PRAVILA ARBITRANOG POSTUPKA Student Bogavac Boban 22513 Profesor

PRAVILA ARBITRAŽNOG POSTUPKA Student Bogavac Boban 225/13 Profesor Dr Maja Kostić -Mandić

Ovu prezentaciju ću započeti sa Ciceronovim citatom koji glasi: “Pred arbitra se izlazi s nadom da se sve neće izgubiti, ali i spremnošću da se sve neće ni dobiti”.

◙ Arbitraža je stara koliko i sam ljudski rod. ◙ U rodovskom uređenju bili su postavljeni delegati koji su u ime vođa rješavali sukobe između članova plemena. ◙ U starom vijeku oformila su se pravila procedure koja su bila zasnovana na načelima savjesnosti i poštenja. ◙ U srednjem vijeku arbitraža je preuzela osnovna načela iz rimskog prava i koristila se najčešće u sporovima između trgovaca i to iz različitih gradova. ◙ Od druge polovine prošlog vijeka i između dva svjetska rata arbitraža se sve vise razvija i afirmiše. ◙ Spoljnotrgovinska arbitraža je naročito posle II svjetskog rata postala tema međunarodnih konferencija i predmet regulisanja u višestranim međunarodnim ugovorima

Pojam arbitraže: ◙ Mehanizam donošenja odluka koji se primjenjuje u slučaju kada suprostavljenje strane ne mogu da postignu sporazum u vezi zajedničkog cilja. ◙ Arbitraža je nedržavna - privatna institucija; ◙ Postoji paralelno sa sudom; ◙ Arbitražna odluka je konačna; ◙ Protiv nje nema prava žalbe ; ◙ Jedino pravno sredstvo protiv arbitražne odluke je TUŽBA ZA PONIŠTAJ; ◙ Arbitražna odluka ima snagu pravosnažne presude redovnog suda;

ELEMENTI : ◙ Sporazum stranaka- bez njega nema arbitraže. Po pravilu su to ugovorne strane i bez njega arbitraža ne postoji. ◙ Dozvoljenost od strane države –obično je propisana zakonom. ◙ Arbitrabilnost- spor mora biti podoban za arbitražu. ◙ Da su arbitri koji rešavaju spor privatna fizička lica – ne moraju biti pravnici. ◙ Da postoji arbitražna odluka koja obavezuju strankeodluka ima snagu pravosnažne sudske odluke

VRSTE ARBITRAŽE ◙Domaće i strane ◙ Unutrašnje i medjunarodne ◙ AD HOC-povremene i INSTITUCIONALNE – stalne ◙ Opšte i specijalizovane ◙ Sporazumom zasnovane i Obavezne

Način imenovanja arbitara ◙Arbitre biraju stranke a kad se stranke ne mogu saglasiti o izboru arbitra pojedinca ili predsjedavajućeg arbitra , ta najvažnija odluka pripašće nekom drugom – raznim pojedincima, organima i tijelima. ◙Stranke se mogu sporazumjeti o načinu imenovanja arbitra ili arbitara. Njihova autonomija volje ima određene granice. Ne može se ugovoriti način imenovanja koji bi jednoj od stranaka dao prednost i stavio je u bolji položaj u odnosu na drugu stranku. ◙ Značaj imenovanja arbitara ne može se previše naglasiti. Koliko je ovo pitanje značajno za konačni ishod spora navešću sledeći primjer iz prakse IKSID-a. U predmetu URBASER protiv Argentine pregovori oko imenovanja arbitražnog vijeća trajali su od 1. oktobra 2007. do 13. oktobra 2009, da bi posle smrti arbitra koga je imenovao tuženi , Jana Braunlija u januaru 2010. i zahtjeva za izuzeće arbitra Kembela Maklilana koji ga je zamijenio, arbitražno vijeće bilo konačno konstituisano tek u avgustu 2010, posle skoro tri godine. 3/18/18

◙Ako je sporazumom o arbitraži predviđeno više arbitara, njihov broj mora biti neparan. Ako stranke same ne odrede broj arbitara, arbitražni tribunal čine tri arbitra. ◙ Arbitar može biti svako fizičko lice koje je poslovno sposobno, bez obzira na državljanstvo. 3/18/18

