POVIJEST AUSTRIJE Doc dr Kristina Milkovi HRVATSKOBOSANSKA GRANICA

POVIJEST AUSTRIJE Doc. dr. Kristina Milković

HRVATSKO-BOSANSKA GRANICA • Čarkanja na granici („mali rat”) – mogu biti, ali ne moraju dio velikoga rata • Vojna i ekonomska funkcija • “pljačkaška privreda”; “ekonomija pljačke” • Prva polovica 17. st. – prema Lopašiću - „zlatno doba” maloga rata u Krajini

RUDOLF II. • Katolička je Crkva izašla ojačana nakon Tridentskoga koncila • Prednost pred protestantima: jedinstvenost • Rudlolf II. (1576. -1612. ) • Njegov je namjesnik u donjoaustrijskim zemljama bio brat Ernst – odlučno je provodio rekatolizaciju – ustanovo je povjerenstvo – čija je najvažnija ličnost bio Melchior Khlesl – posvetio se nižem školstvu – u središtu se nalazio vjerski odgoj; trudio se zatvoriti protestantske knjižare u donjoj Austriji

„RAZDOR MEĐU BRAĆOM” • Najistaknutiji propovjednici bili su jezuiti – najviše su utjecali na puk – slovili su kao besprijekoran i vrlo discipliniran red (među njima je bilo mnogo članova koji su bili plemićkoga podrijetla) s vremenom su ovladali školama i sveučilištima, a politički su utjecaj stekli kao ispovjednici, odgojitelji ili savjetnici vladara • Oko 1590. godine nastupila je kratka kriza – zbog sukoba među braćom Rudolfom II. i Matijašem Korvinom te zbog turskih ratova • Nadvojvoda Karlo, koji je vladao unutrašnjoaustrijskim zemljama, nalazio se u financijskim poteškoćama – zbog toga je bio prisiljen na vjersku toleranciju

RATOVI S OSMANLIJAMA • Za Rudolfa II. obrana granice od Osmanlija značila je goleme financijske izdatke • Godine 1594. došlo je do opsade grada Raaba (ključna utvrda kršćanstva) kojeg je njegov zapovjednik Ferdinand von Hardegg predao u zamjenu da ga vojnici mogu slobodno napustiti – no, 1598. Raab je bio ponovno osvojen što se smatralo velikim vojnim uspjehom Rudolfa II. • Za nasljedne je zemlja ova obrana bila enormno financijsko opterećenje

ZNAČENJE MIRA 1606. GODINE • Novčano opterećenje feudalna gospoda prebacila su na kmetove – što je dovelo do povećanja tlake (bilo ju je nemoguće otkupiti) • Također, dolazi do seljačkih ustanaka koji su usmjereni protiv tih povećanih tereta - nisu dovodili u pitanje vjernost caru ili društveni poredak • Vladar zemalja bio je i kralj Matijaš, kojemu na raspolaganju nije stajala nikakva vojna sila • 1606. mir sa sultanom; podršku Ugarske car osigurava obećanjem slobode za protestante – Rudolf II. je htio nastaviti rat, ali nije raspolagao niti trupama niti novcem, morao je sklopiti mir; značenje mira: sultan prvi puta priznaje habsburškoga cara kao ravnopravnoga partnera

RUDOLF II. • Taj mir nije donio nikakve teritorijalne promjene; bio je sklopljen na 20 godina i više puta produžavan – osigurao je opstanak vladarske kuće Habsburg budući da se nisu morali boriti na dvije fronte jer će uskoro početi Tridesetogodišnji rat • Prag se ubrajao među tadašnje metropole Europe, a tijekom vladavine Rudolfa II. postao je i kulturni centar • Car se družio s europskim intelektualcima i umjetnicima; bavio se intenzivno skupljanjem - umjetničkih djela, slika, kurioziteta, minerala, biljaka i životinja • Bavio se alkemijom, astronomijom, astrologijom, poviješću, botanikom, zoologijom

DVOR • Imao je raskošne vrtove i štale s plemenitim rasama konja • Zapošljavao je čitavu plejadu slikara i obrtnika koji se bave umjetničkim obrtom, sve njih je vrlo velikodušno plaćao – no, s druge je strane zadržavao pravo da daje zadnju riječ o njihovu radu • Sam je bio često tema kojom su se umjetnici bavili – volio je da ga se prikazuje kao osvajača, pobjednika nad Turcima ili mecenu umjetnicima • Giuseppe Archimboldo (Milano), Bartolomej Spranger ( Nizozemska) drugi omiljeni umjetnik Rudolfa II. – često ga prikazivao kao spasitelja Zapada od nevjernika

DVOR • Na njegovom je dvoru djelovao Danac Tycho Brahe za kojega je uredio opservatorij, a pridružio mu se i Johannes Kepler; Brahe je za cara izrađivao horoskop • Rudolf se također interesirao za tajna znanja – židovsku kabalu

TRIDESETOGODIŠNJI RAT (1600. -1648. ) • Prva polovica 17. stoljeća – razdoblje krize; nakon nje mijenjaju se političke prakse • Dolazi do krize institucija u Carstvu kada je evangelički knez Joachim Friedrich od Brandenburga trebao biti postavljen na čelo Vizitacijske komisije – katolici nisu tome dali svoju privolu • Nakon 1590. protestantski staleži više nisu priznavali Državno vijeće, čiji je smisao bio da provodi državnu politiku • No, Reichstag je ipak zasjedao u Regensburgu i caru Rudolfu II. odobrio financijsku pomoć za rat protiv Osmanlija

SUKOBI • Car nije bio toliko uspješan u sukobima s Osmanlijama, a s druge strane zbog njegove protureformacijske politike dolazi do pobuna seljaka u Gornjoj i Donjoj Austriji • Dolazi do sve češćih sukoba između protestanata i katolika • Godine 1607. protestanti su napustili Reichstag nakon što su katolici odbili legalizirati teritorije koje su nakon 1555. godine stekli protestanti • Nakon toga državni je ustav, zapravo, bio nedjelotvoran

UNIJA I LIGA • Godine 1608. protestantske su države formirale savez Uniju, a 1609. katoličke zemlje Ligu – oba saveza su se povezala i s drugim zemljama te počela naoružavati • Sukob se zaoštrio zbog tajnog sporazuma cara Matijaša sa Španjolskom kojim se obvezuje da će austrijske posjede u Alsaceu predati Španjolskoj, a španjolski kralj Filip III. bio se odrekao svojih zahtjeva na ugarsku i češku krunu – kad se saznalo za taj dogovor, on je izazvao veliko nezadovoljstvo u Njemačkoj i Francuskoj • Sukob je kulminirao za vrijeme Ferdinanda II. koji je izabran za ugarsko-hrvatskoga kralja

BITKA NA BIJELOM BRDU • U Češkoj su protureformatori počeli zatvarati i rušiti protestantske crkve, defensori (kraljevi službenici koje je izabralo češko plemstvo) su sazvali protestni zbor koji je formulirao žalbu – jedan dio radikalnih plemića ih je izbacio kroz prozor što je de facto bila objava rata carskoj kući • Češki protestanti su okupili vojsku, ujedno su Česi za kralja izabrali falačkog knezaizbornika Fridrika IV. , osporavajući Ferdinandu II. pravo na češku krunu • Godine 1620. počinje napad na Češku • Tilly prodire u Češku – bitka na Bijelom brdu, kralj Fridrik IV. bježi u Nizozemsku, a ustanici su bili kažnjeni

TILLY I WALLENSTEIN • Jednom dijelu češkoga plemstva bila je oduzeta zemlja • Sljedećih su godina izgnani iz zemlje protestantski svećenici i protestantsko plemstvo, ali i građani i seljaci • Ferdinand II. donosi „obnovljeni zemaljski red” – Češku pretvara u habsburšku nasljednu zemlju, vlast staleža je marginalizirao, a povećao utjecaj Beča • Izbija još jedan sukob kada je okrug Donja Saska za svog vojnog zapovjednika izbrao danskoga kralja Kristijana IV. - međutim, Tilly ga je porazio • U tom pohodu u sjevernoj Njemačkoj istaknuo se i vojskovođa Albrecht von Wallenstein

WALLENSTEIN - KARIJERA • Wallenstein je stekao velik imetak zahvaljujući bogatoj ženidbi, poslovima s vojničkim plaćama • Godine 1625. imenovan je vojvodom od Friedlanda – u svom vojvodstvu koje se nalazilo na sjeveru Češke je vladao s velikim ovlastima • Na prostoru kojim je upravljao podizao je radionice koje su služile opremi vojske; svoju je vojsku stavio na raspolaganje kralju Ferdinandu II. • Zajedno s Tillyjem postizao je vojne uspjehe na sjeveru Njemačke • Otpor protestanata bio je praktički slomljen

PAD I PONOVNA AFIRMACIJA • Budući da su pritužbe protiv Wallensteina bile velike, car mu je oduzeo svu vlast • Car se u to vrijeme našao u teškom položaju zbog napada koje su spremale Švedska pod kraljem Gustavom Adolfom i Francuska • Gustav Adolf ostvario je značajne pobjede, a u jednom od sukoba poginuo je i Tilly te je prijetila mogućnost da će se rat prenijeti u austrijske nasljedne zemlje • U tim je trenucima Wallenstein dobio natrag svoje vojne ovlasti te je ponovo skupio vojsku; uspio je ponovo zaposjesti Prag • Godine 1632. sukobio se s Gustavom Adolfom u bici kod Lützena – iako su Šveđani dobili bitku, kralj im je bio smrtno ranjen te su nužno uslijedili pregovori

KONCEPT STALNE VOJSKE • Wallenstein je ponovo dospio u nemilost jer su ga optuživali da tajno radi protiv cara – te je carskim patentom iz 1634. bio optužen zbog veleizdaje – život je skončao tako što su ga ubili vlastiti časnici • Wallenstein je utjecao na promjenu koncepcije ratovanja u tom smislu da je ukazao na značenje stalne vojske za državu • Nakon što su Francuska i Švedska sklopile vojni savez prodrle su u nasljedne zemlje; početkom 40 -ih godina sve se više očitovala vojna slabost Njemačkog Carstva

EPILOG RATA: WESTFALSKI MIR • Skopljen je mir u Münsteru s Francuskom i Osnabrücku sa Švedskom • Rat je završio westfalskim mirovnim kongresom jer je su vojni sukobi bili neodlučeni iako se Carstvo nalazilo u teškome položaju • Dugotrajan i iscrpljujući rat ostavio je teške posljedice na stanovništvo i zemlje koje su u njemu sudjelovale • (Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta. Sv. 12. Rijeka, 1977. )