prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov, � na moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka, � u rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači, � na miniranim površinama i sigurnosnom pojasu širine do 100 m, � na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.

ZAKON O LOVSTVU �Granice lovišta moraju biti uočljive, a određuju se, ovisno o prirodnoj cjelini, ekološkim, geografskim i drugim uvjetima, obalnim pojasom mora i autocestama koje sprječavaju prirodnu migraciju dlakave divljači. �Ako granice lovišta nije moguće odrediti, određuju se željezničkim prugama, županijskim i lokalnim cestama, putovima, vododijelnicama, rijekama ili na drugi nacin. �Pri utvrđivanju granica lovišta mora se uzeti u obzir prirodna migracija divljači �Granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene na mjestima koja su određena Odlukom o

� Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje u cilju lova, vabljenje, praćenje, odstrjel i hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, skupljanje uginule divljaci i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr. ) i skupljanje jaja pernate divljaci. � Lov divljači u lovištu obavlja se u skladu s lovnogospodarskom osnovom ili programom uzgoja divljači, a na površinama izvan lovišta u skladu s programom zaštite divljači i namjenom tih površina, sukladno odredbama ovog Zakona, poštujući lovačku etiku i običaje � Iznimno, lov smeđeg medvjeda obavlja se na temelju Akcijskog plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj za pojedinu godinu, koji donosi i provodi Ministarstvo na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za izradu Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj i praćenje populacije velikih zvijeri. � Zabranjeno je loviti divljač za vrijeme lovostaja, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom. � Lovostaj po vrstama divljači, ovisno o njihovim svojstvima i uvjetima u kojim ona obitava, propisuje ministar po prethodnom

ZAKON O LOVSTVU �Ranjenu i bolesnu divljač kojoj nije moguće pružiti veterinarsku pomoć dopušteno je odstrijeliti i u vrijeme lovostaja, kao i u vrijeme trajanja privremene zabrane lova divljači. �Odstrjel, u smislu stavka, lovoolaštenik je dužan bez odgode prijaviti lovnom inspektoru, uz priloženo uvjerenje nadležne veterinarske službe da je odstrijeljena divljač bila ranjena ili bolesna

ZAKON O LOVSTVU �Zabranjeno je loviti divljač: divljač �načinima i sredstvima kojima se ona masovno uništava �u pojasu 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 m u brdsko planinskim područjima �zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, živim i umjetnim mamcima ili vapcima, �upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov

ZAKON O LOVSTVU �optičkim ciljnicima za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike, električnim, elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama, eksplozivom, istjerivanjem plinom ili dimom �samostrijelom i sličnim napravama ako posebnim propisom nije drukčije regulirano �primamljivanjem hranom, vodom ili drugim sredstvima, osim divlje svinje, medvjeda, lisice, čaglja, kune, tvora i mungosa na mečilištima

ZAKON O LOVSTVU �Divljač je dopušteno odstrjeljivati samo lovačkim oružjem i lovačkim nabojima koji odgovaraju snazi i otpornosti pojedine vrste divljači koja se lovi �Lovačko oružje jesu lovačke puške, pištolji i revolveri �Krupnu divljač dopušteno je odstrjeljivati samo zrnom iz dugačkoga lovačkog oružja s užlijebljenim cijevima, a divlje svinje i zrnom iz lovačkog oružja s glatkim cijevima kalibra 10. , 12. , 16. ili 20. �Zabranjeno je odstrjeljivati divljač automatskim oružjem, a poluautomatskim oružjem s glatkim ili užlijebljenim cijevima ako nabojnik može sadržavati više od dva naboja

ZAKON O LOVSTVU � Za lovačko oružje može se izdati odobrenje za nabavu oružja uz predočenje dokaza o položenom lovačkom ispitu i uz lovačku iskaznicu. � Zabranjen je lov krupne divljači, osim divljih svinja, prigonom, pogonom ili psima � U lovu se smiju koristiti lovački psi koji udovoljavaju uvjetima � Za lov na pojedinu vrstu divljači u određenim područjima smije se koristiti samo odgovarajuća vrsta pasa. � Vrstu, broj i način korištenja pasa za lov u određenom području na pojedinu vrstu divljači te davanje uvjerenja o položenom ispitu prirođenih osobina i osposobljenosti za praćenje krvnog traga za lovačke pse propisuje ministar.