PRAVILA ARBITRAŽNOG POSTUPKA ◙ Arbitraža je ustanova privatnog karaktera , ali činjenica da arbitraža ima mjesto , odnosno sjedište u određenoj zemlji dovodi do toga da se na nju , kao opšti pravni okvir kojim se uređuje arbitraža primjenjuje norme tog prava. ◙ Norme mogu biti materijalne, procesne i kolizione i za njih se koristi izraz mjerodvno pravo za arbitražu-lex arbitri. ◙ Pravo mjerodavno za postupak(PROCESNI LEX ARBITRI), treba razlikovati od samih pravila postupka. Norme koje čine Lex arbitri mogu biti: Dispozitivne prirode Imperativne prirode

◙Pravila po kojima će arbitražni tribunal postupati mogu da biraju stranke , a ako one to ne urade , onda je izbor na arbitrima. ◙ Njihov izbor je ograničen jer mora biti u skladu sa imperativnim normama – prava mjesta , odnosno sjedišta arbitraže. ◙ Mogu da primjenjuju pravila koja nisu nacionalnog karaktera (npr. Arbitražna pravila UNICITRAL-a). ◙ Arbitražna pravila UNICITRAL-a predviđaju da svaka stranka može osporiti imenovanje određenog arbitra ako postoji sumnja u njegovu nepristrasnost ili neutralnost, dok Model zakon UNICITRAL-a i naš zakon omogućavaju i veći stepen kontrole omogućavanjem osporavanja arbitra koji nema potrebne kvalifikacije predviđene sporazumom stranaka

Arbitražna pravila UNICITRAL-a i Pravila o arbitraži MTK ◙Od izuzetnog značaja za Arbitražu je rad Komisije za međunarodno trgovinsko pravo UN. ◙Takođe pod okriljem ove komisije je izrađen Model zakon o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži (1985, sa izmjenama 2006. godine) – pravno neobavezujući dokument. ◙Arbitražna pravila UNICITRAL-a iz 1976. godine (izmijenjena i dopunjena 2010 i 2013 godine) koja uređuju arbitražni postupak usmjerena su na stranke koje ugovaraju njihovu primjenu kada žele ad hok arbitražu. ◙ Pravila o arbitraži međunarodne trgovinske komore (MTK) čije je sjedište u Parizu (važeća verzija 2012. godine). Ovo arbitražno tijelo to jest sud ne rješava sporove , već je njegova uloga organizaciona , on nadgleda i administrira arbitražni postupak u svim njegovim fazama. Ovakav način rješavanja sporova je veoma popularan i veoma skup. 3/18/18

◙ Na osnovu zakona o arbitraži , stranke mogu sporazumno da odrede pravila postupka po kojima će arbitražni tribunal postupati ili da upute na odredjena arbitražna pravila. Ako to stranke ne urade , arbitražni tribunal moze da vodi arbitražni postupak na nacin koji smatra cjelishodnim. ◙ Princip poštovanja autonomije volje stranaka ima primat i u svim međunarodnim konvencijama u pogledu organizovanja arbitraže i procesnih pravila koja arbitri primjenjuju, ali arbitri su ipak dužni da poštuju osnovne principa postupka u mjestu arbitraže kao sto su princip saslušanja stranaka i princip kontradiktornosti jer bi suprotno postupanje vodilo povredi javnog poretka.

Neki od osnovnih principa parničnog postupka : ◙ Princip saslušanja stranaka ( audiatur et alteram partem) ostvaruje se urednim dostavljanjem poziva strankama da imenuju arbitre i poziva za učestvovanje na raspravi. ◙ Princip kontradiktornosti obavezuje arbitre da omoguće svakoj stranci da se izjasni o navodima druge strane, podnošenjem relevantnih dokaza. ◙ Načelo usmenosti se ne primjenjuje striktno u arbitražnom postupku kod sporova iz međunarodne trgovine, kao stranke se javljaju preduzeća iz različitih često udaljenih zemalja, a to isto važi i za arbitre, svjedoke i vještake. Insistiranje na striktnom postovanju forme i procedure cesto ne bi bilo cjelishodno jer bi bilo povezano sa velikim troškovima i poteškoćama. ◙Ipak ako jedna od strana trazi usmenu raspravu arbitri su obavezni da je održe.

