POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA OD 16 DO 18 ST

  • Slides: 9
Download presentation
POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA OD 16. DO 18. ST.

POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA OD 16. DO 18. ST.

� 16. ST. � Početak leksikografskog rada (rječnici) � Turska su osvajanja gotovo prepolovila

� 16. ST. � Početak leksikografskog rada (rječnici) � Turska su osvajanja gotovo prepolovila hrvatsko jezično područje na dva odvojena književnojezična prostora: � Jedan na sjeverozapadu (kajkavski) i na jugoistoku (štokavski i čakavski)

 Posebno bogata književnost na čakavskom (renesansni autori) početka leksikografskog rada vezuje se uz

Posebno bogata književnost na čakavskom (renesansni autori) početka leksikografskog rada vezuje se uz djelovanje FAUSTA VRANČIĆA (rodom iz Šibenika)

 1595. godine objavljuje petojezični rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum latinae, italicae, germanicae,

1595. godine objavljuje petojezični rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae (Rječnik pet najplemenitijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalamatinskoga /hrvatskoga/ i mađarskoga

� 17. ST. � Bartol Kašić izdaje prvu hrvatsku gramatiku 1604. godine � Značajno

� 17. ST. � Bartol Kašić izdaje prvu hrvatsku gramatiku 1604. godine � Značajno djelovanje predstavnika ozaljskog kruga (Fran Krsto Frankopan, Ana Katarina Zrinska, Petar Zrinski) – zalažu se za hibridni jezik (čakavski, štokavski, kajkavski)

�IVAN BELOSTENEC (1595. -1675), pavlin objavljuje rječnik latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski – GAZOPHYLACIUM (1740. ).

�IVAN BELOSTENEC (1595. -1675), pavlin objavljuje rječnik latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski – GAZOPHYLACIUM (1740. ). U njemu ima najviše kajkavskih riječi, ali i čakavskih i štokavskih �Pavao Ritter Vitezović – predlaže za svaki glas jedno slovo (monografemski sustav), zauzimao se za ujedinjenje grafije na sjeveru i jugu Hrvatske �Vitezović je preteča iliraca i Ljudevita Gaja

� JAKOV MIKALJA – autor rječnika “Blago jezika slovinskoga”, 1649. � Sadrži latinske, talijanske

� JAKOV MIKALJA – autor rječnika “Blago jezika slovinskoga”, 1649. � Sadrži latinske, talijanske i hrvatske riječi � U osnovici je štokavsko narječje (dubrovačko), ali s dosta čakavskih leksema

 JURAJ HABDELIĆ (1609 -1687) – objavljuje Dikcionar ili reči slovenske (1670) U njemu

JURAJ HABDELIĆ (1609 -1687) – objavljuje Dikcionar ili reči slovenske (1670) U njemu prevladava kajkavsko narječje, ali ima i čakavskih i štokavskih riječi Pojam “slovensko” slavensko

� 18. ST.

� 18. ST.