ZAKON O LOVSTVU �Divljač smije loviti osoba koja je položila lovački ispit i posjeduje lovačku iskaznicu, uz prethodno pisano dopuštenje lovoovlaštenika. �Lovačku iskaznicu izdaje HLS �Divljač i njezini dijelovi mogu se držati, prevoziti ili prenositi izvan lovišta ili površina iz do veterinarsko sanitarnog pregleda, samo uz potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova, a nakon pregleda i obrade mogu se skladištiti i pohranjivati, prodavati i kupovati, doraditi i preraditi te izvoziti i uvoziti s oznakama i potvrdama propisanim Zakonom o veterinarstvu i uz potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova

PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU LOVA, NOŠENJU LOVAČKOG ORUŽJA, OBRASCU I NAČINU IZDAVANJA LOVAČKE ISKAZNICE, DOPUŠTENJU ZA LOV I EVIDENCIJI O OBAVLJENOM LOVU �Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način lova, nošenje lovačkog oružja, obrazac i način izdavanja lovačke iskaznice, davanje dopuštenja za lov i vođenje evidencije o obavljenom lovu �Pod uvjetima lova divljači podrazumijeva se skup čimbenika koji u određeno vrijeme i na određenom prostoru omogućuju ili onemogućuju provedbu lova divljači

�Zabranjeno je loviti divljač, osim u svrhu spašavanja, kada je ugrožena: �poplavom, � požarom, �visokim snijegom (debljina snježnog pokrivača iznad 40 cm), �dugotrajnim sušnim razdobljem (razdoblje bez kiše dulje od 90 dana) �Zabranjeno je obavljanje lova u lošim vremenskim uvjetima (magla, jaka kiša i snijeg, jaki vjetar i dr. ) �Zabranjeno je obavljanje lova divljači kada bi njegovom provedbom nastale ekonomski neopravdane štete na poljoprivrednim kulturama, u šumi i na akvakulturama. �Zabranjeno je obavljanje lova na pojedine vrste divljači

LOV DIVLJAČI �LOV – najstarija djelatnost čovjeka

POVJEST LOVSTVA U HRVATSKOJ � Prve nalaze pračovjeka nalazimo na prijelazu tercijara u diluvij � Tada je pračovjek bio biljojed vegeterijanac , i nomad, skupljao je biljnu hranu: plodove, gomolje i sl. Usljedilo je ledeno doba i čovjek se morao početi baviti lovom, što zbog hrane koju su mu predstavljale divlje životinje, što zbog životinjskog krzna koje mu je omogućilo da se zaštiti od hladnoće, i da si rasprostre prve ležajeve � Pračovjek dakle postaje prvi, mogli bismo reći i pravi lovac � I babilonski i egipatski kraljevi svoje su vojske uvježbavali u lovu na divlje zvijeri. Prve klesane spomenike s temom lova nalazimo iz vremena starih Grka i Rimljana, iz čijeg vremena i potiču hramovi

POVJEST LOVSTVA U HRVATSKOJ �I u povijesti Hrvatskog lovstva postoje značajni spomenici kao npr. Portal Trogirske Katedrale majstora Radovana, sa obrađenim osnovnim tehnikama lova: lov na konju kopljem, lov pješaka kopljem na medvjeda i divlju svinju, lov soklom koji potječe iz Azije (sokol je uziman kao simbol vjernosti) i lov nožem (koji je nasljeđe Kelta) na divlju svinju uz pomoć pasa

POVJEST LOVSTVA U HRVATSKOJ � Na našim područjima temelj je bio lov kopljem kao utjecaj starih Ilira; sve do dolaska Slavena koji ujedinjuju tehnike lova. Pretpovijesni stanovnici naših krajeva svoje nastambe podizali su na povišenim položajima npr. brdima i brijegovima uz rijeke i potoke, što im je pružalo sigurnost od napadača. � Tadašnji lovac lovio je uglavnom krupnu divljač velikih čopora, dok je sitna divljač bila zapostavljena iz razloga što oružje nije bilo precizno, a vještina lova još nije bila usavršena. Divljač je lovljena čekanjima u zasjedama, zaklonima, na drveću, utjerivanjem u jame i sl. Bila je brojna iz razloga što nije postojalo vrlo ubojito oružje. Iz brončanog doba na našim područjima nađene su sjekire, noževi, koplja i mačevi

POVJEST LOVSTVA U HRVATSKOJ �Prolazeći iz Rodovskog uređenja pa sve do utemeljenja država lov je bivao i sve važnija gospodarska grana, njime su stjecana krzna, koja su korištena kao platežno sredstvo �Kada krzna zamjenjuje kovani novac i na njemu su neizostavni motivi lova. Lovačka tradicija je nerijetko vidljiva na oslikanim grbovima plemića, pokrajina i država

� Suvremeno organizirano lovstvo u Hrvatskoj započinje 1881. god. , a do tada je kroz povijest bilo dvojake prirode. Siromašnijem, seljačkom dijelu stanovništva je bilo iznimno važno za preživljavanje, značajan izvor hrane, dok je manjem imućnijem, aristokratskom dijelu stanovništva predstavljalo izvor zabave, užitka i potvrde društvenog statusa i značaja � 1881. god Vlada Kraljevine Hrvatske i Slavonije je svojom odlukom potvrdila tzv. „Pravila“, koje je izradilo „Društvo za obranu lovstva u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji“, a već 1882. god. društvo izdaje glasilo „Viestnik prvoga obćega hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva“. I prije navedenih odluka i poteza je bilo dobro organiziranih lovišta, što se uvelike može zahvaliti pojedincima iz tadašnje društvene elite, koji su svojim poimanjem lova doprinosili svekolikom razvoju lovstava u Hrvatskoj.

LOVAČKI VJESNIK � Lovački vjesnik je glasilo Hrvatskog lovačkog saveza te časopis za lovce i ostale ljubitelje prirode. Prvi je hrvatski lovački časopis, a s tradicijom duljom od 120 godina među prvima je i u Europi. Godine 1892. prvi broj Lovačkog vjesnika izlazi kao dvobroj za siječanj i veljaču pod imenom „Viestnik Prvoga obćega hrvatskog družtva za go jenje lova i ribarstva“. Od 1892. do 1910. godine prvi urednik bio je Fran Žaver Kesterčanek zahvaljujući kome je ovaj časopis bio ne samo najbolje uređivani list onog vremena, nego i jedan od najstari jih redovitih glasila u Europi

�U siječnju 1992. godine tiskan je prvi broj lista u novoj, neovisnoj i suverenoj Hrvatskoj. Dana 12. prosinca 1992. pod visokim je pokroviteljstvom predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana u Zagrebu održana svečana akademija u povodu 100. godišnjice izlaženja Lovačkog vjesnika. Godine 1993. godine predstavljena je Bibliografija Lovačko ribarskog vjesnika 1892– 1991. , koju je sastavio Alojzije Frković.

VRSTE LOVA �Ovisno o vrsti divljači koja se lovi i broju lovaca koji sudjeluju u lovu, utvrđuje se način lova koji može biti: �pojedinačni � skupni.

POJEDINAČNI LOV �U pojedinačnom lovu divljač se lovi: lovi � vabljenjem – jelen obični, jelen lopatar, srna obična, lisica i šojka kreštalica, � dočekom, � šuljanjem, � potraživanjem, � privozom zaprežnim kolima, � privozom čamcem bez motornog pogona, � pticama grabljivicama.

SKUPNI LOV �U skupnom lovu divljač se lovi: lovi � prigonom, � pogonom, � kružnim lovom � zabranjen je lov krupne divljači skupnim lovom i korištenjem lovačkih pasa, osim svinje divlje

UPOTREBA LOVAČKIH PASA �lovu na sitnu divljač smiju se koristiti odgovarajući lovački psi ako se lov izvodi na način koji omogućava sudjelovanje pasa. � Ovlaštenik prava lova koji u lovištu ima krupnu divljač dužan je osigurati psa koji ima položen radni ispit na krvnom tragu ili krvosljednika s položenim ispitom

POSTUPANJE SA LOVAČKIM ORUŽJEM �Lovačko oružje puni se lovačkim nabojima zauzimanjem mjesta za početak lova kod pojedinačnog lova, odnosno davanjem znaka za početak lova kod skupnog lova. � Tijekom trajanja lova dopušteno je prelaženje preko cesta u lovištu s ispražnjenim dugim vatrenim oružjem izvan zaštitne navlake ili kutije, na način da se puške prelamače nalaze u preklopljenom položaju, a puške s repetirajućim mehanizmom sa zatvaračem u otvorenom (stražnjem) položaju i bez naboja u spremniku te s kratkim vatrenim oružjem u navlaci.

VAŽNO!!! �Dugačko vatreno oružje, bez obzira na to radi li se o pojedinačnom ili skupnom lovu, uvijek se mora nositi tako da su cijevi okrenute uvis, a kratko vatreno oružje u navlaci

SUDIONICI LOVA �U lovu smije sudjelovati osoba koja uza se ima lovačku iskaznicu s važećom identifikacijskom markicom za pojedinu lovnu godinu i pisano dopuštenje ovlaštenika prava lova te pravne ili fizičke osobe koje gospodare zemljištem iz članka 9. stavka 2. Zakona o lovstvu. � Odstreljivati divljač smije samo osoba koja uz uvjete propisane stavkom 1. ovoga članka posjeduje i oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova. � Lov pticama grabljivicama obavlja se u skladu s posebnim propisom.

LOVAČKA ISKAZNICA �Lovačka iskaznica je javna isprava kojom lovac dokazuje da je položio lovački ispit, odnosno da je osposobljen za obavljanje lova. �Lovačku iskaznicu izdaje Hrvatski lovački savez ( HLS) na pisani zahtjev lovca, s rokom važenja od 5 (pet) godina, uz važeću identifikacijsku markicu koja se izdaje za pojedinu lovnu godinu

LOVNO STRELJAŠTVO �Trap �Lovački trap �American trap �Skeet �Parkur �Pucanje na nepokretnu metu (Lisica, srnjak) �Pucanje u metu vepra u trku

STRELIŠTE ZA TRAP

STRELIŠTE ZA SKEET

STRELIŠTE ZA PARKUR

STRELIŠTE ZA PUŠKE SA UŽLJEBLJENIM CIJEVIMA

HVALA NA PAŽNJI !