PRANJE RUKU Ritualno religijsko Havaji Svakom veem spiritualnom

PRANJE RUKU

Ritualno (religijsko) � Havaji: Svakom većem spiritualnom događaju u životu (vjenčanju i sl. ) prethodi obred spiritualnog pranja ruku zvan “HIUWAI”

Ritualno (religijsko) � � Kod muslimana U Japanu (prilikom ulaska u hram) Kod židova I Poncije Pilat je “oprao” ruke

POVIJEST � Javni WC-i u Rimu � � brisali su se spužvom poslije nisu prali ruke

POVIJEST “Mishnah Torah” 1199. god. ”Nikada nemoj zaboraviti oprati ruke nakon dodirivanja bolesne osobe. ” Moses Ben Maimonides (Egipat)

POVIJEST SREDNJI VIJEK �Nema značajnijeg napretka u higijeni od 1204. god. do 1843. god.

POVIJEST Oliver Wendell Holmes (1809 -1894) (Harward University) �Babinju groznicu prenose doktori i med. sestre �Smrtnost i do 25% !!! * zagovarao provođenje higijene kod kreveta pacijentice → velik otpor među kolegama

POVIJEST Ignaz Semmelweis (1818 -1865) (Bečka opća bolnica) �Pranje ruku klornim vapnom �Smanjena smrtnost �Stalna borba s kolegama → → duševno obolio → umro od gnojne infekcije prsta

POVIJEST DVADESETO STOLJEĆE �Pranje ruku → → prihvaćeno je kao najvažniji i jednostavan postupak u sprječavanju širenja infekcije Prof. dr. Andrija Štampar (1888 -1958)

� 3, 5 miliona djece umre u 1. god. od dijareje i pneumonije � 1/3 civiliziranog društva ne pere ruke poslije obavljanja nužde (većinom muškarci) � 1/4 odraslih ne pere ruke nakon mijenjanja pelena � 1/2 vlasnika ne pere ruke nakon igre s kućnim ljubimcima ili nakon čišćenja za njima �Samo 1/3 ljudi pere ruke nakon kašljanja ili kihanja � 1/5 pere ruke nakon doticaja s novcem.

Infekcije koje se najčešće prenose prljavim rukama � � � � Dijareja Bacilarna dizenterija Tifus Virusni hepatitis Prehlada Gripa Infekcije konjunktive Infekcije kože

FEKALNO- ORALNI PUT PRIJENOSA

Istraživanje American Society for Microbiology 2005. g. Pitanje: koliko često perete ruke nakon… Nakon igre s ljubimcem Uvijek operem ruke Nakon korištenja WC-a u svom domu 2005 83% (10%) 2005 42% (16%) Prije pripremanja hrane Nakon mijenjanja pelena 2005 77% (14%) 2005 73% (4%) Nakon kašljanja ili kihanja 2005 32% (23%) (Obično operem ruke) Nakon korištenja javnog WC-a 2005 91% (6%) Nakon diranja novca 2005 21% (18%)

“Bolesti prljavih ruku” (S. aureus normalno kod 30 -40% ljudi) Normalna flora (broj mikroorganizama)

“Bolesti prljavih ruku” Ruke su najčešći put prijenosa infekcije � Najčešći put kontaminacije namirnica KONTAKTOM (infekcije probavnog sust. ) � � neposrednim → vlastitom florom → iz okoliša

“Bolesti prljavih ruku” � najčešći put prijenosa respiratornih infekcija (npr. prehlade) � kihanjem (kašljanjem) → → velike kapljice → → padaju → → prijenos kontaktom

Kada prati ruke? UVIJEK: � � � kad osjetite da su vam ruke prljave prije, za vrijeme i nakon pripreme hrane prije jela i nakon jela prije igre s bebom ili doticanja bebe prije i nakon mijenjanja pelena bebi prije i nakon doticaja s bolesnom osobom

Kada prati ruke? � � � � nakon uporabe toaleta nakon čišćenja nakon igre s ljubimcima i nakon čišćenja za njima nakon kihanja i kašljanja nakon rukovanja s otpacima ili pražnjenja smeća uvijek kada uđete u svoj dom nakon obuvanja obuće

Što treba osigurati za ispravno pranje ruku? � � Toplu, tekuću i zdravstveno ispravnu vodu Tekući sapun (i četkicu) Jednokratne papirnate ručnike Koš za otpatke � Dezinfekcijsko sredstvo (neka radna mjesta)

Postupak pranja ruku � vlaženje toplom vodom � nanošenje tekućeg sapuna � sapunanje najmanje 20 sekundi (uporaba četkice - prljavština ispod noktiju) � ispiranje pod mlazom tople vode � dezinfekcijsko sredstvo (gdje je potrebno) � sušenje jednokratnim papirnatim ručnicima → zatvaranje vode papirnatim ručnikom → → bacanje u koš s poklopcem

Što se najčešće loše opere? najčešće loše oprano najčešće dobro oprano često loše oprano

Antibakterijski sapuni � Sadrže antiseptičko sredstvo → (alkohol, klorheksidin, klor, heksaklorofen, jod, kvarterne amonijeve spojeve, ili triklosan) → tvari koje smanjuju broj mikroorganizama � Prema nekim istraživanjima → → nisu djelotvorniji od običnih sapuna

Sušenje ruku � � � Na radnom mjestu → → isključivo papirnatim ubrusom Frotirski ubrus → → osobni (kod kuće) Fenomati su se prema jednom istraživanju pokazali jako loši zbog: � 194% više bakterija na prstima � 254% više bakterija na dlanovima � značajan porast S. aureus na koži (i drugih bakterija - uzročnika trovanja hranom)

Čiščenje sredstvima na bazi (70%) alkohola � � Čišćenje bez vode (sadrže aditive za vlaženje kože) Stavi se na dlan → trljaju se sve površine dok se sredstvo ne osuši Smanjuju broj mikroorganizama Manje nadražuju kožu (od sapuna)

Na radnom mjestu �Skinuti nakit �Postaviti slikovne upute

Na radnom mjestu � Medicinska sestra prosječno tijekom smjene od 8 sati: → 1 sat pere ruke (7 x/sat po 60 sek. ) *Potrebno je koristiti zaštitne kreme! � Dobro oprane ruke → → manje do 95% bakterija

Na radnom mjestu *rukavice* � � � Smanjuju kontaminaciju ruku Treba izabrati adekvatne rukavice Ruke se ne smiju prati u rukavicama Koriste se jednokratno (mijenjati kod svakog bolesnika) Treba ih odbaciti na propisani način te oprati ruke

�Cilj SZO → do 2015. godine za 2/3 smanjiti umiranje djece mlađe od pet godina → → pranje ruku sapunom �Odlukom Generalne skupštine UN → prvi put 2008

RAZMISLITE �Što ćete poslije raditi? Što ste maloprije radili? � OPERITE RUKE