PRAVNA ZATITA OSOBA S DUEVNIM SMETNJAMA Izv prof

PRAVNA ZAŠTITA OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA Izv. prof. dr. sc. Branka Rešetar

Liječenje osoba s duševnim smetnjama kroz povijest…

Liječenje osoba s duševnim smetnjama kroz povijest…

Liječenje osoba s duševnim smetnjama kroz povijest… ■ Psychiatry's Barbaric History - A Weapon of Social Control. . . Family Destruction https: //www. youtube. com/watch? v=EVYCddabp. Ow ■ From Asylums to Recovery: The Fight for Civil Rights and Humane Treatment for People with Psychiatric Disorders https: //www. youtube. com/watch? v=f. FN-v_a. T-y 8

OSOBE S DUŠEVNIM SMETNJAMA - PROBLEMI Ø Dvostruka viktimizacija: Ø Duševni poremećaj zahtjeva pomoć i njegu; ponekad nadzor i kontrolu i iznimno primjenu prisilnih mjera. Ø Predrasude, stigmatizacija i neravnopravnost u društvu Ø Problem kod prisilne hospitalizacije zbog ponašanja kojim ugrožavaju svoj ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost.

OSOBE S DUŠEVNIM SMETNJAMA - PROBLEMI Ø Hospitalizacija = prisilni smještaj i liječenje predstavlja oduzimanje ili ograničavanje temeljnih ljudskih prava (pravo na slobodu, pravo na kretanje, pravo na podvrgavanje medicinskim postupcima samo uz pristanak pacijenta, pravo na autonomiju i samoodređenje) Ø Prisilni smještaj i liječenje moraju biti u skladu s Ustavom, propisani zakonom, podvrgnuti sudskoj odluci i kontroli. Ø Prvo zakonsko uređenje u RH Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (1997)

Međunarodni ugovori – izvor zaštite prava osoba s duševnim smetnjama ■ UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (NN – MU 6/2007) ■ Konvencija o ljudskih pravima i biomedicini (NN-MU 13/2003) ■ Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (1950) ■ Opća deklaracija o bioetici i ljudskim pravima (UNESCO) ■ Presude Europskog suda za ljudska prava

Temeljni standard zaštite osoba s duševnim smetnjama Interes i dobrobit pojedinca Sigurnost društva/potrebe znanosti Zaštita integriteta čovjeka (tjelesnog i mentalnog) ■ Zaštita drugih od nepredvidljivosti i potencijalne opasnosti Zabrana protupravnog zatvaranja u psihijatrijske ustanove Zabrana etički spornih metoda liječenja (psihokirurgija, kastracija, elektrokonvulzivno liječenje) Uključivanje u biomedicinska istraživanja bez pristanka ■ Zahtjev znanstvenih istraživanja

Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (NN 76/2014) I. Opće odredbe (čl. 1 -5) II. Temeljna načela (čl. 6 -13) III. Prava osoba s duševnim smetnjama (čl. 14 -15) IV. Posebni medicinski postupci i biomedicinska istraživanja (čl. 16 -20) V. Zaštita tajnosti podataka i medicinska dokumentacija (čl. 21 -24) VI. Zadržavanje i smještaj osoba s duševnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu (čl. 25 -49) VII. Prisilni smještaj i liječenje na slobodi neubrojive osobe (čl. 50 -59) Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku VIII. Mjere prisile prema osobi s težim duševnim smetanjima (čl. 60 -67) IX. Obvezujuća izjava (čl. 68 -73) X. Povjerenstvo za zaštitu osoba s duševnim smetnjama (čl. 74 -76)

OPĆE ODREDBE Zaštita osoba s duševnim smetnjama ostvaruje se: 1. Zaštitom prava i unaprjeđenjem zdravlja 2. Primjenom odgovarajućeg medicinskog postupka 3. Uključivanjem u redovite ili posebne obrazovane programe 4. Uključivanjem u obiteljsku, radnu i društvenu sredinu 5. Poticanjem NGO u području zaštite osoba s duševnim smetnjama 6. Edukacijom osoba koje se bave zaštitom prava i zdravlja osoba s duševnim smetnjama

OPĆE ODREDBE ■ Odabrani pojmovi: Ø Dobrovoljni smještaj Ø Duševna smetnja Ø Teža duševna smetanja Ø Neubrojiva osoba Ø Osoba od povjerenja (obvezujuća izjava) Ø Prisilno zadržavanje Ø Prisilni smještaj Ø Smještaj bez pristanka Ø Pristanak

TEMELJNA NAČELA Ø Osoba s duševnim smetnjama ima pravo na zaštitu i unaprjeđenje zdravlja; pravo na jednake uvjete i standarde liječenje kao i pacijenti u dr zdravstvenim ustanovama Ø Prava i slobode mogu se ograničiti samo u skladu sa zakonom i u mjeri u kojoj je to nužno radi zaštite osobe s duševnim smetnjama ili dr osoba. Ø Pravo na dostojanstvo u svim okolnostima Ø Pravo na zaštitu od svih oblika iskorištavanja, zlostavljanja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja. Ø Radna terapija mora biti dobrovoljna, određena programom liječenja Ø Psihijatrijska dijagnoza temeljem međunarodno priznate klasifikacije mentalnih poremećaja

TEMELJNA NAČELA Ø Neprilagođenost društvenim normama ne smije biti razlog za psihijatrijsku dijagnozu Ø Psihijatrijska dijagnoza ne smije se temeljiti samo na prijašnjem medicinskom postupanju Ø Medicinski postupak mora biti u najboljem interesu osobe i minimalno ograničavati njezina prava Ø Dobrovoljno prihvaćanje i uvažavanje želja i potreba osobe s duševnim smetnjama ima prednost pred prisilnim mjerama Ø Djeca s duševnim smetnjama imaju pravo izraziti mišljenje u skladu s dobi i zrelosti Ø Dijete s duševnim smetnjama liječi se odvojeno od punoljetnih osoba

TEMELJNA NAČELA Ø Obveza vođenja potpune i precizne medicinske dokumentacije Ø Osobu s duševnim smetnjama može se podvrgnuti medicinskom postupku samo uz njezin pristanak koji može opozvati u bilo kojem trenutku Ø Prije davanja pristanka mora se utvrditi sposobnost osobe Ø Osoba lišena poslovne sposobnosti također daje pristanak Ø Pristanak nije nužan u osobito hitnim slučajevima kad je ugrožen život ili zdravlje osobe s duševnim smetnjama; medicinski postupak bez pristanka se primjenjuje samo dok traje ta ugroženost Ø Pristanak nije potreban, samo kad se provodi pod uvjetima i u postupku prema Zakonu Ø Svako prisilno zadržavanje u psihijatrijskoj ustanovi podliježe sudskom nadzoru

PRAVA OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA (čl. 14 i 15) Ø Pravo na informaciju o pravima prilikom prijema i kasnije Ø Pravo na obavijest o razlozima i ciljevima smještaja u psihijatrijsku ustanovu, te medicinskim postupcima Ø Smještaj u najbližu psihijatrijsku ustanovu Ø Informacija o podacima o zdravstvenom stanju i uvid u medic dokumentaciju Ø Sudjelovanje u planiranju i provođenju liječenja Ø Obrazovanje Ø Novčana naknada za rad na radno terapijskim poslovima i dr. Ø Pravo na odvjetnika u sudskim postupcima koji se vodi prema ovom Zakonu

POSEBNI MEDICINSKI POSTUPCI I BIOMEDICINSKA ISTRAŽIVANJA ■ Zabranjene su psihokirurgija i kastracija. ■ Elektrokonvulzivno liječenje i biomedicinsko istraživanje dopušteno je samo iznimno uz pisani pristanak osobe s duševnim smetnjama i pozitivno mišljenje etičkog povjerenstva, te druge uvjete propisane Zakonom (čl. 18. i 19. )

ZADRŽAVANJE I SMJEŠTAJ U PSIHIJATRIJSKOJ USTANOVI 1. Dobrovoljni smještaj / pisani pristanak /opoziv 2. Smještaj bez pristanka (ili uz pristanak osobe od povjerenja ili zz) / rok za obavijest pravobraniteljici za osobe s invaliditetom 48 sati U slučaju sumnje pravobraniteljice u opravdanost smještaja ili se osoba smještena u psihijatrijsku ustanovu usprotivi pristanku zz, obavještava se sud.

ZADRŽAVANJE I SMJEŠTAJ U PSIHIJATRIJSKOJ USTANOVI 3. Prisilno zadržavanje i prisilni smještaj osobe s težim duševnim smetnjama koja ugrožava svoj ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost – Uputnica doktora medicine nakon osobnog pregleda i prijedlog za prisilni smještaj – Bez uputnice u hitnim slučajevima – Postupanje policije prilikom dovođenja osobe u psihijatrijsku ustanovu (Pravilnik) – Psihijatar procjenjuje potrebu za hospitalizacijom, upoznaje osobu s njenim pravima i pravom na odvjetnika (prisilno zadržava ili otpušta osobu) – Psihijatrijska ustanova obavještava osobu od povjerenja, zz ili dr osobu člana kućanstva i sud s dostavom medicinske dokumentacije – Odluku o prisilnoj hospitalizaciji donosi sud

MJERA PRISILE PREMA OSOBAMA S TEŽIM DUŠEVNIM SMETNJAMA ■ Mjere prisile ugrožavaju njihova temeljna ljudska prava: slobodu kretnja, pravo izbora i srozavaju dostojanstvo čovjeka. ■ Primjenjuju se samo kao krajnje sredstvo / „nužno zlo” prema agresivnim psihijatrijskim pacijentima. ■ Mogu uzrokovati tjelesne i psihičke povrede. ■ Zalaganje za apsolutno ukidanje.

MJERA PRISILE PREMA OSOBAMA S TEŽIM DUŠEVNIM SMETNJAMA Mjere prisile su sredstva i metode za fizičko ograničavanje kretanja i djelovanja osobe s težim duševnim smetnjama koja je smještena u psihijatrijskoj ustanovi. Smiju se primijeniti samo iznimno ako je to jedino sredstvo da se otkloni neposredna opasnost za život ili zdravlje osobe s duševnim smetnjama ili druge osobe. Primjenjuju se samo u mjeri i na način koji je nužan za otklanjanje opasnosti, ako se drugim mjerama nije mogla otkloniti. Odluku o primjeni mjere donosi psihijatar i nadzire primjenu. Psihijatrijska ustanova osigurava praćenje tjelesnog i duševnog stanja osobe pod prisilnim mjerama. Psihijatrijska ustanova obavještava Povjerenstvo najmanje 2 puta godišnje o primjeni prisilnih mjera. Psihijatrijska ustanova je dužna obavijestiti sud o primjeni mjera prisile ako to osoba s duševnim smetanja, njezin zz ili osoba od povjerenja zatraže. Sud preispituje opravdanost, intenzitet i trajanje mjera prisile.

MJERA PRISILE PREMA OSOBAMA S TEŽIM DUŠEVNIM SMETNJAMA ■ Ustanove socijalne skrbi mogu primijeniti mjere prisile prema osobama s težim duševnim smetnjama koje su smještene u tim ustanovama pod uvjetom i na način propisanim odredbama o mjerama prisile. ■ Primjenjuju se: članak 62. st. 2. odluku može u iznimno hitnim okolnostima donijeti doktor medicine, medicinska sestra ili dr zdravstveno osoblje i odmah obavijestiti psihijatra članak 63, ustanova soc skrbi osigurava zdravstvene radnike za praćenje tjelesnog i duševnog stanja osobe pod mjerama prisile članak 64, upozorenje primjene, medicinska dokumentacija, obavijest trećih osoba i etičkog povjerenstva, obavještavanje Povjerenstva članak 66. obavijest suda na zahtjev osobe s duševnim smetnjama ili zz ili osobe od povjerenja

OBVEZUJUĆA IZJAVA ■ Svaka osoba može ovlastiti jednu osobu, koja na to pristane, da kao osoba od povjerenja dade ili uskrati pristanak na određene medicinske postupke (obvezujuća izjava). ■ Oblik javnobilježničkog akta ■ Primjenjuje se smo ako osoba koja je dala izjavu nije sposobna dati pristanak na medicinske postupke za sebe. ■ Davatelj izjave može biti stariji od 18, poslovnom sposoban za davanje izjava o medicinskim postupcima ■ Osoba od povjerenja može biti osoba starija od 18 i poslovno sposobna ■ Davatelj i osoba od povjerenja mogu uvijek opozvati izjavu ■ Obvezujuća izjava ima prednost pred odlukama zz ■ Ako psihijatrijska ustanova smatra da je odluka osobe od povjerenja štetna za osobu s duševnim smetnjama obavijestiti će centar za socijalnu skrb, koji je ovlašten pokrenuti sudski postupak za opoziv izjave.

Pitanja: 1. Kako su osobe s duševnim smetnjama viktimizirane? 2. Koja se ljudska prava ograničavaju prilikom prisilne hospitalizacije? 3. Definiraj pojam duševne smetnje. 4. Nabroji međunarodne pravne izvore zaštite prava osoba s duševnim smetnjama. 5. Nabroji najmanje pet temeljnih načela u zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama. 6. Nabroji najmanje pet prava osoba s duševnim smetnjama. 7. Nabroji vrste smještaja i zadržavanja u psihijatrijskoj ustanovi i opiši ih. 8. Što su mjere prisile i prema kome se provode. Opiši postupak. 9. Što je obvezujuća izjava?

Literatura: Komentar Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (ur. Velinka Grozdanić), Pravni fakultet u Rijeci, 2015.