POVIJEST LOVSTVA n Prve nalaze praovjeka nalazimo na

POVIJEST LOVSTVA

n Prve nalaze pračovjeka nalazimo na prijelazu tercijara u diluvij. Tada je pračovjek bio biljojed- vegeterijanac , i nomad, skupljao je biljnu hranu: plodove, gomolje i sl. Usljedilo je ledeno doba i čovjek se morao početi baviti lovom, što zbog hrane koju su mu predstavljale divlje životinje, što zbog životinjskog krzna koje mu je omogućilo da se zaštiti od hladnoće, i da si rasprostre prve ležajeve. Počevši se duhovno razvijati pračovjek je počeo i upotreljavati prva oruđa koja je koristio za obranu i napad, čime je sebi i svojoj zajednici pribavljao meso, dakle hranu, kosti i kožu. Pračovjek dakle postaje prvi, mogli bismo reći i pravi lovac.

n n Na prelasku diluvija u aluvij uz čovjeka se pojavio i pas kao prva kućna životinja, najprije je služio kao hrana da bi se kasnije pridružio čovjeku u lovu i bio mu od znatne pomoći. Nešto kasnije čovjek se počinje baviti stočarstvom i ratarstvom, ali lov i dalje zauzima vrlo značajno mjesto među aktivnostima, što zbog stjecanja materijalnih dobara, ali u lovu je i dokazivao svoju snagu i spretnost, kao i sve razvijeniju inteligenciju.

n n I babilonski i egipatski kraljevi svoje su vojske uvježbavali u lovu na divlje zvijeri. Prve klesane spomenike s temom lova nalazimo iz vremena starih Grka i Rimljana, iz čijeg vremena i potiču hramovi božica lova Artemide (grčke) i Dijane (rimske) I u povijesti Hrvatskog lovstva postoje značajni spomenici kao npr. Portal Trogirske Katedrale majstora Radovana, sa obrađenim osnovnim tehnikama lova: lov na konju kopljem, lov pješaka kopljem na medvjeda i divlju svinju, lov soklom koji potječe iz Azije (sokol je uziman kao simbol vjernosti) i lov nožem (koji je nasljeđe Kelta) na divlju svinju uz pomoć pasa.

n Lovci bi prije odlaska u lov prinosili žrtve božicama lova , kao i po uspješno završenom lovu. Rimljani postavljaju temelje lovnog prava, označuju divljač kao vlasništvo, i temelj lova čini vlasništvo nad zemljom, tzv. domicilni princip lova.

n n U srednjem vijeku kada lov prerasta jednim dijelom u sport i gospodarstvo počinju se razvijati i klopke, zamke, omče, mreže i sl. ; slijedi razvoj luka i strijele, praćaka i kopalja. Razvojem inteligencije razvijaju se i tehnike lova (željezno doba), čovjek se u lovu koristi psom, lovi pogonom , prigonom, jamama i sl. Na našim područjima temelj je bio lov kopljem kao utjecaj starih Ilira; sve do dolaska Slavena koji ujedinjuju tehnike lova. Pretpovijesni stanovnici naših krajeva svoje nastambe podizali su na povišenim položajima npr. brdima i brijegovima uz rijeke i potoke, što im je pružalo sigurnost od napadača.

n n n Oruđe je uglavnom bilo izrađeno iz kosti, pečene gline i kamena. Smatra se da je oruđe korišteno i za razmjenu sa plemenima koja su bila više ratarski orijentirana. Zanimljivo je da su oruđa za poljoprivredu koja su pronađena izrađena od jelenskih rogova i drugih dijelova divljih živoinja kao npr. preteče motika, plugova i sl. Tadašnji lovac lovio je uglavnom krupnu divljač velikih čopora, dok je sitna divljač bila zapostavljena iz razloga što oružje nije bilo precizno, a vještina lova još nije bila usavršena. Divljač je lovljena sačekanjima u zasjedama, zaklonima, na drveću, utjerivanjem u jame i sl. Bila je brojna iz razloga što nije postojalo vrlo ubojito

n n Iz brončanog doba na našim područjima nađene su sjekire, noževi, koplja i mačevi Prolazeći iz Rodovskog uređenja pa sve do utemeljenja država lov je bivao i sve važnija gospodarska grana, njime su stjecana krzna, koja su korištena kao platežno sredstvo. Kada krzna zamjenjuje kovani novac i na njemu su neizostavni motivi lova. Lovačka tradicija je nerijetko vidljiva na oslikanim grbovima plemića, pokrajina i država.

n n n POVJEST HRVATSKOG LOVSTVA U Hrvatskoj izdana prva naredba o lovu 1859 god. a propisuje mjere za racionalan uzgoj, čuvanje i iskorištavanje divljači i uređuje odnose između lovaca i podsjednika zemlje. Lov nije bila povlastica samo za bogate, vladajuće. . . već i za širi krug ljudi. Takav pristup lovstvu pridonio je i naglom porastu uzgoja divljači. Povečava se i proizvodnja oružja, streljiva, pribora, lovačke opreme, zapošljavaju se ljudi u

n n n Važnost lova sve je veća i očitija pa se tako javljaju i prve lovačke izložbe (Zagreb , 1899. god) Prvo Hrvatsko lovačko društvo osniva se 1881 god. U Zagrebu. Godine 1918. , nakon ujedinjenja Južnih Slavena u Kraljevinu SHS, Hrvatsko društvo i dalje je radilo sve do 1925. godine kao Savez , a onda je osnovan Savez lovačkih društava Hrvatske i Slavonije.

n n n Iza toga, 1926. godine, na inicijativu Hrvatskog društva osniva se Lovački savez Jugoslavije. Nakon Drugog svijetskog rata i dalje dijeluje Lovački savez Hrvatske i Lovački savez Jugoslavije. U tom periodu nakon Drugog svijetskog rata pa sve do 1991. godine cijeli teritorij Hrvatske bio je podijeljen na oko 600 lovišta kojima su gospodarila u najvećem dijelu lovačka društva, a zatim šumarije i ostale organizacije.

n n n HLS je 8. 08. 1991. odlukom Izvršnog odbora istupio iz Lovačkog saveza Jugoslavije te istovremeno podnio molbu za prijrm u CIC (Međunarodni lovački savez sa sjedištem u Parizu) Na generalnoj skupštini CIC-a, koja je održana od 26 -31. 05. 1992. u Marakešu (Maroku), HLS je primljen u punopravno članstvo. HLS trenutačno ima cca; 70. 000 članova.

n Lovstvo i danas ostaje značajni čimbenik gospodarstva jedne države, nosi veliku ekonomsku i društvenu ulogu, preko zaštite i uzgoja divljači, očuvanja ekoloških faktora i cjelokupne biocenoze, buđenja ljubavi u onih koji nasljeđuju prema prirodi, sve do promicanja naših prirodnih bogatstava putem lovnog turizma. Potpuno zadovoljstvo današnjeg suvemenog lovca je u boravku u prirodi, posmatranju i odmoru.