Povijest Rusije Rus Pojam Rus rabio se i

  • Slides: 9
Download presentation
Povijest Rusije

Povijest Rusije

Rus Pojam Rus‘ – rabio se i za Kijevsku i za Moskovsku državu U

Rus Pojam Rus‘ – rabio se i za Kijevsku i za Moskovsku državu U izvorima zapadnoeuropske provenijencije razlikuju se Ruteni i Moskoviti Kasnije postao pojam obilježen političkom moći

Uloga prostora Rusko Carstvo – Sovjetski Savez – zauzimali su dvostruko veću površinu od

Uloga prostora Rusko Carstvo – Sovjetski Savez – zauzimali su dvostruko veću površinu od bilo koje druge zemlje. U njemu se nižu različite prirodne i kulturne zone. Po nekim bi se obilježjima mogao usporediti sa Sjevernom Amerikom – Sibir – prirodni uvjeti, vrijeme naseljavanja, „duh granice“. Turkestan, Kavkaz (kako kolonije pridržueni u 19. stoljeću) – imaju azijska obilježja. Rusija – europska zemlja Koja je uloga geografije? Geografski determinizam – minorizacija njenog značenja. Geografija – međuodnos čovjeka i prirode (humana geografija) Najvažnija geografska odlika: veličina zemlje. Tijekom zime je gotovopriobalje zaleđeno.

Klima Pejzaž – oblikovala klima. Rijeka Lena – granica visinskog i nizinskog područja, potom

Klima Pejzaž – oblikovala klima. Rijeka Lena – granica visinskog i nizinskog područja, potom uz južnu granicu zemlje sve do Crnog mora. Na prostoru i zapadno i sjeverno od te linije je 2/3 površine zemlje i 9/10 stanovništva – slika o Rusiji kao o ravnici. Ukrajina – plodno tlo. Važnost rijeka za uspon Moskve kao državnoga centra. Rusija – zemlja koju njena mora ne spajaju nego odvajaju od svijeta. Luka Murmansk – jedina plovna luka tijekom cijele godine. Klima – na sjeveru je zemlja otvorena prema Arktiku. Kontinentalost i sušnost – odlike klime. Utjecaj struja s Atlatntika. Zimi se temperature spuštaju i do – 15º C. Zima – prevladavajuće godišnje doba. Istočni Sibir – ima stalno smrznutu zemlju (мерзлота). Klimu karaterizira manjak padalina.

Prirodne regije – Zemlju možemo podijeliti na liniju od zapadne Ukrajine do okoline Krasnojarska

Prirodne regije – Zemlju možemo podijeliti na liniju od zapadne Ukrajine do okoline Krasnojarska na Jeniseju – sjeverno ima dovoljno vlažnosti, ali nedovoljno topline, zemljište je kiselo i gotovo u potpunosti pokriveno šumom; južno od te linije ima dovoljno topline , ali nema dovoljno vlažnosti, zemljište bogato solima, pokriveno travom i raznim raslinjem. 1. ) šumovita stepa – gusto naseljena, plodna – s dovoljno topline i vlažnosti, prevladava zemlja crnica; 2. ) tundra – uz arktičku obalu – mahovine, lišaji, nisko žbunje; 3. ) tajga – četinarska šuma, rasprostire se gotovo na polovini zemlje, oštra zima i topla ljeta; 4. ) regija mješovitih šuma - prostor oko Moskve i uz obalu Baltika – prostor listopadnih i četinarskih šuma; 5. ) stepa – karakterizira ju zemlja crnica (bogata zaliha humusa) – najplodnije tlo, ovdje se nalazi veći diooranica; 6. ) regija „djevičanskih predjela“ – između Volge i centralnog Sibira.

Naseljavanje Prirodne regije – snažno su utjecale na naseljavanje. „Granica“ – pojam važan za

Naseljavanje Prirodne regije – snažno su utjecale na naseljavanje. „Granica“ – pojam važan za oblikovanje države. Slavenski narodi – kretali su se na istok iz istočnog i centralnog dijela Europe, prateći tokove rijeka Dnjepar, Volga. Kasnije nastaju gradovi. Kijev – postaje stvarni centar. Nalazio se na plodnom poljoprivrednom tlu, razvijao trgovinu, no presudan je bio dobar geografski položaj na strmini. Novgorod – važan politički i ekonomski centar. Moskva – preuzima vodstvo u ruskoj državi; bila je u središtu tog svijeta i u središtu komunikacija. U 17. st. dolazi do „osvajanja“ Sibira – koje je bilo potaknuto željom za bogaćenjem. Do vremena Petra Velikog zemlja je bila okrenuta prema Aziji; Petar je zmelju okrenuo prema zapadu. U 19. stoljeću ruska se država širila na jug – naseljavani su prostori koji nisu bili pod šumama, a u Carstvo su bili uključeni neslavenski narodi.

Širenje Najvažnije proširenje bilo je nad stepom bogatom crnicom u Ukrajini („Novoj Rusiji“) –

Širenje Najvažnije proširenje bilo je nad stepom bogatom crnicom u Ukrajini („Novoj Rusiji“) – u njoj se proizvodio najveći dio žita koji je u 19. stoljeću bio i izvožen. Povijest ove zemlje bila je obilježena sukobom zemljoposjednika i nomada. U 19. stoljeću šire se na podrčje oko Kavkaza, zapadnog Sibira, Turkmestana te Dalekog Istoka oko rijeke Amur i Manđurije. Svoj teritorijalni vrhunac Rusko Carstvo doseglo je 1904. godine.

Salveni Slaveni su prodirali prema istoku i naseljavali šumska područja između Baltika i gornjeg

Salveni Slaveni su prodirali prema istoku i naseljavali šumska područja između Baltika i gornjeg Dnjepra te područja stepa oko srednjeg Dnjepra U vrijeme doseljavanja bili su podijeljeni u plemena Na južnome dijelu tog prostora dolazili su u doticaj s azijskim narodima koji su napadali stepska područja Od ovog vremena sve do 16. st. Slaveni nisu dalje širili područje svoje kolonizacije prema istoku Linija njihova krajnjeg dosega prostirala se od jezera Onega do Azovskoga mora Sjeverni dio oko rijeke Dvine predstavljala je divlja priroda, a južni područje upada Mongola

Kijev Oko 600 godina područje koje su bili zauzeli Slaveni bilo je nepromijenjeno Slavensko

Kijev Oko 600 godina područje koje su bili zauzeli Slaveni bilo je nepromijenjeno Slavensko stanovništvo koje je ovdje bilo doseljeno prihvatilo je kršćanstvo istočnoga, bizantskog obreda Sukobi koje je ruska država vodila u svojim počecima bili su vjerskoga i političkoga karaktera Ruska je država bila ugrožena na sjeveru od strane njemačkih viteških redova, a na jugu od strane Mongola 9 -12. st. glavni je grad države bio Kijev koji je bio smješten u južnom, klimatski povoljnijem dijelu zemlje, ali osjetljivom na vanjske napade – tijekom vremena je gubio na važnosti upravo zbog svoje ranjivosti i izloženosti napadima neprijatelja, a nakon što su Kijev osvojili Mongoli nova se država počela stvarati oko Moskve