Povijest Rusije Petar Veliki 1682 odnosno 1689 1725

  • Slides: 7
Download presentation
Povijest Rusije

Povijest Rusije

Petar Veliki (1682. odnosno 1689. -1725. ) Glavno obilježje vladavine: „pozapadnjivanje vladavine”. Impulzivan vladar

Petar Veliki (1682. odnosno 1689. -1725. ) Glavno obilježje vladavine: „pozapadnjivanje vladavine”. Impulzivan vladar koji je nesmiljeno uvodio nove stvari u zemlju. Prenosio je tehnička dostignuća i „duh” sa Zapada. S reformama je započeo tek početkom 18. stoljeća. Djetinjstvo je proveo na selu, daleko od dvora i njegovih pravila. Sklonost prema vojničkim igrama. Interes za brodarstvo.

Počeci Sklonost prema matematici, geometriji, fortifikaciji i balistici. Nije imao sustavnoga obrazovanja, poučavali su

Počeci Sklonost prema matematici, geometriji, fortifikaciji i balistici. Nije imao sustavnoga obrazovanja, poučavali su ga stranci. Sudjelovao je i u razuzdanim zabavama. Odgojitelj mu je bio Boris Aleksejević Golicin. Na zahtjev majke oženio se 1689. godine. Njegov brat Ivan je umro, a 1689. preuzeo je vlast od svoje sestre Sofije koja je de facto vladala umjesto slaboumnoga Ivana. Isprva nije sam vladao – umjesto njega vladaju Boris Golicin, Nariškini i majka Natalija. On se još uvijek predavao svojim vojnim hobijima.

Okolnosti U to je vrijeme umro utjecajni patrijarh Joakim U crkvi se proširio pokret

Okolnosti U to je vrijeme umro utjecajni patrijarh Joakim U crkvi se proširio pokret protiv utjecaja sa zapada Tako prve godine Petrove vladavine predstavljaju povratak na staro Njegovi pokušaji da zauzme Azov završili su neuspjehom, no, u drugom pokušaju ga je uspio zauzeti Odlučio izgraditi flotu Nije imao brodare, odlučio je mladiće iz redova dvorskoga plemstva poslati u inozemstvo Usredotočio se na vanjsku politiku Teško stanje unutar zemlje: u unutrašnjoj upravi vladaju samovoljni i sebični činovnici – Petar ih je uzimao iz redova nižega plemstva

Putovanje Plemstvo se osjećalo uvrijeđenim, a širi narodni slojevi kao i Crkva su bili

Putovanje Plemstvo se osjećalo uvrijeđenim, a širi narodni slojevi kao i Crkva su bili sablažnjeni činjenicom da se Petar družio s Europljanima i mislio kao zapadnjaci Bio je na glasu kao okrutan čovjek koji je često sam provodio mučenja Pokušaj zavjere protiv cara završio je neuspjehom Odlazak Petra na Zapad u ožujku 1697 godine s pratnjom od 200 ljudi, među kojima su mnogi bili pripadnici uglednih plemićkih obitelji U Königsbergu se sastao s brandenburškim izbornim knezom, a kasnije prvim pruskim kraljem Fridrikom III (I) Upravu zemlje je predao svom pouzdaniku knezu Romodanovskom

Boravak na Zapadu Putovao je kao „kapral” Petar Aleksejević Mihajlov – putovao je kao

Boravak na Zapadu Putovao je kao „kapral” Petar Aleksejević Mihajlov – putovao je kao topnički časnik, bubnjar, trubač i mornar Pogotovo se zadržao na prostoru Nizozemske, a potom u Engleskoj Proučavao je zapadnu tehniku koja je bila nepoznata u Rusiji te je okupljao ljude koje je namjeravao povesti u Rusiju U Londonu boravi 1698. godine gdje je proučavao nautiku i engleski način života

Reforme Njegova je vladavina bila obilježena brojnim reformama, prije svega na području uprave –

Reforme Njegova je vladavina bila obilježena brojnim reformama, prije svega na području uprave – uspio je dodatno centralizirati zemlju i povezati pripadnike s dvorom – uvođenje tzv. „tablice činova” – postupno napredovanje plemstva u činovničkoj službi. Mnoge reforme su bile preuranjene te nisu polučile dobar učinak i izazvale su veliko ogorčenje kako kod plemstva tako i kod običnoga stanovništva.