◙Arbitraža mora omogućiti strankama iznošenje svih relevantnih dokaza. ◙ Uloga arbitra je aktivnija u odnosu na ulogu sudije. ◙ Arbitar može da odbije izvođenje dokaza koje stranka iznosi samo da bi odugovlačila postupak. ◙ Arbitar moze zahtjevati izvodjenje izvjesnih dodatnih dokaza, a moze i odrediti nacin dokazivanja. ◙ Arbitar ne moze u potpunosti uskratiti iznošenje dokaza. ◙ Arbitri ne smiju da uskrate dokazivanje činjenica.

◙Princip javnosti se samo izuzetno primjenjuje u postupku pred međunarodnim arbitrima za razliku od postupka pred sudom gdje predstavlja pravilo. ◙ U arbitražnom postupku rasprave su nejavne, jer se radi o poslovnom ugledu i interesima stranaka. Usled toga većina stalnih arbitražnih institucija ne dozvoljava uvid u spise licima koja nijesu stranke u postupku.

ARBITRAŽNE INSTITUCIJE Neke poznate arbitražne institucije su: ◙ Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID)osnovan 1966 godine, sa sjedištem u Vašingtonu. ◙ Hong Kong International Arbitration center (HKIAC)-osnovan 1985 , HKIAC je vodeća arbitražna institucija u Hong Kongu, i jedan od najistaknutijih arbitražnih institucija u Aziji. ◙ London Court of International Arbitration-datira od 1891, (LCIA) jedna je od vodećih međunarodnih tijela koji upravljaju arbitražnim slučajevima i glavna je arbitražna institucija u Velikoj Britaniji.

◙ Dubai International Arbitration Centre (DIAC)-osnovana 1994, DIAC je vodeće arbitražno tijelo u Dubaiju i na Bliskom Istoku a najčešće se koristi za građevinske arbitraže. ◙ German Institution of Arbitration (DIS) ili Njemačka Institucija arbitraže -osnovana 1992 nakon fuzije Arbitražnog odbora njemačkog i njemačkog Arbitražnog instituta, DIS je najistaknutije arbitražno tijelo u Njemačkoj. ◙ Permanent Court of Arbitration (PCA)-Stalni arbitražni sud osnovan 1899 od strane „Konvencija o mirnom rješavanju međunarodnih sporova”, PCA je multinacionalna organizacija sa sjedištem u Hagu. On upravlja privatnim, međuvladinim i međudržavnim arbitražama. ◙ Arbitražni Sud Švajcarske - Švajcarska je drugo najpopularnije mjesto za arbitraže prema Pravilima arbitraže Međunarodne privredne komore (Pravila ICC-a), sa 66 arbitraža započetih u 2015. godini. Osim toga, Švajcarska pravila međunarodne arbitraže , revidirana sa efektom na dan 1. juna 2012. ◙ American Arbitration Association/ICDR (AAA) osnovana je 1926, AAA je glavno tijelo za arbitražne slučajeve u SAD-u, i to je vodeća arbitražna ustanova u Sjevernoj Americi. AAA takođe upravlja međunarodnim arbitražnim slučajevima preko svog Međunarodnog centra za rješavanje

Arbitraža u Crnoj Gori ◙Arbitražni sud pri Privrednoj komori Crne Gore je samostalna i nezavisna institucija pred kojom se rješavaju domaći privredni sporovi sa međunarodnim elementom u skladu sa arbitražnim pravilima pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne Gore i drugim pravilima i postupcima o kojima se stranke sporazumiju. Regulativa ◙ Zakon o arbitraži (, , Službeni list Crne Gore’’, broj 47/15) ◙ Arbitražna pravila pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne Gore (usvojena na sjednici Skupštine Privredne komore Crne Gore od 11. 2015. godine) ◙ Arbitražna pravila Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo (UNICITRAL) ◙ Etički Kodeks Arbitra (usvojen na sjednici Predsjedništva Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore)