PRAVNI POSLOVI UVOD O PRAVNIM POSLOVIMA n pravne

PRAVNI POSLOVI

UVOD O PRAVNIM POSLOVIMA n pravne činjenice- činjenice uz koje je vezan neki pravni učinak n prirodni događaj (PRAVNI DOGAĐAJ) n n Porod, smrt, protek vremena ljudska djelanja (PRAVNA DJELANJA) pravni poslovi- izjave volje upravljene na proizvođenje nekog pravnog učinka n protupravna djelanja ili delikti- djelanja koja se protive pravnim normama n

n Stjecanje prava: n IZVEDENO ili DERIVATIVNO n translativno- prenošenje prava s jednog subjekta na drugog u punom dosadašnjem sadržaju n n n Singularna i univerzalna sukcesija konstitutivno- subjekt ne prenosi čitavo svoje pravo, nego na temelju svog prava osniva za stečnika novo pravo (služnost puta) ORIGINARNO ili NEPOSREDNO n Stjecanje prava bez obzira na prethodnika (uzukapija)

PRAVNI POSLOVI n n očitovanje privatne volje s kojom pravni poredak spaja određene pravne učinke koje stranke baš namjeravaju postići Pravni poslovi dijele se na: n JEDNOSTRANI (negotia unilateralia) n n Očitovanje volje samo jedne stranke (okupacija, oporuka, manumisija…) DVOSTRANI (negotia bilateralia) n Očitovanje volje dviju stranaka (ugovori)

Obvezni ugovori n n jednostrani – samo je jedna stranka obvezna (stipulacija, zajam…) dvostrani - obvezne obje stranke contractus bilaterales aequales (sinalagmatični ili potpuno dvostrani ugovori) n contractus bilaterales inaequales n

n n negotia inter vivos i negotia mortis causa naplatni (negotia onerosa) i besplatni (negotia lucrativa) kauzalni i apstraktni formalni i neformalni

O OBLICIMA PRAVNIH POSLOVA n najstariji oblici su strogo formalistički: Gesta per aes et libram n In iure cessio n Stipulatio n n s vremenom nestaju ili se ublažava njihov formalizam

OČITOVNJE VOLJE I TUMAČENJE PRAVNIH POSLOVA n n n Očitovanje volje može biti izričito (usmeno, pismeno ili znacima) i mučko ili prećutno Prećutno i neizravno očitovanje nazivamo danas konkludentnim činima Šutnja je također konkludentni čin n Glosatorsko pravilo: “Qui tacet consentire videtur”

n nesklad između volje i očitovanja: teorija volje – u pandektnom pravu, štiti onoga koji daje očitovanje n teorija očitovanja – mjerodavno je očitovanje n teorija povjerenja – načelno polaže težište na volju, ali štiti i povjerenje u valjanost očitovanja n

n u početku riječi i geste tumače se doslovno i strogo n n “Cum nexum faciet mancipiumque, uti lingua nuncupassit, ita ius esto” s vremenom se javlja slobodnije tumačenje n ako je očitovanje bilo nedvojbeno, nije se dopuštalo istraživanje volje: “cum in verbis nulla ambiguitas est, non debet admittis voluntatis quaestio”

n u Justinijanovom pravu daje se prednost unutarnjoj volji i namjeri stranke n “In conventionibus contrahentium voluntatem potius quam verba spectari placuit”

SADRŽAJ PRAVNOG POSLA n n n Essentialia negotii – bitni sastojci pravnog posla bez kojih on nije valjan Naturalia negotii – prirodni sastojci pravnog posla koje stranke mogu izmijeniti Accidentalia negotii – slučajni sastojci pravnog posla n među uzgrenim uglavcima su i uvjet (conditio), rok (dies) i nalog (modus)

UVJET (CONDICIO) n n n Uzgredna odredba kojom stranke učinak pravnog posla čine neizvjesnim od neke buduće okolnosti Razlikuju se sljedeće vrste: Suspenzivni (odgodni) i rezolutivni (raskidni) uvjeti n Suspenzivni uvjeti – odgađa se učinak pravnog posla dok se uvjet ne ispuni

n n Rezolutivni uvjeti – pravni posao nastaje odmah, a ispuni li se uvjet, njegov učinak prestaje Afirmativni i negativni uvjeti Potestativni, kazualni i mikstni Uvjetovana okolnost mora biti buduća i neizvjesna tako da postoje i nepravi uvjeti: n n n Nužni uvjeti Nepravi uvjeti Nemogući uvjeti Nemoralni (contra bonus mores) i nedopušteni (contra legem) uvjeti Condicio iuris

n Kod učinka uvjeta treba razlikovati vrijeme prije ispunjenja (condicio pendet), te ispunjenje uvjeta (condicio existit) i izjalovljenje uvjeta (condicio deficit)

