Pravna priroda kaznenih postupka u Bi H sa

Pravna priroda kaznenih postupka u Bi. H sa posebnim osvrtom na položaj i ulogu tužitelja u pogledu potrebe i opravdanosti primjene posebnih istražnih radnji Mirza Hukeljić 21. 3. 2018. godine

Povijesni tipovi kaznenih postupaka • Dihotomija adversarni/inkvizitorni tip kaznenih postupaka • Processus per accusationem vs. Processus per inquisitionem • Suvremene tipologije kaznenih postupaka: 1. 2. Conflict solving and policy-implementing criminal procedure Due Process and Crime Control Model

Dva (suprotstavljena) tipa kaznenih postupka • U ime države: načelo materijalne istine • U ime građana: načelo formalne istine

• Položaj tužitelja određuje pravnu prirodu kaznenog postupka; ili pravna priroda kaznenog postupka određuje položaj tužitelja u postupku • Bosna i Hercegovina: reforma pravosuđa koja nikada neće završiti

Tužilaštvo kao državni organ i stranka u postupku • Da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje nadležnosti države Bosne i Hercegovine i poštovanje ljudskih prava i zakonitosti na njenoj teritoriji, ovim zakonom osniva se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. • Tužilaštvo djeluje samostalno kao poseban organ Bosne i Hercegovine.

Naredba o sprovođenju istrage • Tužitelj naređuje sprovođenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo. • Tužitelj je dominus litis istrage? • Sudska kontrola istrage u svakoj fazi kaznenog postupka • Sudska kontrola istrage.

Jednakost u postupanju • Sud je dužan da stranke i branioca tretira na jednak način i da svakoj od strana pruži jednake mogućnosti u pogledu pristupa dokazima i njihovom izvođenju na glavnom pretresu. • Sud, Tužitelj i drugi organi koji učestvuju u postupku dužni su s jednakom pažnjom da ispituju i utvrđuju kako činjenice koje terete osumnjičenog, odnosno optuženog, tako i one koje im idu u korist.

Zakonitost dokaza • Zabranjeno je od osumnjičenog, optuženog ili bilo koje druge osobe koja učestvuje u postupku iznuđivati priznanje ili kakvu drugu izjavu. • Sud ne može zasnovati svoju odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i međunarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala, niti na dokazima koji su pribavljeni bitnim povredama ovog zakona. • Sud ne može zasnivati svoju odluku na dokazima koji su dobijeni na temelju dokaza iz stava 2. ovog člana.

Princip akuzatornosti i legaliteta krivičnog gonjenja • Krivični postupak se može pokrenuti i provesti samo po zahtjevu Tužitelja. • Tužitelj je dužan poduzeti krivično gonjenje ako postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Prava i dužnosti tužitelja • Osnovno pravo i osnovna dužnost Tužitelja je otkrivanje i gonjenje učinitelja krivičnih djela koja su u nadležnosti Suda. – odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i sprovođenja istrage, pronalaženja osumnjičenog, rukovođenja i nadzora nad istragom, kao i radi upravljanja aktivnostima ovlaštenih službenih osoba vezanim za pronalaženje osumnjičenog i prikupljanje izjava i dokaza,

Uloga suda u istražnoj fazi kaznenog postupka • Sud ograničava Ustavom zagarantirana ljudska prava i slobode; • Ali, osnov sumnje da je kazneno djelo učinejno cijeni tužitelj.

Ograničavanje ljudskih prava i osnovnih sloboda u istrazi • Radnje dokazivanja: • Pretres (dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze učinitelj, saučinitelj, predmeti ili tragovi); • Privremeno oduzimanje predmeta (predmeti koji se imaju oduzeti ili mogu poslužiti kao dokaz);

Posebne istražne radnje • Protiv osobe za koju postoje osnovi sumnje da je sama ili s drugim osobama učestvovala ili učestvuje u učinjenju krivičnog djela iz člana 117. ovog zakona mogu se odrediti posebne istražne radnje, ako se na drugi način ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim teškoćama.

Naredba za posebne istražne radnje • Istražne radnje iz člana 116. stava 2. ovog zakona određuje naredbom sudija za prethodni postupak, na obrazloženi prijedlog Tužitelja koji sadrži: podatke o osobi protiv koje se radnja preduzima, osnove sumnje iz člana 116. stava 1. ili 3. ovog zakona, razloge za njeno preduzimanje i ostale bitne okolnosti koje zahtijevaju preduzimanje radnji, navođenje radnje koja se zahtijeva i način njenog izvođenja, obim i trajanje radnje. Naredba sadrži iste podatke kao i prijedlog Tužitelja, kao i utvrđivanje trajanja naređene radnje.

Naredba za posebne istražne radnje • Istražne radnje iz člana 116. stava 2. ovog zakona određuje naredbom sudija za prethodni postupak, na obrazloženi prijedlog Tužitelja koji sadrži: 1. 2. 3. 4. podatke o osobi protiv koje se radnja preduzima, osnove sumnje iz člana 116. stava 1. ili 3. ovog zakona, razloge za njeno preduzimanje i ostale bitne okolnosti koje zahtijevaju preduzimanje radnji, navođenje radnje koja se zahtijeva i način njenog izvođenja, obim i trajanje radnje. Naredba sadrži iste podatke kao i prijedlog Tužitelja, kao i utvrđivanje trajanja naređene radnje.

Prijedlog i naredba • Naredba sudije za prethodni postupak kao i prijedlog Tužitelja iz stava 1. ovog člana čuvaju se u posebnom omotu. Tužitelj i sudija za prethodni postupak će sastavljanjem ili prijepisom zapisnika bez navođenja osobnih podataka prikrivenog istražitelja i informatora ili na drugi odgovarajući način, spriječiti da neovlaštene osobe, osumnjičeni i njegov branitelj otkriju identitet prikrivenog istražitelja i informatora.

Provjera zakonitosti naredbe za PIR • Po prestanku radnji iz Člana 116. ovog zakona policijski organi moraju sve informacije, podatke i predmete dobijene poduzetim radnjama, kao i izvještaj o tome predati Tužitelju. Tužitelj je dužan dostaviti sudiji za prethodni postupak pismeni izvještaj o poduzetim radnjama. Na osnovu podnesenog izvještaja sudija za prethodni postupak provjerava da li je postupljeno po njegovoj naredbi. • Osoba protiv koje je mjera bila poduzeta može od Suda zatražiti ispitivanje zakonitosti naredbe i načina na koji je provedena mjera.