ROK (DIES) n Uzgredna odredba pravnog posla kojom je učinak pravnog posla vremenom ograničen n n Početni rok (dies a quo) i završni rok (dies ad quem) Svaki je rok certus an, a uvjet incertus an

n Hipoteze neizvjesnosti klasificirane su u 4 skupine n n n Dies certus an, certus quando – prosti rok Dies certus an, incertus quando – prosti rok Dies incertus an, incertus quando – uvjet Dies incertus an, certus quando – uvjet Uvjeti i rokovi se nisu mogli dodati uz actus legitimi, a rokovi ni uz postavljanje nasljednika

NALOG ILI NAMET (MODUS) n n n Uzgredna odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se stečeniku nameće neka dužnost Mogu biti dodani besplatnim poslovima inter vivos i poslovima mortis causa Npr. Primaocu nasljedstva može se naložiti da nešto učini ili da dio primljenog da trećemu ili u određene svrhe

n n n Modus se razlikuje od uvjeta zato što učinak posla nastupa odmah, a za primaoca nastaje dužnost da izvrši nalog Uvjet odgađa, ali ne sili; nalog sili, ali ne odgađa U početku su postajala samo indirektna sredstva prisile (globa), a tek u kasnije doba interesiranim osobama daje se actio praescriptis verbis, a ako je izvršenje nemoguće, može se tražiti povratak kondikcijom causa data causa non secuta

Nevaljalost pravnih poslova Za valjanost pravnog posla potrebno je: a) Sposobnost osoba (osobito djelatna) b)Volja i njeno očitovanje c) Mogućnost i dopustivost sadržaja d) Propisana forma

n 1) Ništavost pravnog posla -smatra se da pravni posao ne postoji te da nikad nije ni postojao -ništavi posao (negotium nullum) ne proizvodi nikakve učinke -na ništavost se mogu pozivati i stranke koje su sklopile posao, ali i svaki treći -sud mora po službenoj dužnosti ukazati na ništavost čim ju opazi -razlog ništavosti je neka bitna činjenica (npr. oporuka koju napravi luđak)

n Ništavost može biti: a) Djelomična/potpuna – kod pravnog posla koji je djelomično ništav, ostali dio posla koji nema pretpostavke za ništavost će biti valjan -”Utile per inutile non vitiatur” b) Početna/naknadna – pravni posao koji je bio valjan u trenutku sklapanja, postaje naknadno ništav ako nije mogao pravne učinke ostvariti odmah, a razlog ništavosti nastupi prije učinka posla

2. ) Pobojnost(oborivost) -manji stupanj nevaljalosti od ništavog pravnog posla -pobojni pravni posao proizvodi sve pravne učinke dokle god ga neka osoba ne pobije, npr. tužbom (po pravilu ex tunc) -poništenje posla mogu tražiti samo stranke koje su taj posao i sklopile te od trećih samo one koje su takvim poslom pogođene -sud ne može zahtjevati ništavost po službenoj dužnosti -razlog pobojnosti je neka manje bitna činjenica (npr. ako oporučitelj u oporuci izostavi bliže rođake,

3. Relativna ništavost -treća vrsta nevaljalosti na koju se može pozivati samo interesirana stranka koja je sudionik pravnog posla -ukoliko se dokaže nevaljanost, smatrat će se da pravni posao nije imao nikakvih učinaka već od početka

n Pojam pobojnosti razvio se iz opreke između civilnog i pretorskog prava -pretorska sredstva za poništenje pravnog posla: a) uskrata tužbe ( denegatio actionis ) b) prigovor protiv nečije tužbe ( exceptio ) c) povrat u prijašnje stanje ( restitutio in integrum )

Konvalidacija i konverzija n 1. Konvalidacija - Quod initio vitiosum est, non potest tractu tempore convalascere (što je od početka nevaljano, ne može tokom vremena postati valjano) =Regula Catoniana -osnaženje nevaljalog pravnog posla, tj. situacija kada nevaljan pravni posao postaje naknadno valjan

-kod ništavih pravnih poslova uglavnom nije moguća konvalidacija, no postoje iznimke: ; ukoliko naknadno otpadne razlog ništavosti ; ukoliko interesirane strane posao neknadno priznaju ili odobre (ratihabitio) =konvalidacija putem priznanja i odobrenja uglavnom dolazi do izražaja kod pobojnosti i relativne ništavosti gdje interesirana stranka koja je ovlaštena posao pobijati, naknadno posao odobri ili se odrekne pobijanja ili se ne posluži svojim pravom unutar propisanog roka

1. Konverzija -pretvaranje ništavog u valjani pravni posao gdje je pravni posao ništav, ali udovoljava pretpostavkama valjanosti nekog drugog pravnog posla s istim učincima -tada je pretor mogao prvotni pravni posao učiniti valjanim s time da se taj posao prosuđuje kao taj drugi posao

Razlozi nevaljalosti pravnih poslova n Pravni posao će biti ništav: 1. ) ako stranke nemaju pravne ili djelatne sposobnosti 2. ) ako se ne poštuje određeni oblik i forma pri sklapanju posla 3. ) ako se pravni posao odnosi na nemoguću činidbu (fizički ili pravno nemoguću) 4. ) ako se pravni posao protivi moralu 5. ) ako je pravni posao zabranjen, ali takav posao nije uvijek bio ništav, nego je zavisio od sankcije

; Prema razlici sankcija rimski pravnici su razlikovali: -leges perfectae -leges minus quam perfectae -leges imperfectae 6. ) ukoliko su prisutne mane volje ; problem mana volja javlja se potkraj republike ; mane volje postoje ukoliko: A) postoji nesklad između volje i očitovanja B) ne postoji nesklad između volje i očitovanja, ali je volja stvorena na pogrešan način

A) Nesklad volje i očitovanja n 1. ) Svjestan nesklad – stranka namjerno očituje nešto uistinu neće ; pravni posao je ništav a) kod očitovanja učinjenih u šali, u svrhu školskog primjera ili na pozornici b) kod mentalne rezervacije (reservatio mentalis) c) kod simulacije ; apsolutna i relativna

n 2. ) Nesvjestan nesklad – očitovanje neke osobe se ne slaže s njezinom voljom, a ona toga nije svjesna ; kažemo da je ta osoba u poslovnoj bludnji ; ne vrijedi ono što je osoba htjela, a nije to očitovala a ne vrijedi ni ono što je očitovala, a nije htjela (Aliud voluit, aliud dixit – drugo je htio, drugo je govorio) ; pravni posao se smatra ništavim

n Pravni posao neće biti nevaljan radi svake bludnje, nego radi samo one koja je: ispričiva, bitna i neskrivljena a) Ispričiva bludnja -razlikujemo: bludnju o pravnim propisima (error iuris) te bludnju u činjenicama (error facti) -Regula est, iuris quidem ignorantiam cuique nocere, facti vero ignorantiam non nocere – Bludnja o pravu je neispričiva, a ispričiva može biti samo bludnja o

b) Bitna bludnja -error essentialis -bludnja o činjenicama, kako bi utjecala na valjanost pravnog posla, mora biti u vezi s bitnim okolnostima pravnog posla -bitna bludnja može biti: b 1) Error in negotio – bludnja o vrsti pravnog posla b 2) Error in corpore – bludnja o predmetu pravnog posla b 3) Error in persona – bludnja koja se tiče osobe na koju se pravni posao odnosi b 4) Error in substantia – bludnja u vezi materije iz koje je neka stvar

c) Nesakrivljena bludnja - error probabilis - bitna bludnja utjecat će na valjanost pravnog posla samo ako je nesakrivljena, odnosno ako do bludnje nije došlo zbog nemarnosti stranke -bludnja je bila neispričiva ako se mogla izbjeći uz običnu pozornost

B) Bludnja u motivu, prijevara (dolus) i sila(vis ac metus) -ovdje nije prisutan nesklad volje i očitovanja, tj. volja se slaže s očitovanjem, ali je ona stvorena na pogrešan način zbog nekih utjecaja izvana -ovdje ubrajamo: bludnje u motivu, dolus (prijevara) i sila (vis ac metus)

n 1. ) Bludnja u motivu -ovdje imamo očitovanje vlastite volje na temelju krivih predodžbi (npr. netko kupuje knjigu smatrajući da će u njoj biti neki podaci kojih ustvari nema) -motivi nemaju utjecaj na valjanost pravnih poslova pa stoga ne može u načelu ni bludnja u motivu biti razlog za nevaljanost pravnih poslova

n 2. ) Dolus (dolus malus) -namjerno zavođenje u bludnju s ciljem da se izvuče protupravna korist na štetu zavedenog -po civilnom pravu su takvi poslovi bili valjani, no potkraj republike pretorsko pravo daje prevarenom: a) actio doli (actio famosa) b) exceptio doli c) restitutio in integrum

n 3. ) Sila -može biti: ; fizička sila (vis absoluta) ; psihička sila (vis compulsiva) -i ovdje je pretorsko pravo pružilo zaštitna sredstva u obliku: a) actio/exceptio quod metus causa b) restitutio in integrum

Zastupanje kod pravnih poslova -u rimskom pravu pravni poslovi se nisu morali sklapati isključivo osobno, već i putem trećih osoba ukoliko je to bilo zakonom dozvoljeno -treći koji sudjeluje kod sklapanja poslova može biti 1. ) Glasnik 2. ) Zastupnik

n 1. ) Glasnik (nuntius) – nema vlastite poslovne volje , nego samo prenosi očitovanu volju -ne mora imati djelatnu sposobnost 2. ) Zastupnik – ima vlastitu poslovnu volju s kojom poduzima pravni posao za drugoga a) Neposredno zastupstvo – vrsta zastupstva u kojem zastupnik sklapa pravni posao u ime i za račun

b) Posredno zastupstvo – zastupstvo u kojem zastupnik sklapa pravni posao za račun zastupnika, ali u vlastito ime -rimsko civilno pravo nije dopuštalo neposredno zastupanje, a pravni poslovi su imali učinke samo ako su sklopljeni od samih stranaka -kasnije se prešlo na posredno zastupanje kako bi gospodarski učinci nastali kod treće osobe -nadalje, zajedno sa socijalno-ekonomskim promjenama pojavila se potreba za bržim sredstvima zastupanja te su se djelovanjem pretora postizavali učinci slični današnjem neposrednom zastupanju

n Zastupstvo je moglo biti : a) Nužno (zakonsko) – magistrat daje nekome ovlast , ali i dužnosti da zastupa druge osobe (tutorstvo, skrbništvo) b) Dobrovoljno – ovdje su zastupnikove ovlasti utemeljene na prihvaćenom nalogu(mandatum) da će izvršiti neki posao za račun nalogodavca ili na poslovodstvu bez naloga(negotiorum gestio) gdje neka osoba obavlja poslove u korist drugog bez primljenog naloga

Vrijeme i njegovo računanje u pravu -vrijeme je u pravu bitan faktor koji se odnosi na stjecanje i gubitak prava (npr. dosjelost, zastara) -u Rimu je za računanje vremena uveden kalendar Gaja Julija Cezara ; umjesto kalendarskog računanja vremena, u pravu se uglavnom koristilo s tzv. pomičnim rokovima -kod računanja rokova, dan se načelno shvaćao kao cjelina ; takvo računanje se u pandektnoj nauci zove computatio civilis

Computatio naturalis (a momento ad momentum) – računanje vremena od onog trenutka kada se neka činjenica dogodila ; nije bilo usvojeno u rimskom pravu -zatim, razlikujemo tempus continuum i tempus utile Tempus continuum – rok se računa od početka do kraja i to neprekidno Tempus utile – računanje vremena(u pretorskom pravu) gdje su se računali samo dani u kojima je stranka bila sposobna izvršiti određenu radnju

; ovdje ubrajamo: Tempus utile ratione initii – predviđeni rok počinje teći dok postoji nemogućnost izvršenja radnje (npr. odsutnost stranke), a kad zapreka otpadne i rok nastavi teći, tada dalje teće kao tempus continuum bez obzira na daljnje zapreke Tempus utile ratione cursus – ovdje se računaju svo vrijeme dokle rok teče samo oni dani u kojima je stranka bila sposobna izvršavati svoje pravo (npr. pretorski rok od jedne godine za traženje posjeda ostavine)